Dr. sc. Većeslav Bergman: Sustav participacije - najvažniji element u budućoj reformi zdravstvenog osiguranja

MEDIX: Dr. Bergman, iako ste dobro poznati hrvatskoj javnosti, posebice onom dijelu koji radi ili je vezan uz zdravstveni sustav, molimo vas da se predstavite našim čitateljima?

DR. BERGMAN: Rođen sam u Zagrebu, gdje sam se i školovao. Već 30 godina radim u sustavu hrvatskog zdravstva. Profesionalni radni vijek počeo sam 1977. godine kao stomatolog u DZ „Končar“, gdje sam nakon položenog specijalističkog ispita iz stomatološke protetike 1990. godine postao voditeljem protetskog odjela. Od 1994. do 2000. godine bio sam ravnatelj u to vrijeme najvećeg doma zdravlja u Hrvatskoj, DZ „Trešnjevka“. Dragovoljac sam Domovinskog rata, višestruko odlikovan od prvog hrvatskog predsjednika dr. F. Tuđmana i imam čin pukovnika HV-a. Uz profesionalno bavljenje strukom, aktivno sam sudjelovao u znanstvenom radu. Magistrirao sam 1990., a obranu doktorske disertacije obavio 2000. godine, kad sam stekao titulu doktora znanosti iz područja biomedicinskih znanosti.

DR. BERGMAN: Funkcija HZZO-a kao jedinog državnog osiguravatelja iz područja zdravstvene zaštite je pregovarati, dogovarati i ugovarati zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike RH. Sredstva za organiziranje zdravstvene zaštite osigurana su u okviru državnog proračuna u Ministarstvu financija. HZZO je ustrojen tako da svaka županija i grad Zagreb imaju svoj područni ured, a sustavom upravlja Direkcija zavoda u Zagrebu, Margaretska 3. Na čelu Zavoda je direktor, koji uz zamjenika ima i šest pomoćnika, od kojih je svaki odgovoran za svoje područje rada. Zavodom upravlja Upravno vijeće imenovano od Vlade RH i sastavljeno od devet članova. Prema novom ustroju koji je u pripremi, Zavodom bi trebala upravljati Skupština, koju bi po delegatskom sistemu trebali činiti predstavnici županija i grada Zagreba.

DR. BERGMAN: U hrvatskom zdravstvenom sustavu postoje tri vrste različitih zdravstvenih ustanova prema obliku vlasništva i odgovornosti. Dakle, uz ustanove koje su u državnom vlasništvu i gdje pripadaju svi klinički bolnički centri i kliničke bolnice, županije i gradovi vlasnici su općih i specijalnih bolnica i poliklinika, dok je privatno vlasništvo najčešće prisutno u primarnoj i specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Najveći problemi u funkcioniranju zdravstvenih ustanova javljaju se zbog prilično olako shvaćenih obveza vlasnika ustanova za poslovanje istih, poglavito za odgovornost glede financijskih rezultata.

DR. BERGMAN: Funkcioniranje zdravstva proces je koji traži vrlo brze promjene. To je sustav koji mora biti u trendu kojeg nameću promjene starosne strukture stanovništva, novosti u tehnologijama i farmaceutskoj industriji, kao i sustava zdravstvenog osiguranja. Sustav glavarina u PZZ-u bio je odličan izbor plaćanja kada se krenulo u privatizaciju tog dijela zdravstvenog sustava. Sadašnja procjena stanja u PZZ-u ukazuje da ovakav sustav plaćanja kroz glavarinu nije više optimalan te se razmišlja o plaćanju dijela prihoda tima PZZ-a kroz sustav glavarine, a da preostali dio bude stimulativan i plaćen kroz različite oblike koji bi vrednovali izvršeni rad.

DR. BERGMAN: Novi zavod koji će skrbiti za sve vrste nesreća na poslu i profesionalnih bolesti bit će integralni dio zdravstvenog sustava RH pa će svi dijelovi sustava biti u ugovornom odnosu s novim zavodom za dio posla koji je definiran zakonom, a tiče se novog zavoda.

DR. BERGMAN: Kroz već provjerene sustave kvalitete rada u bolnicama mogao bi se mijenjati i način rada u tim ustanovama, a sukladno tome i način plaćanja za izvršene usluge. Pred bolnice se uvodi novi način praćenja izvršenja, ali i plaćanja zdravstvenih usluga, tzv. DTS sustav (sustav financiranja po modelu dijagnostičko-terapijskih skupina) ili DRG sustav (DRG – diagnosisrelated group) koji bi trebao biti u potpunoj primjeni od 2009. godine. Sada se DTS sustav primjenjuje paralelno sa starim načinom plaćanja, iz čega se izvlače određeni zaključci kako se primjenom novog sustava ne bi događale pogreške. Inače je DRG sustav u primjeni u svim zemljama EU i uvođenjem tog sustava u hrvatske bolnice bit će moguća svaka vrsta usporedbe s istim bolnicama diljem Europe i šire, dakle svugdje gdje je u primjeni takav sustav praćenja bolničkog rada.

DR. BERGMAN: Lista lijekova HZZO-a pripada među najšire liste u svijetu, što znači da je hrvatskom bolesniku na raspolaganju lijek o kojem osiguranici u drugim državama ne mogu ni sanjati. Osim toga, Hrvatska je jedina zemlja u okruženju u kojoj bolesnici imaju pokrivene sve dijagnoze besplatnim lijekovima, bez plaćanja participacije. Zbog toga se često događa da se i bolesnici i doktori neodgovorno ponašaju u potrošnji lijekova na recept. U zemljama EU gdje lijekovi nisu besplatni više od 40% lijekova ne završi u tijelu bolesnika nego u smeću. Taj odnos u Hrvatskoj je još veći jer su lijekovi besplatni. Dosad se nije dogodilo da je zbog nestašice pojedinog lijeka ugroženo zdravlje naših bolesnika jer na listi postoje lijekovi iste valjanosti koji mogu zamijeniti lijek koji nedostaje.

DR. BERGMAN: Zakon razlikuje osim osnovnog zdravstveno osiguranja, koje je obvezno za sve, i dopunsko, koje je dragovoljno, ali u sustavu HZZO-a, te dodatno koje je prepušteno tržištu. U sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja postoje velike mogućnosti u financijskom smislu jer je ovako organizirano u sustavu državnog osiguranja, neprofitabilno, socijalno osjetljivo i solidarno. Buduća reforma zdravstvenog osiguranja nezaobilazno mora respektirati dopunsko osiguranje kao važan čimbenik financijske konsolidacije sustava.

DR. BERGMAN: Sustav participacije bit će najvažniji element u budućoj reformi zdravstvenog osiguranja. Prije bilo kakve intervencije u sustav participacija moraju se napraviti opsežne simulacije koje bi dale smjernice za promjene sustava participacije, a sukladno s tim trebalo bi i mijenjati sustav dopunskog osiguranja koje pokriva razliku cijene koja se plaća kroz participaciju bolesnika. Pritom bi trebalo voditi brigo o broju osoba koje bi plaćale razliku do pune cijene zdravstvene usluge, kao i o cijeni zdravstvene usluge koja na sadašnjem nivou ne može bitno utjecati na količinu novca koji bi se trebao prikupiti s tog naslova.

DR. BERGMAN: Stomatološka zdravstvena zaštita integralni je dio zdravstvenog sustava RH, te će sigurno biti dio sustava koji će se među prvima odrediti prema reformi, respektirajući pritom našu tradiciju, ali i stečevine zemalja EU. Smatram da će se taj dio zdravstvene zaštite mijenjati u isto vrijeme kad će se događati cjelokupna reforma.

MEDIX: Može li se očekivati promjena prava u ostvarivanju stomatološke zaštite glede povlastica u participiranju pojedinih kategorija osiguranika?

DR. BERGMAN: Prava iz dijela stomatološke zdravstvene zaštite neće se mijenjati do daljnjega, a ako do tih promjena dođe, kao predložak za postupanje postoji radni materijal koji je napravila grupa stručnjaka iz svih područja stomatologije.