IV. hrvatski kongres menopauzalne medicine
Dva su kongresna dana bila ispunjena temama iz širokog spektra medicine i ginekologije, s menopauzalnom medicinom kao kritičnom poveznicom. U sklopu kongresa održan je i „Special Policy Forum“ u suradnji s Health Hubom i WIN-om o tome postoji li u Hrvatskoj potreba za nacionalnom strategijom za žensko zdravlje do 2030. te hands-on radionica „Holistički pristup ginekološkom pomlađivanju“. Menopauzalna problematika sve je više zastupljena i u struci i u javnosti, što ukazuje na dodatnu potrebu produbljivanja znanja te holističkog pristupa u liječenju menopauzalnih tegoba. Zbog toga je izražena nada da će prezentirane strategije postati uobičajene te rezultirati boljom skrbi za žene u menopauzi
OGLAS
Od 6. do 7. listopada 2022. u hotelu Westin u Zagrebu održan je 4. hrvatski kongres menopauzalne medicine s međunarodnim sudjelovanjem. Na kongresu je sudjelovalo više od 350 sudionika iz Hrvatske i regije. Dva su kongresna dana bila ispunjena temama iz širokog spektra medicine i ginekologije, s menopauzalnom medicinom kao kritičnom poveznicom. Teme su bile raznolike - zdrave životne navike, preporuke o dijagnostici i liječenju abnormalnih uterinih krvarenja u perimenopauzi, novosti u hormonskom i nehormonskom liječenju menopauzalnih tegoba... - i svatko je mogao naći područje za rekapitulaciju ili uvid u nove metode liječenja različitih poremećaja u perimenopauzalnoj tranziciji. Gotovo polovicu, i to aktivnog, života žena proživi u postmenopauzalnom životnom ciklusu te je jasna važnost multidisciplinarnog pristupa. Navedenu važnost izvrsno su oslikavale teme kongresa, što je posebice došlo do izražaja u raspravama i konzultacijama.
Među panelistima „Special Policy Foruma“ sudjelovali su dr. sc. Dijana Mayer, dr. med., dr. sc. Ivana Portolan Pajić, dr. med., prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, dr. med., doc. dr. sc. Vesna Ramljak, prim. dr. med., prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, dr. med., idejna začetnica panela, dr. sc. Magdalena Karadža, dr. med., doc. dr. sc. Goran Vujić, dr. med. te prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, dr. med
Hrana kao lijek i problem debljine
Kongres je počeo zanimljivom temom: hrana kao lijek, s fokusom na kardiovaskularno zdravlje, mediteransku prehranu i korisnost različitih dodataka prehrani. Moderatorice teme prof. dr. sc. Donatella Verbanac i prof. dr. sc. Jelena Marušić prikazale su najnovije spoznaje o važnosti prehrane i dodataka prehrani u cjeloživotnom očuvanju zdravlja žene, posebice onih u postmenopauzi. Doc. dr. sc. Ivan Fistonić dao je zanimljiv osvrt o tome je li moguće održati zdravlje i kvalitetu života žena bez korištenja hormona. Na temu se izvrsno nadovezalo predavanje mag. pharm. Claudije Weinberger iz Graza o važnosti probiotika u očuvanju menopauzalnog zdravlja. Temom o opravdanosti straha od hormona, koju su prikazali kolege onkolozi, dan je doprinos tumačenju povezanosti estrogena s promjenama u dojci tijekom života žene te iznimno važne primjene hormonskog nadomjesnog liječenja u onkoloških pacijentica.
Mag. pharm. Claudia Weinberger iz Instituta AllergoSan iz Graza održala je zapaženo izlaganje o važnosti probiotika u očuvanju menopauzalnog zdravlja
Posebna pozornost posvećena je problemu debljine, urogenitalnog zdravlja i starenju kože. Debljina je abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje može narušiti zdravlje. U MKB-u je nalazimo kao E66. Globalne i nacionalne organizacije prepoznaju debljinu kao kroničnu bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje. Debljina nosi svoju stigmu, posebno kod ljudi koji su pretili od djetinjstva. Ljudi odbijaju početi razgovor o debljini i zato što su tijekom godina naučili da im se nikada nije nudilo pravo rješenje, samo riječi „jedite manje“ ili „vježbajte više“. Ključ problema nije priznati da je netko debeo, ključ je shvatiti da postoji konkretno rješenje.
Debljina je složena kronična bolest, a gubitak kilograma nije samo pitanje smanjenja unosa hrane i više kretanja: na pretilost utječu genetika, fiziologija, okruženje, posao i obrazovanje te razni procesi koji se odvijaju u mozgu. Stigmatiziranje osoba s debljinom mora postati društveno neprihvatljivo. Uklanjanje društvene stigme nije lako učiniti, ali je nužno kako bi se poboljšali životi ljudi koji žive s debljinom i pomoći će da se debljina tretira kao ozbiljna kronična bolest. Uz odgovarajuću skrb, pretile osobe mogu postići održiv gubitak težine koji pozitivno utječe na njihovo zdravlje.
Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, bolest današnjice pandemijskih razmjera, a globalno je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizik za kronične bolesti: danas je gotovo dvije milijarde osoba s prekomjernom tjelesnom težinom (PTT) te više od 700 milijuna odraslih s debljinom. U SAD-u 65% odraslih ima PTT, 30% debljinu. U Europi, prema podacima Europske zdravstvene ankete iz 2014., više od 51% odraslih ima PTT ili debljinu.
U Hrvatskoj su podaci poražavajući: prema istraživanju iz 2019. godine, 73% muškaraca i čak 59% žena ima PTT ili debljinu. Točnije, u dobi 55-64 godina indeks tjelesne mase (ITM) iznad 30 ima 20% muškaraca i žena. Udio osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom povećava se s porastom životne dobi. Od 45. do 54. godine njih 65%, a od 55. do 64. 70% i više. Nakon 40. godine života raste udio žena s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. Prema podacima SZO-a, žena dobiva 2,5 kg godišnje, a njih 20% 5 kg. Samo 34% odraslih ima normalnu tjelesnu težinu.
Debljina je u podlozi svih pet vodećih bolesti suvremenog svijeta: kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, tumora, mentalnih poremećaja, kronične opstruktivne bolesti pluća. Kada govorimo o rizičnim čimbenicima, uz genetičke i okolišne faktore menopauzalni status značajno pridonosi debljini.
Najjednostavnije je izračunati ITM, koji predstavlja praktično mjerilo pretilosti na razini populacije. ITM je praktičan u svakodnevnom životu jer svakoga stavlja u neku „kategoriju“ po kojoj postoji veći ili manji rizik za razvoj komplikacija debljine. Želi li se ocijeniti rizik od razvoja komplikacija povezanih s tjelesnom težinom, koristi se opseg struka. Veći opseg struka povezan je s povećanim rizikom od komplikacija i smrti povezanih s tjelesnom težinom. S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija. Nema dijela tijela i organa na koji debljina nema loš utjecaj: pretili ljudi žive kraće, s više komorbiditeta. KV bolest uz aterosklerozu je mnogo češća uza sve komponente metaboličkog sindroma, uključujući DBT i hipertenziju. Motorički sustav je opterećen viškom kilograma koje nosi. Neplodnost je češća u pretilih žena i muškaraca, uz lošije rezultate liječenja, češći su žučni kamenci, tumori i tromboze. Naposljetku, kvaliteta života je manja, često uz depresiju, anksioznost i kognitivno propadanje. Prevalencija komplikacija generalno raste porastom ITM-a.
Zdravstvena zaštita žena u menopauzi
Ginekolozi imaju važnu ulogu u zdravstvenoj zaštiti žena u menopauzi. Čak 87% žena smatra važnim redovito obavljati zdravstvene preglede kod ginekologa. Ujedno je važna činjenica da gotovo 55% žena redovito posjećuje svoga ginekologa u posljednjih pet godina. Prema nekim istraživanja, ginekolozi su često jedini liječnici koje žene u postmenopauzalnoj dobi redovito viđaju. I dok dio pacijentica ne govori o toj problematici, misleći da su sve tegobe normalni dio starenja ili pak tabu, većina ipak otvoreno govori o problemima s kojima se susreću. Najčešće dolaze zbog nepravilnih krvarenja. U perimenopauzalnom razdoblju prvi znak promjena su neredoviti menstruacijski ciklusi. I to će biti prvi signal zbog koga će žena zatražiti pomoć liječnika.
Gotovo trećina pacijentica dolazi ginekologu zbog nenormalnih materničnih krvarenja, koja čine oko 70% svih konzultacija u peri i postmenopauzi. Ciklusi koji su do tada bili redoviti postaju neredoviti i žene se često žale na dugotrajna, iscrpljujuća krvarenja i nekoliko godina prije menopauze. U tom slučaju važno je pregledati pacijenticu kako bi se znalo radi li se o strukturnim poremećajima čestim u tom životnom razdoblju, kao što su miomi ili polipi, ili o hormonskim poremećajima. Naravno, važno je isključiti ozbiljnu patologiju kao što je karcinom. Nadalje, gotovo 80% žena dolazi zbog vazomotornih tegoba kao što su valunzi, vrućine i nesanica, koje utječu na različite aspekte kvalitete života.
Kod većine žena valunzi traju godinu do dvije, ali kod oko 25% žena i dulje od pet godina, a u oko 10% žena mogu biti prisutni i nakon 70. godine života. Pacijentice se žele informirati o rizicima nastanka osteoporoze, koja predstavlja važan zdravstveni problem, kao i rizicima nastanka kardiovaskularnih bolesti u menopauzalnom razdoblju.
Menopauza je dominantno karakterizirana manjkom estrogena, ali i progesterona, te androgenih, odnosno muških spolnih hormona. Većina žena je u tzv. hipoandrogenom stanju, što je povezano sa smanjenom moždanom aktivnošću, gubitkom libida, padom energije, umorom, reduciranjem mišićne mase i slično. U 10-15% žena još uvijek može biti prisutna aktivnost androgenih hormona, što će se manifestirati pretilošću, aknama i pojačanom dlakavosti te nizom metaboličkih poremećaja. Manjak estrogena utječe na različita ciljna tkiva u organizmu. Estrogeni djeluju zaštitno na mozak, važni su u održavanju gustoće kostiju i protekciji srca i krvnih žila, utječu na raspoloženje, usporavaju starenje kože itd. Posljedice manjka estrogena mogu biti rane (u prvih tri do pet godina), srednjoročne (5-10 godina) i kasne. U ranim, žena najčešće ima vazomotorne simptome, u srednjim ima često probleme sa suhoćom rodnice i mokrenjem te u seksualnom životu. Također, uočavaju se promjene na koži, koja se stanjuje, smanjene je vlažnosti, smanjena je sinteza kolagena i elastina, pojavljuje se sklonost borama, a često je usporeno i cijeljenje rana.
Kronološko starenje kože nezaobilazan je biološki proces te s izloženošću ultraljubičastim zrakama utječe na homeostazu kože. Estrogeni imaju važan utjecaj na kožu stimuliranjem kolagena i elastina, utjecajem na debljinu i vlažnost kože poticanjem stvaranja hijaluronske kiseline, što djeluje kao antioksidans itd. Stoga je važno informirati žene u potrazi za kozmetičkim i medicinskim tretmanima koji će im poboljšati izgled i kvalitetu kože da estrogeni mogu značajno pridonijeti kvaliteti kože i, na neki način, ublažiti simptome starenja kože. Dugoročne posljedice manjka estrogenih hormona ozbiljne su: osteoporoza, kardiovaskularne bolesti i značajno povećanje rizika za neurološke bolesti, kao što su demencija i Alzheimerova bolest. Upravo su te teme potaknule brojne sudionike na raspravu.
Posebno važna tema, na žalost još uvijek puna kontroverza, je hormonsko nadomjesno liječenje (HNL). Potaknuti brojnim pitanjima o dobrobitima, a posebno rizicima primjene HNL-a, na kongresu je održana tema o odabiru i preporukama primjene HNL-a. Poruke su jasne glede potrebe za individualizacijom HNL-a, rizicima primjene lokalne gestagenske terapije te postupniku o dijagnostici i liječenju nenormalnih uterinih krvarenja u perimenopauzi. Posebno veseli što je prikazana uloga hormona u antiaging terapiji.
U sklopu teme POI i autoimune bolesti prvi je put razrađen postupnik dijagnostike i liječenja prijevremene ovarijske insuficijencije u žena s najčešćim autoimunim bolestima. Urogenitalno zdravlje, kao važno poručje menopauzalne medicine, dobilo je posebno mjesto: od prikaza medikamentoznih mogućnosti liječenja prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura do novosti u području kirurškog liječenja stresne inkontinencije kao što su radiofrekvencija i Co2 laserska tehnologija.
Special Policy Forum i hands-on radionica
U sklopu kongresa održan je „Special Policy Forum“ u suradnji s Health Hubom (think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju) te WIN-om (Women in Healthcare Network) o tome postoji li u Hrvatskoj potreba za nacionalnom strategijom za žensko zdravlje do 2030. Misao vodilja „Special Policy Foruma“ je da se u Hrvatskoj osnaži dijalog o kreiranju sveobuhvatne strategije o zdravlju žena, a idejna začetnica panela je prof. Marina Šprem Goldštajn.
Među panelistima su bili eksperti koji u svakodnevnom radu daju doprinos sveobuhvatnom javnom zdravlju, pa tako i psihofizičkom ženskom zdravlju. U diskusiji su sudjelovali dr. sc. Ivana Portolan Pajić, dr. med., izaslanica ministra zdravstva i načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam, dr. sc. Dijana Mayer, dr. med., spec. epidemiologije, izaslanica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, dr. med., ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Goran Vujić, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist ginekološke onkologije, pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, uža specijalnost humana reprodukcija, Zavod za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju Hrvatskog liječničkog zbora, dr. sc. Magdalena Karadža, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, uža specijalnost ginekološka onkologija, Zavod za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, te doc. dr. sc. Vesna Ramljak, primarius, dr. med., spec. kliničke citologije, predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna Hrvatska. Panelisti su iniciranjem dijaloga o mogućoj nacionalnoj strategiji ženskog zdravlja pomogli razvoju nacionalne strategije prezentirajući svoju viziju promicanja, zagovaranja i poboljšanja sveobuhvatnog ženskog zdravlja, posebice u segmentima neplodnosti, menopauze, onkološke problematike, endometrioze te zdravstvene pismenosti.
Doc. dr. sc. Ivan Fistonić potaknuo je na razmišljanje: je li ginekološka kozmetologija samo neutemeljeni trend ili se uistinu radi o medicinski indiciranom postupku?
Na kongresu je je bilo govora i o estetskoj ginekologiji, posebno o ginekološkoj kozmetologiji i holističkom nekirurškom pristupu u ginekološkoj estetici i rejuvenaciji. Svojim predavanjem doc. dr. sc. Ivan Fistonić potaknuo je na razmišljanje: je li ginekološka kozmetologija samo neutemeljeni trend ili se uistinu radi o medicinski indiciranom postupku? Dr. Marko Kisić iznio je pak spoznaje o nekirurškom pristupu u ginekološkoj estetici i rejuvenaciji.
U sklopu kongresa održana je i hands-on radionica „Holistički pristup ginekološkom pomlađivanju“ pod vodstvom dr. Marka Kisića. Radionica je održana u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, a sastojala se od dva dijela: kratkog teorijskog dijela utemeljenog na pojašnjavanju različitih metoda rejuvenacije ovisno o stanju pacijenta s posebnim osvrtom na probleme atrofije, asimetrije, inkontinencije, hiperpigmentacije i sl., te od praktičnog dijela tijekom koga je svaki sudionik radio na modelu. Sudionici su mogli steći iskustva u aplikaciji hijaluronskih filera u području vulve, korištenju radiofrekvencijskog uređaja (RF) u pomlađivanju te izbjeljivanju hiperpigmentacijskih promjena vulve i intimnog područja. Posebna pažnja posvećena je tome kako provoditi kućnu njegu nakon zahvata.
Menopauzalna problematika sve je više zastupljena i u struci i u javnosti, što ukazuje na dodatnu potrebu produbljivanja znanja iz menopauzalne medicine te holističkog pristupa u liječenju menopauzalnih tegoba. Zbog toga je izražena nada da će strategije prezentirane na posljednjem skupu postati uobičajene te rezultirati boljom skrbi za žene u menopauzi.
