Dr. Tomislav Mihaljević: Dometi kardijalne kirurgije
Osmi hrvatski kardiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem i ove je godine, osim domaćih, ugostio poznate svjetske stručnjake iz područja kardiologije i kardiokirurgije, a najnovija dostignuća iz kardiokirurgije sudionicima je u svoja dva predavanja prezentirao i ugledni hrvatski torakalni i kardiovaskularni kirurg iz Klinike Cleveland, dr. Tomislav Mihaljević. Usprkos fascinantnom razvoju interventne kardiologije koji je sasvim promijenio način liječenja koronarne bolesti, dr. Mihaljević smatra da kardijalna kirurgija i dalje predstavlja vrlo važan segment kliničkog pristupa bolestima srca i krvnih žila, a njen je razvoj omogućen i pratećim tehnološkim napretkom te primjenom robotike u obavljanju operativnih zahvata
OGLAS
|
Najnovije spoznaje i metode iz područja kardijalne kirurgije na ovogodišnjem kardiološkom kongresu predstavio je svjetski priznati kardiokirug, dr. Tomislav Mihaljević, koji već dugi niz godina djeluje na jednoj od najvećih bolnica u SAD-u, koja je ujedno i mjesto najbolje svjetske kardijalne kirurgije, Klinici Cleveland. U nju se obično upućuju bolesnici koji traže visokospecijalizirane usluge kao što su robotske i minimalno invazivne operacije, kompleksne operacije aorte, operacije prirođenih srčanih mana i ostale visokorizične operacije. Njihov centar za liječenje srca i krvnih žila godinama je proglašavan najboljim na svijetu. Iako su u Hrvatskoj ograničena ulaganja u vrhunsku medicinu, uz relativno malen broj kardioloških i kardiokirurških ustanova, postoje mogućnosti lakše povezanosti, suradnje i definiranja zajedničkih pristupa liječenju kardiovaskularnih bolesti, što svakako treba nastaviti njegovati, istaknuo je u razgovoru za „Medix“ dr. Tomislav Mihaljević. MEDIX: Kao vrsni kardiokirurg ujedno ste i dio kardiokirurškog tima jedne od najpoznatijih svjetskih klinika. Možete li reći nešto više o Cleveland klinici, njenom ustroju i načinu funkcioniranja? DR. MIHALJEVIĆ: Cleveland klinika je jedna od najvećih bolnica u SAD-u; zapošljava više od 37.000 zaposlenika, od kojih 20.000 radi u glavnom campusu, dok ostatak zaposlenih radi u jednoj od 11 pridruženih bolnica koje se nalaze širom cijele zemlje. Uz bolnice u Americi, Cleveland klinika gradi i novu bolnicu u Abu Dhabiju. Clevland klinika je neprofitna privatna fondacija koju vode liječnici, što znači da nemamo vlasnika niti dioničara. Sav profit bolnice se reinvestira u njen rast i poboljšanje usluge. Cleveland kliniku krasi reputacija jedne od najkvalitetnijih bolnica u SAD-u. Osobito je poznat centar za liječenje srca i krvnih žila koji je godinama proglašavan najboljim u svijetu. Bitno je naglasiti da klinika pruža izvanserijsku kvalitetu usluge i u drugim granama medicine (urologija, ortopedija, neurokirurgija, onkologija itd.).MEDIX: Koji je profil pacijenata u Cleveland klinici? Primaju li se pacijenti i iz ostalih zemalja, primjerice Hrvatske? DR. MIHALJEVIĆ: Profil bolesnika je raznovrstan. Klinika prima sve vrste bolesnika iz Amerike bez obzira na njihov socijalni status ili platežne mogućnosti. S obzirom na izuzetnu reputaciju naše ustanove, u nju dolazi i velik broj bolesnika iz inozemstva, uključujući i Hrvatsku. Obično se radi o bolesnicima s rijetkim i uznapredovalim bolestima koje je teže liječiti u manjim centrima.MEDIX: Koji su dosezi i specifičnosti kardiokirurgije u klinici? DR. MIHALJEVIĆ: Moderna kardijalna kirurgija je začeta u Cleveland klinici. Tu je učinjena prva bypass operacija, te prva minimalno invazivna operacija srca. Naša kardijalna kirurgija glasi za najbolju ustanovu takve vrste u svijetu. Godišnje se obavlja gotovo 4000 operacija srca i 2500 operacija pluća, što je daleko najveći broj operacija u SAD-u. Tako velik broj operacija je rezultat dugogodišnje izuzetne reputacije koja se temelji na izuzetno visokoj kvaliteti zdravstvene usluge. U Cleveland kliniku se obično upućuju bolesnici koji traže visokospecijalizirane vrste usluge kao što su robotske i minimalno invazivne operacije, kompleksne operacije aorte, operacije prirođenih srčanih mana i ostale visokorizične operacije.MEDIX: Smatrate li da se razvojem intenzivne kardiologije postupno smanjuje značaj kardiokirurgije? U kojim je slučajevima ona još uvijek nezamjenjiva? DR. MIHALJEVIĆ: Fascinantan razvoj interventne kardiologije je promijenio način liječenja koronarne bolesti, no kardijalna kirurgija i dalje predstavlja vrlo važan segment kliničkog pristupa bolestima srca i krvnih žila. Broj bypass operacija je pao nakon uvođenja perkutanih intervencija, no taj pad je relativno malen. Istovremeno je došlo do izuzetnog rasta broja operacija srčanih zalistaka i aorte, pa obavljamo više operacija nego ikada prije. MEDIX:Koje su glavne odrednice u odluci hoće li terapijski pristup pacijentu uključivati bypass ili stent? DR. MIHALJEVIĆ: Bolesnici koji imaju jednožilnu ili dvožilnu koronarnu bolest se najčešće liječe ugradnjom stentova. Bolesnici s uznapredovalom trožilnom bolesti, dijabetičari i oni koji imaju smanjenu srčanu funkciju su kandidati za bypass operaciju. MEDIX: Koliko se daleko došlo na području transplantacije srca?DR. MIHALJEVIĆ: Transplantacija srca je postala rutinskom operacijom u većini razvijenih zemalja. U SAD-u se godišnje obavi oko 2200 transplantacija, na Cleveland klinici 60 do 70. Transplantacija srca je indicirana u bolesnika s uznapredovalim zatajenjem srca kod kojih su iscrpljene sve ostale terapijske mogućnosti. Najčešće indikacije su dilatativne i ishemične kardiomiopatije. Distribucija organa se razlikuje od države do države. U SAD-u postoji centralizirana federalna agencija koja je odgovorna za distribuciju svih organa za transplantaciju. Na taj način se osigurava transparentnost u dodjeli organa. MEDIX: Voditelj ste programa za testiranje učinkovitosti novog sistema za liječenje mitralne regurgitacije u ishemičnoj kardiomiopatiji. O čemu se točno radi i kakvi su rezultati?DR. MIHALJEVIĆ: Ishemična karidiomiopatija je uznapredovala forma koronarne bolesti u kojoj je dugotrajna ishemijska bolest uzrokovala teško ostećenje miokarda i posljedičnu mitralnu regurgitaciju. Kirurško liječenje tih bolesnika je vrlo zahtjevno, s obzirom da se radi o operacijama visokog rizika. Ispitujemo nove modalitete u liječenju ishemijske mitralne regurgitacije korištenjem manje invazivnih pristupa koji bi reducirali rizik operacije. Inicijalni rezultati su ohrabrujući. MEDIX: Posljednjih se godina mnoga istraživanja bave mogućnošću primjene matičnih stanica u liječenju različitih oblika srčanog zatajenja. Može li ta metoda u skorije vrijeme zaživjeti i u praksi?DR. MIHALJEVIĆ: Liječenje zatajenja srca matičnim stanicama je u začetku, pa se ta vrsta liječenja nije etablirala u svakodnevnoj praksi. Postoji nekoliko mogućih pristupa liječenju, no najatraktivniji je onaj u kojem se matične stanice izravno ubrizgavaju u infarcirani dio srčanog mišića putem katetera. Postoji nada da bi taj pristup mogao rezultirati regeneracijom infarciranog miokarda. Još mnoge prepreke treba savladati prije nego što ovaj pristup zaživi u praksi. Nalazimo se najmanje 10 godina od prve prave kliničke primjene te metode. MEDIX: Jedna od novih tehnika razvijenih u Cleveland klinici je i minimalno invazivna Combo operacija srca. O čemu se radi i koje su njene glavne prednosti i mane?DR. MIHALJEVIĆ: Minimalno invazivna kirurgija se najčešće primjenjuje u liječenju bolesti srčanih zalistaka, no može se primijeniti i u izvedbi bypass operacija. Robotska kirurgija je najnoviji trend u minimalno invazivnoj kirurgiji koji omogućava izvedbu kompleksnih operacija kroz rez manji od 2 cm. Pristup se najčešće koristi u izvedbi plastike mitralnog zaliska. Bolesnici napuštaju bolnicu 2-5 dana nakon operacije i mogu se vratiti na posao unutar 7-10 dana. Takav minimalno invazivni pristup se može primijeniti i u kirurgiji aortalnog i trikuspidalnog zalistka, kirurgiji atrijskog septalnog defekta te bypass kirurgiji. MEDIX: Jedan od najčešćih oblika aritmija je atrijska fibrilacija. Na koji se način liječi u kardiološkom centru Cleveland klinike?DR. MIHALJEVIĆ: Fibrilacija atrija se najčešće liječi medikamentozno. Bolesnici koji imaju perzistentnu fibrilaciju koja ne odgovara na medikamentozno liječenje su kandidati za ablaciju. Obavljaju je elektrofiziolozi, specijalizirana grupa kardiologa koja se bavi isključivo terapijom poremećaja ritma srca. Uspješnost ablacija u specijaliziranim centrima poput Cleveland klinike je približno 80%. Ako ablacija ne uspije, moguće je učiniti Maze operaciju, čija je učinkovitost veća od 90%. MEDIX: Koja je današnja uloga lasera u kardiologiji i kardiokirurgiji?DR. MIHALJEVIĆ: Indikacije za upotrebu lasera u kardiologiji i kardijalnoj kirurgiju su vrlo uske. Laser se koristi za kirurško liječenje bolesnika s teškim oblicima angine pectoris koji nisu kandidati za perkutanu intervenciju ili kiruršku revaskularizaciju. MEDIX: Upoznati ste sa situacijom ne samo u hrvatskoj i američkoj, već i svjetskoj kardiologiji i kardiokirurgiji. Zaostaje li Hrvatska za svijetom i na kojim bi područjima trebalo poraditi?DR. MIHALJEVIĆ: Kvaliteta kardiologije i kardijalne kirurgije u Hrvatskoj je izuzetno dobra s obzirom na ograničena ulaganja u vrhunsku medicinu. Teško je uspoređivati domete velikih medicinskih centara u SAD-u s onima u zemljama poput Hrvatske. Bitno je imati na umu da centri poput Cleveland klinike imaju godišnji proračun koji uvelike nadilazi godišnje proračune za zdravstvo manjih zemalja u Europi. Međutim, male zemlje poput Hrvatske imaju velike komparativne prednosti koje bi se mogle iskoristiti. Relativno malen broj kardioloških i kardiokirurških ustanova u Hrvatskoj daje mogućnosti za lakšu povezanost, suradnju i definiranje zajedničkih pristupa liječenju kardiovaskularnih bolesti. MEDIX: U kojem će se smjeru razvijati kardiokirurgija?DR. MIHALJEVIĆ: Kardijalna kirurgija je izuzetno dinamična grana kirurgije. Minimalno invazivna kirurgija i hibridne operacije su najvažniji trendovi koji će se još više razviti. Očekujemo i napredak u izradi umjetnih srca, kojim bi se promijenio tretman bolesnika s uznapredovalim zatajenjem srca. Iako tehnologija u kardiologiji i kardiokirurgiji vrlo brzo napreduje, osnova uspjeha bit će u intenzivnijoj suradnji kardiologa, kardijalnih i vaskularnih kirurga. Multidisciplinarni pristup će omogućiti efikasniji način liječenja bolesnika s kompleksnim bolestima srca i krvnih žila. |
Najčešće indikacije za transplantaciju srca su dilatativne i ishemične kardiomiopatije; u SAD-u se godišnje obavi oko 2200 takvih zahvata, istaknuo je dr. Mihaljević |
OGLASI
