Genska podloga razvoja amiotrofične lateralne skleroze

---

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) ili Lou Gehringova bolest progresivna je neurodegenerativna bolest koju obilježavaju postupna degeneracija i smrt motoričkih neurona mozga i leđne moždine te, posljedično, nemogućnost kontrakcije mišića. ALS je smrtonosna bolest jer za liječenje postoje samo lijekovi koji usporavaju napredovanje bolesti. Dijagnoza bolesti postavlja se temeljem simptoma i niza testova kojima se isključuju ostale bolesti. Uzrok razvoja ALS-a nije u potpunosti poznat. Važan korak u razumijevanju razvoja bolesti predstavljalo je otkriće (1993. godine) povezanosti mutacije gena SOD1 i ALS-a. Od tada je u ALS-bolesnika otkriven i niz drugih mutacija različitih gena kao mogućih uzročnika razvoja bolesti. Ipak, konačna potvrda genskog uzročnika razvoja ALS-a ostala je zagonetka sve do nedavno. Naime, u prosincu 2014. godine objavljen je članak u časopisu Annals of Neurology (DOI: 10.1002/ana.24306) u kojem je iznesen dokaz, temeljen na analizi 391 uzorka DNA ALS-bolesnika, da je u više od jedne trećine bolesnika, čak i onih u kojih nema obiteljske povijesti bolesti, uzrok razvoja ALS-a genske prirode. Naime, do sada se smatralo da je 90% ALS-a sporadičnog oblika, a da ih je samo 10% uzrokovano mutacijama jednog gena. Međutim, u uzorcima ispitivanih DNA nađene su mutacije čak 17 različitih gena. Iako to, naravno, ne znači da su sve te mutacije uzrok razvoja ALS-a moguće je da one djeluju povezano, odnosno da su neki slučajevi ALS-a posljedica oštećenja dvaju ili više gena. Štoviše, pokazano je da se u osoba s mutacijama dva ili više s ALS povezanih gena bolest pojavljuje oko deset godina ranije nego u osoba sa samo jednom mutacijom. Usprkos ovim nalazima očito je da u razvoju bolesti sudjeluju i neki drugi, zasada nepoznati, čimbenici što znači da Lou Gehringova bolest još uvijek predstavlja neistraženo područje.