Dr. Zvonimir Šostar: Zdravlje u Zagrebu

Međunarodna konferencija zdravih gradova održana u listopadu 2008. u Zagrebu je okupila niz svjetskih stručnjaka iz područja javnog zdravstva te svih ostalih uključenih u akcije kojima se gradovi nastoje učini zdravijim i ugodnijim mjestom za život. Projekt Mreže zdravih gradova pokrenut je upravo u Zagrebu prije dvadeset godina, a ove je godine na održanoj konferenciji donesena i Zagrebačka deklaracija zdravih gradova kojima se definiraju ciljevi projekta za V. fazu, odnosno iduće četiri godine. Teme o kojima se raspravljalo uključivale su pitanja gradske infrastrukture i prijevoza, probleme starijih i nemoćnih stanovnika te invalida, javnozdravstvene preventivne akcije, ekološka pitanja i sl. Projekte Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje grada Zagreba te planove za velike kapitalne investicije u 2009. približio nam je dr. Zvonimir Šostar.

MEDIX: U Zagrebu se nedavno održala svjetska konferencija projekta Međunarodne mreže zdravih gradova. Jeste li zadovoljni organizacijom manifestacije?

MEDIX: Koje su glavne odrednice Deklaracije zdravih gradova potpisane u Zagrebu?

MEDIX: Koje biste projekte koji se u Zagrebu provode u sklopu Mreže zdravih gradova izdvojili kao najvažnije?

Posebno priznanje na razini Mreže zdravih gradova Zagreb je dobio zbog organizacije akcije Čist zrak za sve u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, kada je uz još dva europska grada ušao u uži izbor za dodjelu nagrade za najbolje izvedeni projekt. Za to je natjecanje apliciralo čak 2100 gradova pa je uspjeh Zagreba stvarno velik. Glavni cilj projekta bio je uspostavljanje zdravoga gradskog prijevoza, odnosno poboljšanje infrastrukture i komoditeta gradskog prijevoza te uspostavljanje mreže biciklističkih staza diljem grada kako bi što manji broj građana za svakodnevni prijevoz koristio automobile. Posebnu skupinu projekata čine oni namijenjeni za osobe s invaliditetom, počevši od višeosjetilnog parka na Jarunu namijenjenog prvenstveno djeci s poteškoćama u razvoju, pa do niskopodnih tramvaja, koji će u idućoj godini praktički zamijeniti sve stare tramvaje. Do proljeća 2009. godine bi niskopodni trebali biti i svi gradski autobusi. Posebno je interesantan projekt bila gradnja jezera na Garešini, gdje je osobama s invaliditetom omogućen besplatan lov ribe.

DR. ŠOSTAR: Koliko je naš grad zdrav govori i činjenica da za razliku od većine drugih gradova imamo privilegiju piti izvrsnu vodu, na kojoj se godišnje provede čak 11.000 kontrola. Uskoro se planira i gradnja prve ekološke karte Zagreba. U Zagrebu naime postoje stacionarne stanice koje daju podatke o zagađenju zraka, a pod patronatom su resornog Ministarstva i ministrice Marine Matulović Dropulić. Pokrenut ćemo pilot-projekt kojim bi se po cijelom gradu postavili mobilni uređaji za kontrolu zraka. Uređaje bismo postavili na tramvaje i automobile koji bi, kao i pokretni laboratorij, cijeli dan kružili po gradu. Posebno bi interesantno bilo odrediti onečišćenje zraka na točkama najjačeg prometa za vrijeme gužvi te sukladno tome djelovati restrukturiranjem prometnih putova. U tijeku je i veliki projekt kojim će uz patronat ovog ureda Zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ i Institut „Ruđer Bošković“ raditi analizu otpadnih voda detektirajući derivate heroina, kokaina i ekstazyja te ćemo prvi put dobiti egzaktniju procjenu o količini droge u gradu.

DR. ŠOSTAR: Projekti koji se provode obuhvaćaju i niz akcija za starije sugrađane. Ponosni smo na otvaranje gerontoloških centara, kojih sada ima ukupno devet, a čije je usluge u prošloj godini besplatno koristilo više od 10.000 korisnika. Ne treba zaboraviti ni već tradicionalni gerontološki tulum na Trgu Bana Jelačića koji je posljednji put privukao oko 40.000 ljudi. Naši su stariji sugrađani tom prilikom cijeli dan pjevali i plesali te pokazali koliko još uvijek imaju životne snage i energije. Za građane starije dobi u 2009. se planira ustroj pet domova po sistemu javnoprivatnog partnerstva, a mislilo se također i na teško oboljele te će jedna od kapitalnih investicija u idućoj godini biti gradnja prvog hospicija u Lučkom, uz novu zdravstvenu stanicu. Doregistrirali smo i sve domove zdravlja te će se ove godine u sklopu svakog od njih otvoriti ambulante za palijativnu skrb i za bol. Na taj ćemo način bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti pokušati omogućiti dostojanstvenu smrt.

DR. ŠOSTAR: Na zdravstvenom se planu kontinuirano provodi niz preventivnih akcija. Zagreb je prvi grad koji planira u ožujku 2009. godine provesti besplatno cijepljenje protiv HPV virusa, prvenstveno sojeva 16 i 18, koji izazivaju više od 70% slučajeva raka vrata maternice. Rak vrata maternice je po incidenciji druga maligna bolest u Hrvatskoj (nakon raka dojke). Od te opake bolesti svaki dan oboli, a svaki drugi dan umre jedna žena. Zbog toga smo odlučili osigurati sredstva kako bismo omogućili besplatno cijepljenje sa sve tri doze cjepiva za djevojčice sedmih razreda. Procjenjuje se da će odaziv djevojčica biti između 40 i 50%, a ako bude više, sretan sam čovjek.

MEDIX: Prošle ste godine pokrenuli i program ranog otkrivanja i prevencije karcinoma pluća, prvenstveno kod pušača.

U fazi realizacije je projekt prevencije i ranog otkrivanja raka prostate pa ćemo tako muškarcima iznad pedeset godina i slabijeg imovinskog stanja platiti određivanje PSA markera za otkrivanje karcinoma prostate. Jedan od kontinuiranih programa prevencije odnosi se i na prevenciju ovisnosti. Zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ ima svjetski značaj i predstavlja brand Hrvatske u svijetu. Osim što ga karakteriziraju vrhunski stručnjaci, zavod je i jedan od najopremljenijih u Europi.

DR. ŠOSTAR: Novcem koji je tako prikupljen u Kliničkoj bolnici „Sestre milosrdnice“ vrlo brzo će se otvoriti prvi centar za prevenciju moždanog udara, a upravo je u tijeku nabava opreme. Usporedo s time se razvija i program sprječavanja infarkta miokarda, a Grad Zagreb i nedavno osnovana Kuća srca će lokalnoj samoupravi pružiti smjernice za kvalitetno informiranje građana o bolesti.

DR. ŠOSTAR: Osim projekata u sklopu Mreže zdravih gradova, tu je niz aktivnosti kojima se ide u kapitalne investicije kako bismo pristup zdravstvenim uslugama i njihovu kvalitetu podigli na višu razinu. Proteklih smo se godina trudili da Zagreb u onim segmentima kojima upravlja Grad ide ukorak sa svjetskim trendovima i pritom nismo štedjeli. Iduće godine namjeravamo donijeti dva strateška dokumenta; prvim će se sukladno nacionalnom programu, a po uzoru na druge europske gradove, definirati zaštita od potencijalne pandemije ptičje gripe. Drugim će se odrediti provođenje zdravstvene i socijalne politike, preventivnih programa i realizacija kapitalnih projekata. Jedan od kapitalnih projekata je dovršetak jedinstvenog hitnog prijama u bolnici Sveti Duh, koji se planira za kraj ožujka 2009., a stajat će 30 milijuna kuna.

DR. ŠOSTAR: Već ove godine, i to u sklopu dječje bolnice Srebrnjak. Iako je cijeli projekt vrijedan oko 62 milijuna eura, za funkcioniranje centra će biti potrebno izdvajati manje sredstava nego što ih HZZO trenutačno izdvaja se slanje djece na operacije u Linz. Pregovori s Vladom su u tijeku; i premijer Sanader je pokazao izrazitu senzibilnost za projekt pa vjerujem da ćemo vrlo brzo dobiti konačnu odluku Vlade i krenuti u realizaciju. Osim što će projektom djeci na jednome mjestu biti omogućena cjelovita skrb, u toj će zgradi biti i jaslice, odnosno vrtić za djecu oboljelu od astme te za djecu oboljelu od neuromuskularnih bolesti i težih oblika alergija na hranu.

DR. ŠOSTAR: To bi bila katastrofa za naše zdravstvo. Nažalost, na to nemamo nikakvih utjecaja. Naš je stav jasan od početka. Treba napraviti kvalitetnu privatizaciju dijela struke, dok drugi dio mora ostati i kao korektiv i kao krizni menadžment u državnim rukama putem lokalne samouprave. Moramo se boriti za kvalitetno rješenje u organizaciji primarne zdravstvene zaštite. Ne smijemo zaboraviti da druge zemlje i dalje njeguju modificirani oblik Štamparovog modela primarne zdravstvene zaštite i javnog zdravstva. Taj se model ne bi smio ugasiti u zemlji u kojoj je nastao. Svih osam godina, koliko radim ovaj posao, inzistirali smo da dio primarne zdravstvene zaštite ostane u rukama lokalne samouprave, predstavljajući oblik kriznog menadžmenta za nenadane situacije.