MEDIX, God. 24 Br. 133/134  •  Autorski pregled  •  Javno zdravstvo / Interna medicina / Obiteljska medicina HR ENG

Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj (EH-UH 2) - Projekt Hrvatske zaklade za znanost (IP- 06-2016)Epidemiology of arterial hypertension and salt intake in Croatia (EH-UH 2) – The Croatian Science Foundation (IP-06-2016)

Bojan Jelaković, Vesna Bajer, Maja Banadinović, Lovorka Bilajac, Krunoslav Capak, Edina Ćatić Ćuti, Aleksandar Džakula, Lana Gellineo, Ante Ivančić, Ana Jelaković, Tamara Knežević, Branimir Krtalić, Goran Lazić, Ninoslav Leko, Mihaela Marinović Glavić, Borna Miličić, Davorka Rakić, Marijana Sarić, Ana Stupin, Marko Stupin, Vanja Vasiljev-Marchesi, Ranko Stevanović

Arterijska hipertenzija (AH) vodeći je uzrok pobola i smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Prema podacima EH-UH 1 istraživanja, koje je završeno prije 15 godina, prevalencija AH-a iznosila je 37%, uz vrlo lošu kontrolu liječenja - oko 20%. Jedan od glavnih razloga velike prevalencije i loše kontrole je prekomjeran unos kuhinjske soli koji prema rezultatima istraživanja u Hrvatskoj iznosi više od 11 grama dnevno. Podaci su bili temelj za izradu Strateškoga plana Vlade RH za smanjivanje unosa kuhinjske soli. Cilj projekta je: 1) na temelju podataka iz arhive prethodno provedenog istraživanja (EH-UH1) pozvati na kontrolni pregled sve ispitanike, pratiti klinički tijek bolesti i njen ishod ovisno o ulaznim pokazateljima; 2) na način kako je rađeno i u EH-UH1, u EH-UH2 randomizirati novi uzorak opće populacije u Hrvatskoj, koristiti isti upitnik i način pregleda, mjerenja arterijskoga tlaka (AT) i određivanja pridruženih čimbenika rizika te odrediti prevalenciju, svjesnost, liječenje i kontrolu hipertoničara kao i dinamiku kretanja hipertenzije u Hrvatskoj tijekom 10 godina; 3) u obje skupine ispitanika (post - EH-UH 1 i tijekom EH-UH 2) odrediti unos kuhinjske soli mjerenjem 24-satne natriurije; 4) u istom uzorku urina odrediti količinu joda s ciljem utvrđivanja neškodljivosti smanjivanja unosa kuhinjske soli. Rezultati će omogućiti utvrđivanje najznačajnijih čimbenika za razvoj AH-a i njihove povezanosti s kliničkim ishodima.

Ključne riječi:
arterijski tlak, arterijska hipertenzija, kardiovaskularni rizik, prevencija, liječenje, kontrola

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju MEDIX, God. 24 Br. 133/134

Arterial hypertension (AH) is the leading cause of morbidity and mortality in the world, as well as in Croatia. According to the data from EH-UH 1 which was terminated 15 years ago, the prevalence of AH was 37%, with very poor control of treatment - about 20%. One of the main reasons for the high prevalence and poor control is excessive salt intake, which in Croatia exceeds 11 grams a day. The data were key element for the Strategic Plan of the Government of the Republic of Croatia to reduce the salt intake. The aims of the project are: 1) on the basis of the archived data from the previously conducted research (EH-UH1), call all the participants for a control check-up, monitor the clinical course of the disease and its outcome depending on the input indicators; 2) in the same way as in the EH-UH1, randomize a new sample of the Croatian general population in EH-UH2, use the same questionnaire and method of examination, measurement of blood pressure (BP) and determination of associated risk factors, and determine prevalence, awareness, treatment and hypertension control as well as dynamics of hypertension in Croatia; 3) in both groups of participants (post-EH-UH1 and EH-UH 2) determine the salt intake by measuring 24-hour urine sodium; 4) determine the amount of iodine in the same urine samples with the aim of determining the harmlessness of reduction of the salt intake. The results will enable the identification of the most important factors for the development of AH and their association with clinical outcomes.

Key words:
arterial hypertension; arterial pressure; cardiovascular risk; control; prevention; treatment