Humani crijevni mikrobiom, velika količina podataka (big data) i upalna bolest crijeva

Mikrobiota crijeva jedinstvena je za svakoga pojedinca, pokazuje znatnu raznolikost, posjeduje sposobnost prilagodbe na utjecaje okoliša i prehrane i međusobno se dopunjuje s metabolizmom složenijeg – humanog organizma. Simbiotička, mutualistička interakcija humanog organizma i vlastite mikrobiote čini koncept „superorganizma“, višega stupnja složenosti, odnosno holobionta kao evolucijske jedinke. Crijevna disbioza kao poremećaj sastava mikrobioma, koji predstavlja ukupni genom mikrobiote, povezana je s mnogim bolestima crijeva, metaboličkim i autoimunosnim bolestima. Velika količina podataka koja objedinjuje epidemiološke i kliničke podatke i podatke dobivene metodama molekularne biologije analizira se motodama sustavne biologije i strojnog učenja (umjetne inteligencije). Meta „omika“ istražuje ekologiju mikrobnih zajednica iz različitih perspektiva: koji je mikrobni genski potencijal stvaranja u određenoj mikrobnoj zajednici (metagenomika), aktualni proces stvaranja putem genske ekspresije (metatranskriptomika) i što je mikrobna zajednica stvorila (metaproteomika, metabolomika). U kontekstu precizne i personalizirane medicine, primjena novih spoznaja o mikrobiomu i biobiljezima predikcije biološkoga tijeka bolesti i odgovora na terapiju, dobivenih primjenom metoda umjetne inteligencije i strojnog učenja na velikoj količini podataka može znatno unaprijediti skrb o bolesnicima s upalnim bolestima crijeva