MEDIX, God. 27 Br. 147/148  •  Osvrt na stručno događanje  •  Dermatovenerologija HR ENG

EADV Spring Symposium 2021 – A new season for Dermatology and Venereology

Ema Liu

EADV proljetni simpozij uspješno je održan u virtualnom obliku te je omogućio razmjenu novih informacija u području dermatovenerologije uz međunarodnu suradnju stručnjaka. Kroz 131 predavanje i više od 30 znanstvenih sesija predstavljeni su novi uvidi u najvažnije teme dermatologije i venerologije, poput upalnih bolesti, infekcija kože, dermatoonkologije i seksualno prenosivih bolesti. Europska akademija za dermatologiju i venerologiju prvi je put okupila ključne dionike kako bi procijenila učinkovitost Plana Europske komisije za borbu protiv raka, na prevenciji raka kože i melanoma te su utvrđene zajedničke preporuke koje pojačavaju mjere prema tom cilju


 

EADV (engl. European Academy of Dermatology and Venereology) domaćin je dva vrhunska događaja godišnje, Proljetnog simpozija i jesenskog kongresa, na kojima se predstavljaju najnovija saznanja i proboj u znanstvenim istraživanjima, što omogućava jedinstveno iskustvo učenja za članove i kolege iz cijelog svijeta, kao i priliku umrežavanja i dijeljenja ideja. Osnovan 1987. godine, EADV je vodeće Europsko dermatovenerološko društvo s važnim ciljevima poboljšanja kvalitete skrbi o pacijentima, unapređenja znanja i obrazovanja dermatologa i venerologa na globalnoj razini.

Ovogodišnji, 16. proljetni simpozij (engl. 16th Spring Symposium) održan je od 6. do 7. svibnja 2021. godine te je kao i prethodni, 29. EADV kongres predstavio novosti u području dermatologije i venerologije u virtualnom obliku, uz više od 1600 sudionika. Kroz 131 predavanje i više od 30 znanstvenih sesija predstavljeni su novi uvidi u najvažnije teme dermatologije i venerologije, poput upalnih bolesti, infekcija kože, dermatoonkologije i seksualno prenosivih bolesti. Aktualni predsjednik EADV-ja, prof. Alexander Stratigos, poželio je gledateljima dobrodošlicu, predstavio glavne teme simpozija te poručio kako je stečeno šire znanje o liječenju pacijenata s kroničnim bolestima kože tijekom rada pod karantenom. Također, pacijenti su uz telemedicinu liječeni na daljinu, čime se utire put za inovativan oblik njege.

Bulozne bolesti u trudnoći

Prvi dan proljetnog simpozija bio je posvećen temama kao što su bulozne bolesti, atopični dermatitis, akne, melanom i ostali karcinomi kože, bolesti kose i noktiju, estetska dermatologija i STI (engl. sexually transmitted diseases). Valja istaknuti predavanje „Bulozne bolesti u trudnoći“ prof. dr. sc. Branke Marinović, predsjednice Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ-a i glavne tajnice EADV-a, u kojem ističe podjelu autoimunih buloznih bolesti na intraepidermalne (pemphigus vulgaris, pemphigus foliaceus, pemphigus paraneoplasticus, IgA pemphigus i pemphigus uzrokovan lijekovima) i subepidermalne (pemphigoid, linearna IgA dermatoza, epidermolysis bullosa acquisita, dermatitis herpetiformis). Kada se govori o autoimunim buloznim bolestima u trudnoći, najčešći je pemphigoid gestationis, koji se pojavljuje u 1:20.000-50.000 trudnoća u drugom i trećem tromjesečju.

Tijekom predavanja o atopijskom dermatitisu, dr. Pedro Mendes-Bastos iz Portugala objasnio je patogeni mozaik atopijskog dermatitisa, koji je kompleksna interakcija između disfunkcija nedostatne kožne barijere, abnormalne mikrobijske kolonizacije kože, imunološke disfunkcije, čimbenika okoliša i snažnog psihosomatskog utjecaja. Dr. Mette Sondergaard Deleuran iz Danske govorila je o raspodjeli lezija atopijskog dermatitisa koja ovisi o dobi bolesnika. U dojenčadi su lezije najčešće na području lica, udova i trupa, kod djece starije od godine dana obuhvaćaju pregibne nabore, a u adolescenata i kod odraslih postoji opći tip koji zahvaća pregibne nabore, zapešća, gležnjeve i kapke te u tipu glave i vrata zahvaća gornji dio trupa, ramena i vlasište.

Dr. Nives Pustišek istaknula je da se liječenje atopijskog dermatitisa usredotočuje na kontroliranje upale, sprečavanje pogoršanja bolesti i liječenja komplikacija kao što su infekcije. Također je predstavila predstojeće odobrene lokalne terapije: lokalni inhibitor fosfodiesteraze 4 (crisaborole), koji je odobren u Europi i SAD-u, te JAK1, JAK2, JAK3 i TYK2 inhibitor (delgocitinib) odobren u Japanu. Aktualni inhibitor fosfodiesteraze 4 učinkovit je i siguran za bolesnike u dobi od dvije godine i više godina s blagim do umjerenim atopijskim dermatitisom. Teški atopijski deramtitis (SCORAD >50) nakon neuspjeha topikalne terapije liječi se sistemskim protuupalnim lijekovima (kratki tijek sistemskih steroida, ciklosporin A, metotreksat, azatioprin, mikofenolat), biološkom terapijom (dupilumab) i JAK inhibitorima.

Strategija za budućnost dermatologije

U plenarnom predavanju dr. Miguel Guimarães iz Portugala govorio je o strategiji za budućnost dermatologije. Vjeruje kako će ona biti vrlo pozitivna; istaknuo je da će umjetna inteligencija značajno pridonijeti pružanju alata za dijagnostičku točnost u dermatologiji te pomoći u usmjeravanju razvoja individualnih terapija. Naime, telemedicina ne može zamijeniti fizički pregled i ljudski dodir i bez obzira koliko se tehnologija razvijala, ne postoji način da se ljudska iskustva i savjest stave u algoritam.

Chrysalyne Schmults iz Sjedinjenih Država predstavila je novosti o liječenju karcinoma skvamoznih stanica (SCC), s naglaskom na visokorizične tumore. Istaknula je kako 1-4% tumora može metastazirati, a približno 2% tih pacijenata umrijet će od bolesti, što predstavlja više smrti nego od melanoma. Operacija Mohs/Tubingen učinkovito je rješenje za smanjenje stope recidiva kod karcinoma skvamoznih stanica s visokim rizikom od recidiva jer omogućuje cjelovitu procjenu margine u odnosu na standardnu eksciziju, a za pacijente sa cSCC- om koji nisu podložni operaciji ili zračenju, preporučuje se anti-PD-1 terapija (cemiplimab ili pembrolizumab). Dr. Julien Seneschal iz Francuske govorio je o razvoju nekoliko JAK inhibitora u dermatologiji koji se trenutačno ispituju za psorijazu, atopijski dermatitis, vitiligo i alopeciju areatu.

Borba protiv raka kože

Borba protiv raka jedan je od najvažnijih izazova društva; kao jedan od najčešćih karcinoma u Europi, rak kože sve više utječe na kvalitetu života građana. Kao vodeća europska organizacija u dermatovenereologiji, EADV je u središte svoje misije stavio borbu protiv raka kože. Stoga je tijekom drugog dana proljetnog simpozija i koincidirajući s mjesecom borbe protiv raka kože, Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (EADV) prvi put okupila ključne dionike kako bi procijenila učinkovitost Plana Europske komisije za borbu protiv raka, na prevenciji raka kože i melanoma te je utvrdila zajedničke preporuke koje pojačavaju mjere prema tom cilju. Okruglim stolom moderirao je prof. Alexander Stratigos, predsjednik EADV-a.

EU plan za borbu protiv raka smatra teret raka ključnim društvenim izazovom, koji zahtijeva dodatna istraživanja. Društvo vjeruje da su hitno potrebna istraživanja u prevenciji, ranoj dijagnozi, liječenju i naknadnoj njezi raka kože. „Snažno smo predani suradnji s ključnim dionicima kako bismo čvrsto postavili problem unutar zdravstvene agende EU-a i istakli važna pitanja oko naše specijalnosti“, kaže prof. Stratigos.

COVID 19, dermatoskopija

Nekoliko predavanja proljetnog simpozija odnosilo se na COVID 19. Iako po život opasna infekcija, posebno u starijim skupinama, tijek bolesti znatno je blaži u djece, koja rijetko imaju nepovoljan ishod. Zabilježeno je da djeca izložena COVID-u 19, čak i u odsustvu virusnog otkrivanja u nazofarinksu uobičajenim PCR ispitivanjima, pokazuju kožne manifestacije koje su još uvijek zagonetne u smislu patofiziologije, definitivne povezanosti s infekcijom SARS-CoV-2 i dugotrajnih posljedica. Dr. Esther Freeman iz Sjedinjenih Država posebno se usredotočila na odnos pernio/ chilblains sa Sars-CoV-2 (poznat kao „COVID nožni prsti“), istražujući temeljnu patofiziologiju. Razgovaralo se o jedinstvenim populacijama pacijenata, uključujući one s dugim COVID-om 19 i ponavljajućim pernijem nakon početne infekcije Sars-CoV-2.

Posebno zanimljiva bila su predavanja o dermatoskopiji, važnom dijelu programa proljetnog EADV simpozija. Dermatoskopija je neinvazivna tehnika koja ima široku primjenu u svakodnevnoj dermatološkoj praksi za procjenu bolesti kože, kose i noktiju. Iako je histologija dijagnostički zlatni standard za bolesti nokta, dr. Andre Lencastre iz Portugala istaknuo je da je potrebno uzeti u obzir onihoskopiju jer je korisna za procjenu i dijagnozu upalnih, zaraznih i tumorskih bolesti noktiju. Od posebnog je značaja ispitivanje diskromije noktiju, posebno melanonihije radi dijagnoze melanoma nokta; usto pokazuje važnu razliku nemelanocitnih tumora noktiju, bakterijske i gljivične infekcije i upalne bolesti nokta.