Dr. sc. Ivan Pristaš: Bez nacionalne strategije nema razvoja medicinske informatike
Sve je više stručnosti i profesionalnosti u hrvatskoj medicinskoj informatici. No taj proces valja razvijati i dalje, odabirući i postavljajući na ključna mjesta u sustavu educirane i sposobne informatičare koji će, usko surađujući s ostalim stručnjacima drugih profesija, prije svega medicinskih, ali i ekonomskih, pravnih i ostalih, ubrzati, unaprijediti i osuvremeniti hrvatsku informatizaciju zdravstva i smanjiti ili posve dokinuti razlike prema svjetskim standardima.
OGLAS
|
Dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med, specijalist javnog zdravstva, voditelj je Službe za medicinsku informatiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Sudjelujući na ISHEP-u – InterOperability and Standards in Healthcare – European Perspective i 10. simpoziju Medicinska informatika 2011., održanima u Varaždinu od 20. do 22. listopada 2011. godine, izrazio je snažnu potporu hrvatskoj medicinskoj informatici i njenim dosadašnjim dosezima te nadu da će budućnost, posebno uz mlade i stručne kadrove, biti još bolja. MEDIX: Koliko su medicinskoinformatički skupovi u Varaždinu opravdali očekivanja sudionika i subjekata informatizacije zdravstva u nas? PRISTAŠ: Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti okupljene domaće i strane eksperte medicinske informatike, autore i korisnike informatičkih programa i sudjelovati u razmjeni informacija o brojnim sadržajima kojima se bave. Od programske potpore za pomoć u fizikalnoj terapiji djece koja boluju od cerebralne paralize, preko brojnih novih programa i tehnoloških rješenja u svrhu poboljšanja kvalitete življenja te informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici do tehnologije u prevenciji i liječenju hipertenzije ili programa registra umrlih osoba koji dokazuje mogućnosti interoperabilnosti na djelu i primjer je kvalitetne integracije web rješenja za unos i obradu podataka.Učinkoviti su i specifični računalni programi poput onoga za usporedbu teksta i otkrivanje plagiranja u biomedicini ili za elektroničko učenje u budućnosti, kao i niz programa za evidentiranje hospitaliziranih pacijenata ili za praćenje vremena korištenja ambulanti u zdravstvenim ustanovama. Ukazano je i na probleme svjetskih e-mail servisa te na mogućnosti njihovog poboljšanja i usklađivanja s potrebama korisnika, na nužnost daljeg jačanja sigurnosti vlastitoga zdravstvenog informatičkog poslovnog sustava, na potrebu razvitka programa koji bi integracijom laboratorijskog i bolničkog informacijskog sustava smanjili pogreške u predanalitičkoj fazi laboratorijskog rada, pa sve do lokalnih projekata prilagođenih zahtjevima i potrebama pojedinih sredina.MEDIX: Možemo li biti zadovoljni sadašnjim trenutkom hrvatske medicinske informatike? PRISTAŠ: Posebno su me zainteresirali sadržaji koji se bave odnosom svjetskih i domaćih dostignuća u informatizaciji zdravstva, poput sukladnosti zdravstveno-informacijskog sustava Hrvatske sa zdravstveno- informacijskim sustavima europskih zemalja, odnosno pitanjem potrebe udruživanja domaćih medicinskih podataka zasnovanih na semantičkim tehnologijama i razinom informativnosti domaćih informacijskih sustava javnih bolnica. Toj interoperabilnosti sustava smo, uostalom, obvezatni težiti kroz Direktivu EU-a (24/2011) o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.Čini mi se da su razlike između domaćih i svjetskih sustava medicinske informatike sve manje, čemu pridonosi sve viša razina stručnosti i profesionalnosti naših informatičara i programera. Iako valja nastaviti procese edukacije, prilagodbe, ali i izrade originalnih rješenja, mislim da je prijeđen dug i sadržajan put. MEDIX: Hrvatski zavod za javno zdravstvo kontinuirano i snažno podržava taj proces?PRISTAŠ: Mislim da je ostvarena suradnja itekako vrijedna, a siguran sam da će biti još bolja. No još uvijek ima onih koji ne shvaćaju da je investicija u zdravstvo, a u ovom kontekstu posebno u medicinsku informatiku, među najisplativijima uopće jer se brzo i obilno vraća kroz smanjenje pobola, učinkovitiji sustav, zadovoljstvo bolesnika i bitno smanjenje troškova liječenja. Kao što administracijski sustav u svojim začecima nije mogao bez papira i pismenosti svih sudionika, tako danas ne može bez IT-a i informatičke izobrazbe. Odavna smo prošli točku preokreta kad se više ne možemo vratiti na prethodne načine poslovanja. Živimo i radimo u organizacijskim sustavima u kojima kad zakaže informatika – sve staje. Pritom valja naglasiti da je možda najvažniji segment procesa stalna i trajna edukacija. Uza sve pohvale i spoznaju o vrijednim ostvarenim projektima i sačinjenim programima, moramo biti svjesni da je bilo, i još uvijek ima, puno improvizacija i snalaženja. U nekim je sredinama pitanje nužne informatizacije zdravstva, bez čega se više ne može kvalitetno raditi, bilo bar u početku shvaćeno kao usputna aktivnost pa su ponekad za provedbu angažirani priručni kadrovi, a dio njih je i ostao na toj razini jer im nije omogućen nastavak edukacije ili nisu imali volje i sposobnosti za učenje.Taj trend svakako mora biti izmijenjen kroz sustavno, ekspertno educiranje, drugačiji odnos prema zdravstvenim informatičarima i jačanje uzajamna uvažavanja struka kako bi rezultat bio što bliži željenomu. MEDIX: U tu svrhu je HZJZ osnovao Koordinaciju e-Javno zdravstvo...PRISTAŠ: To tijelo čeka ministrovu formalizaciju. U Koordinaciji je zasad po jedan predstavnik iz županijskih zavoda za javno zdravstvo, a prema potrebi će se širiti i na druge institucije i tijela. Glavni zadatak tijela je donositi preporuke i sudjelovati u izradi strateških dokumenata informatizacije najvažnijih sastavnica javnog zdravstva, poput sustava nadzora nad zaraznim bolestima, zdravstvenih registara, poslovnog upravljanja u zdravstvu, nacionalnih preventivnih programa itd. Svi članovi već otprije sudjeluju u navedenim procesima, međutim nedovoljno koordinirano, što je našoj maloj državi preskupo. Ujedinjenje uz projektni pristup nameće se kao rješenje. MEDIX: Valja sačiniti i utemeljenu nacionalnu strategiju razvitka hrvatske zdravstvene informatike...PRISTAŠ: Standardizacija je prijeko potrebna, kako na razini očekivanja i potreba tako i na razini realizacije projekata i programa. To ne znači da ne valja podupirati zdravu konkurenciju i natjecanje u izradi najboljih rješenja, dapače. Iz kompeticije znaju nastati najkvalitetniji rezultati. Pogubnost gašenja inicijativa i opredjeljenja samo za jedan izvor višestruko se pokazala i u nas i u svijetu. No to ne bi smjelo značiti niti posvemašnji nered pri naručivanju, koncipiranju i izradi programa jer je interes sustava postojanje programa čije su aplikacije iskoristive i uzajamno kompatibilne kod većeg broja korisnika kako bi se prikupljeni podaci mogli u potpunosti i pouzdano upotrijebiti. Korisnici svakako imaju pravo očekivati nove i još sigurnije sustave kako bi sveprisutnost elektroničkog praćenja bila usmjerena na dopuštene informacije, odnosno kako bi prikupljene podatke koristili oni kojima su i namijenjeni te ih i razmjenjivali samo s ovlaštenima. Konačno, valja voditi računa i o načinu trošenja sredstava. Uvijek ih nedostaje pa usklađivanje potreba i mogućnosti te racionalizacija proračuna u procesu imaju izuzetnu važnost. Zbog svega toga nacionalna je strategija nezaobilazna i bez njena definiranja nije moguće uspješno nastaviti razvoj hrvatske medicinske informatike, a posljedično niti upravljanje u zdravstvu temeljenom na informacijama.MEDIX: Svijest o važnosti informatizacije zdravstva, potrebama, mogućnostima i pravcima razvoja ipak je danas na visokoj razini. PRISTAŠ: Mislim da je budućnost u mladim, visokoobrazovanim i stručnim kadrovima različitih usmjerenja koji će, povezujući i integrirajući spoznaje o ciljevima informatizacije zdravstva, pronalaziti najbolje putove za njihovu realizaciju na najbolji način. Takvih je sve više i ostvareni rezultati dokazuju da se već dosegnuta razina može samo obogaćivati i dalje. Velik sam optimist, no uz sustavnu edukaciju potrebna je i odgovarajuća valorizacija te djelatnosti u javnim institucijama s kontinuiranom prilagodbom ovom, u zadnje vrijeme vrlo aktivnom tržištu rada. |
Dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med, specijalist javnog zdravstva, voditelj Službe za medicinsku informatiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) izražava snažnu potporu hrvatskoj medicinskoj informatici i njenim dosadašnjim dosezima, te smatra da bez definiranja nacionalne strategije neće biti moguće uspješno nastaviti razvoj hrvatske medicinske informatike, a posljedično niti upravljanje u zdravstvu temeljenom na informacijama
Još uvijek ima onih koji ne shvaćaju da je investicija u zdravstvo, a u ovom kontekstu posebno u medicinsku informatiku, među najisplativijima uopće jer se brzo i obilno vraća kroz smanjenje pobola, učinkovitiji sustav, zadovoljstvo bolesnika i bitno smanjenje troškova liječenja. Kao što administracijski sustav u svojim začecima nije mogao bez papira i pismenosti svih sudionika, tako danas ne može bez IT-a i informatičke izobrazbe. Odavna smo prošli točku preokreta kad se više ne možemo vratiti na prethodne načine poslovanja. Živimo i radimo u organizacijskim sustavima u kojima kad zakaže informatika - sve staje, ističe dr. Pristaš |
OGLASI
