Dr. Mario Malnar: Aktualni problemi u obiteljskoj medicini sa stajališta KoHOM-a
Potaknuti prošlogodišnjim uspjehom 1. kongresa te interesom liječnika praktičara obiteljske medicine, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) odlučila je organizirati i 2. kongres, koji je održan od 25. do 26. ožujka 2011. godine u hotelu Antunović u Zagrebu. Svoje viđenje aktualnih problema koji zaokupljaju liječnike obiteljske medicine tom nam je prigodom dao predsjednik KoHOM-a i odnedavno dopredsjednik Hrvatske liječničke komore, dr. Mario Malnar, koji je s kolegicom prim. Vjekoslavom Amerl Šakić ujedno bio i glavni organizator kongresa.
OGLAS
|
MEDIX: Dr. Malnar, možete li kao predsjednik KoHOM-a dati svoje viđenje aktualnih problema u obiteljskoj medicini, o kojima je na kongresu raspravljano na nekoliko okruglih stolova. DR. MALNAR: Prvi se problem odnosi na nasilnu informatizaciju provedenu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja je provedena bez uvažavanja savjeta struke i pacijenata. Informatizaciju je trebalo usporiti, provjeriti funkcioniranje i sigurnost podataka u sustavu i uvažavanje prava pacijenata, te liječnike i pacijente detaljno informirati o čemu se radi. Rokovi su postavljeni previše ambiciozno i ne misli se na kvalitetu provedenih promjena već samo na njihovo čim brže izvršavanje. Nadali smo se pripremljenom i provjerenom sustavu jer je zdravstveni sustav toliko osjetljiv da se ne smiju dopustiti bilo kakvi propusti. Sustav, nakon što je adekvatno pripremljen i provjeren, treba svima kojih se tiče biti detaljno objašnjen, s omogućenim odgovorima na sve strahove i sumnje. Ne smije se zaboraviti na zakone koji se ili trebaju primijeniti ili im sustav mora biti prilagođen. Na ovaj način previše stručne i materijalne odgovornosti pada na leđa liječnika, bez da oni mogu na to adekvatno utjecati.Jedan od primjera je uvođenje e-recepata, koji su dobri kada funkcioniraju. Međutim, postavlja se pitanje pacijentovog slobodnog izbora kao prava koji sustav ne poznaje, a postoje problemi vezani uz same e-recepte, kako medicinski tako i u njihovom izvršenju. Prisutnost e-recepta pridonosi i tome da pacijenta s kroničnim bolestima obiteljski liječnik sve rjeđe vidi, što može rezultirati pogoršanjem bolesti, a da to ne bude na vrijeme prepoznato, dok s druge strane može rezultirati stjecanjem loših navika liječnika o takvom načinu rada. Smatramo da bi kroničnog pacijenta njegov izabrani liječnik trebao pregledati barem svakih šest mjeseci.Jedna od velikih stavki koje nisu definirane je i zaštita osobnih podataka pacijenta, odnosno njegovo pravo da zabrani protok istih. Kada je Hrvatska liječnička komora zatražila objašnjenje pravilnika o CEZIH-u kako bi se liječnici mogli pravilno postaviti prema svojim pacijentima, od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi je dobiven sljedeći odgovor: pacijent se popunjavanjem izjave o izboru izabranog liječnika odriče svakog prava iz zakona o zaštiti prava pacijenata da odbije i ne dopusti da se neki od njegovih podataka šalje on-line na taj način. Iako smo se odmah očitovali o tom odgovoru – kako primijeniti to pravilo s obzirom da su izjave većinom popunjene prije 10 i više godina, a retrogradno se takva pravila ne mogu primjenjivati, te da se ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu ne smije vezati uz uvjetovanje pristanka o davanju svih zdravstvenih podataka – iz Ministarstva još uvijek nema povratne informacije. Šutnja institucija te nedovoljna informiranost javnosti i liječnika o pojedinim stavkama informatizacije još uvijek predstavljaju veliki problem.MEDIX: Jedan od okruglih stolova obuhvatio je i temu reforme sustava hitne medicinske pomoći. Koja su zaduženja novom reformom dodijeljena liječnicima obiteljske medicine? DR. MALNAR: Reforma sustava hitne medicinske pomoći se iskristalizirala kao drugi veliki problem koji se nameće liječnicima obiteljske medicine. Njima se naime još uvijek nije definiralo koliko će morati u tome sudjelovati, u kakvim uvjetima i s kojom odgovornošću. To je posao koji liječnici obiteljske medicine ne žele i nisu dužni raditi kao redovit posao jer njihova specijalizacija i opseg rada podrazumijevaju bavljenje obiteljskom medicinom, a ne hitnom medicinskom pomoći. Naravno da dio kadra iz primarne zaštite, pa tako i liječnici obiteljske medicine, može i mora sudjelovati u dežurstvima i pripravnostima. No treba definirati financijsku naknadu, opremu, osiguranje od liječničke pogreške i prometnih nezgoda pri izlasku na intervenciju te osigurati tjedni i dnevni odmor za liječnika koji je bio u dežurstvu, a sutradan mora nastaviti rad u ambulanti, što čini 48 h neprekidnog rada. Istovremeno vozač kamiona ne smije voziti kamion dulje od 8 h u komadu.Poseban problem su domovi zdravlja, koji s HZZO-om dogovaraju velike financijske naknade, a od kojih timovi obiteljske medicine koji dežuraju dobivaju malo ili ništa. Potrebno je razjasniti i pojam pripravnosti, koji u bolnici podrazumijeva poziv po potrebi i dostupnost cijele infrastrukture potrebne za rješavanje određenoga hitnog medicinskog stanja. Pitanje je što na raspolaganju ima liječnik obiteljske medicine u pripravnosti, koji radi sam bez sestre, i kako može zbrinuti hitnog pacijenta u rizičnom stanju. MEDIX: Postoji li u obiteljskoj medicini dovoljno kadra?DR. MALNAR: Upravo suprotno, zabrinjavajući je manjak kadra. U deset je godina izgubljeno više od 600 ambulanti obiteljske medicine, a taj broj i dalje raste. Liječnici s fakulteta odlaze direktno na klinike i tamo dobivaju specijalizacije, dok bi za sve nas bilo jako važno da svi mladi liječnici prođu bar dvije godine staža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Samo bi tako dovoljno dobro naučili kako funkcionira sustav i kasnije bi mogli dobro komunicirati i surađivati s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite. MEDIX: Zbog čega su liječnici nezadovoljni odredbom o vađenju krvi u ordinacijama obiteljske medicine?DR. MALNAR: Naš osnovni posao je liječenje, a ne provođenje postupaka za koje su educirani laboranti. Nije jasno zbog čega zaposleni laboranti školovani upravo za tu djelatnost pojedine dane u tjednu ne bi dolazili u ambulante vaditi krv pacijentima, iako već u startu taj sustav pacijentu onemogućuje da kod pojedinog liječnika vadi krv svaki dan – s obzirom da liječnik tek svaki drugi dan radi u jutarnjim satima. Laboranti u svakom slučaju moraju doći po uzorke, a tim liječnika i sestre ima previše posla i bez dodatnih zadataka. Već i bez vađenja krvi u našim ambulantama svakodnevno odrađujemo dva, tri europska standarda. Sukladno strategiji razvoja zdravstva u Hrvatskoj, nužno je smanjiti veličine standardnih timova. Ako ćemo morati uzimati krv u našim ambulantama, sasvim je jasno da u to vrijeme nećemo moći liječiti ljude, a to će samo otežati, a ne olakšati postojeće stanje na terenu. Bitno je napomenuti i upitnu kvalitetu uzoraka koji se moraju transportirati. |
Liječnici trebaju biti liječnici, a ne administratori HZZO-a. Oni ne bi trebali strahovati da će biti kažnjeni od HZZO-a ako se ne budu bavili defanzivnom i restriktivnom medicinom, istaknuo je predsjednik KoHOM-a, dr. Mario Malnar na 2. kongresu KoHOM-a održanom u ožujku ove godine u Zagrebu
Rokovi za provedbu informatizacije primarne zdravstvene zaštite postavljeni su previše ambiciozno i ne misli se na kvalitetu provedenih promjena već samo na njihovo čim brže izvršavanje. Nadali smo se pripremljenom i provjerenom sustavu jer je zdravstveni sustav toliko osjetljiv da se ne smiju dopustiti bilo kakvi propusti. Na ovaj način previše stručne i materijalne odgovornosti pada na leđa liječnika – ističe dr. Malnar
„Medix“ je i ove godine uz svoja recentna redovna izdanja nazočnima predstavio izdanja „Medixove medicinske biblioteke“, a sudionici kongresa mogli su na licu mjesta provjeriti i obnoviti svoj pretplatnički status |
Odlukom Izvršnog odbora KoHOM-a, od sredstava prikupljenih tijekom organizacije kongresa članovima KoHOM-a koji su sudjelovali u radu kongresa uplaćeno je 185 godišnjih pretplata na „Medix“, koji se pokazao vrlo korisnim u radu liječnika obiteljske medicine.
Nakon upita, predsjednik KoHOM-a, priznajući kako i dalje samo posuđuje brojeve „Medixa“ i u njima uživa, zamolio je da mu se dostavi račun za godišnju pretplatu jer, kako je rekao, bez njega više ne može. Osim toga, ove godine imam specijalistički ispit, a zna se da je „Medix“ tzv. obavezno neobavezno štivo u pripremi ispita za liječnike obiteljske medicine, zaključio je predsjednik KoHOM-a.
OGLASI
