Dr. Agis D. Tsouros: Učiniti izbor zdravog života lakim izborom
U Zagrebu je od 15. do 18. listopada 2008. godine održana Međunarodna konferencija zdravih gradova, koja je ujedno i dosad najveća zdravstvena konferencija održana u Hrvatskoj. Projekt zdravih gradova pokrenut je 1988. godine, a Zagreb je imao čast biti jedan od 30 gradova osnivača. Osnovne teme ovogodišnje konferencije bile su posvećene zdravom starenju, zdravom urbanom planiranju, fizičkoj aktivnosti te procjenama utjecaja okoliša na zdravlje. Konferencijom je zaključena četvrta faza projekta, a uz prezentaciju dostignuća i rezultata postignutih u proteklih pet godina rada, postavljeni su i ciljevi V. faze projekta o kojima je više rekao direktor Centra za urbano zdravlje Regionalnog ureda SZO-a, dr. Agis D. Tsouros
OGLAS
|
Međunarodna konferencija zdravih gradova u organizaciji Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije svečano je otvorena 15. listopada u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ u Zagrebu i time se nakon 20 godina vratila na mjesto gdje je i prvi put održana. Okupivši 800 sudionika iz cijelog svijeta i 130 gradonačelnika gotovo svih europskih zemalja, skup je zapravo najveća zdravstvena konferencija ikad održana u Hrvatskoj. Uz predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, ministra zdravstva i socijalne skrbi dr. Darka Milinovića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, konferenciju je u ime Svjetske zdravstvene organizacije otvorio i direktor Centra za urbano zdravlje Regionalnog ureda SZO-a, dr. Agis D. Tsouros. U razgovoru za „Medix“ dr. Tsouros je izrazio divljenje hrvatskom „genijalcu” za javno zdravstvo dr. Andriji Štamparu i istaknuo kako je ovim događajem i potpisivanjem Zagrebačke deklaracije završena četvrta te započela peta faza projekta zdravih gradova. U njoj će se djelovanje usredotočiti na tri ključne teme - zdravlje i jednakost, promicanje zdravih stilova življenja i zdravo stanovanje. MEDIX: Dr. Tsouros, kada je prvi put zaživjela ideja pokretanja mreže zdravih gradova i koji su joj bili osnovni ciljevi?DR. TSOUROS: Ideja je zaživjela još prije dvadeset godina inspirirana činjenicom da je u to vrijeme postojao revolucionarni pokret na području javnog zdravstva. Svjetska zdravstvena organizacija je tada pokretala idejni pokret Zdravlje za sve, a nekoliko godina prije je donesena i Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Alma Ati. To je bilo doba preispitivanja tradicionalnih pristupa medicini i zdravlju i sve se više počinjalo razmišljati o promociji zdravlja te preventivnim akcijama. Ljudi su počeli shvaćati da pojam zdravlja ne obuhvaća samo fizičko stanje s kojim se povezuju doktori, bolnice i medicinske sestre, već i uvjete života i rada, socijalno okruženje i stil života. Na taj su način po pitanju zdravlja na važnosti dobila i druga područja života i djelatnosti. MEDIX: Koje su temeljne odrednice zdravlja na koje se djeluje kroz projekt zdravih gradova?DR. TSOUROS: S obzirom da je među europskim stanovništvom sve veći udio starije populacije, jedan od važnih ciljeva projekta je briga o zdravlju starijih stanovnika. Činjenica je da većina starijih ljudi zapravo živi samostalno i ono što im zaista treba nisu bolnice već potpora za samostalan život. Stvaranjem okoline prilagođene njihovim potrebama u toj se populaciji može spriječiti nastanak velikog dijela zdravstvenih problema. Najveći problem u toj skupini stanovništva predstavljaju ozljede nastale kao posljedica pada, od kojih se starije osobe teško ili nikad ne oporave. Ono na što možemo utjecati pri rješavanju zdravstvenih problema starije populacije je zapravo sigurnost ulica i četvrti. Strah od izlaska na ulicu zbog neprilagođenih uvjeta onemogućuje socijalizaciju, te u starijih osoba stvara depresiju koja se nakon nekog vremena počinje očitovati i fizičkom bolešću.Sve se to može izbjeći stvaranjem age-friendly okruženja pa tako urbani planeri imaju velik utjecaj na zdravlje stanovništva. MEDIX: Mnogo je prezentacija na kongresu naglašavalo važnost fizičke aktivnosti pojedinca u postizanju dobrog zdravstvenog stanja. Koliki utjecaj na taj čimbenik ima gradska vlast? DR. TSOUROS: Još jedan od velikih zdravstvenih problema današnjice predstavlja debljina. Iako se puno govori o edukaciji debelih osoba, o pravilnoj prehrani i stilu života, potrebno je i konkretno omogućiti stanovništvu da bude fizički aktivno. To se može postići stvaranjem biciklističkih staza po primjeru Nizozemske ili Danske. U Kopenhagenu, gdje živim, 39% radnog stanovništva na posao ide biciklom. Temeljna zamisao projekta zdravih gradova jest omogućiti stanovnicima da izbor zdravog stila života ujedno bude i lak izbor, uz adekvatnu potporu u infrastrukturi i okolini. MEDIX: Prva odrednica Zagrebačke deklaracije zdravih gradova potpisane na ovoj konferenciji odnosi se na postizanje jednakosti. DR. TSOUROS: Na konferenciji su prikazani rezultati globalne studije socijalnih odrednica zdravlja koji pokazuju da velik utjecaj na zdravlje ima činjenica da živimo u društvu nejednakosti na koje uopće ne obraćamo pažnju. Jedan od takvih primjera je sljedeći: stanovništvo pojedinih dijelova Glasgowa ima očekivani životni vijek kraći od onog u Indiji, zemlji puno slabijeg ekonomskog razvoja. Razlika u životnom vijeku između bogatih i siromašnih iznosi i do dvadeset godina, a takva je situacija prisutna i u centru Londona.Naše statističke procjene zdravstvenog stanja u pojedinim gradovima ili državama zapravo ne prikazuju realnu situaciju jer iskazuju prosječne vrijednosti koje u sebi skrivaju mnoge tajne. Ako se pažljivije pogleda, može se vidjeti da unutar istraživane populacije zapravo postoje goleme razlike koje se ne bi smjele pretočiti u prosjek. Različito zdravstveno stanje tako je velikom mjerom određeno i različitim pristupom kako zdravstvenim uslugama, tako i zdravom načinu života. Rješavanje tih nejednakosti jedan je od velikih zadataka projekta zdravih gradova.MEDIX: Solidarnost i prijateljstvo također predstavljaju jedan od ciljeva V. faze projekta. DR. TSOUROS: Gradsko je okruženje vrlo kompleksno jer na jednome mjestu spaja najbolje i najlošije stavke određenog društva. Migracije su velike, a gradovi postaju točka preklapanja velikog broja različitih kultura. Jedan od ciljeva projekta zdravih gradova odnosi se i na stvaranje prijateljske atmosfere, poštivanje socijalnih i kulturoloških različitosti, toleranciju i postizanje okruženja u kojemu se može živjeti i raditi u miru, bez obzira na razlike. U donošenju odluka vezanih za zdravlje stanovništva vrlo je važna izgradnja učinkovitog multisektorijalnog partnerstva kojim će se postići integrirani pristup zdravlju i obuhvatiti djelovanje na sve njegove odrednice.Još jedno od važnih pitanja predstavljaju klimatske promjene i vremenske nepogode na koje treba biti spreman na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini. Čelni ljudi gradova moraju znati na koji će način osigurati starije stanovništvo u slučaju velikih toplinskih valova, ali i kako će primjerice organizirati zdravstvenu službu u slučaju sve češćih pandemija. MEDIX: Koliko je gradova uključeno u projekt zdravih gradova?DR. TSOUROS: Svjetska zdravstvena organizacija kroz Europsku mrežu zdravih gradova surađuje s 80-ak gradova koji su u projekt uključeni na temelju određenih političkih, tehničkih i znanstvenih kriterija, sa specifičnim ciljevima i evaluacijom postignutih rezultata u razdoblju od pet godina. U Zagrebu je ove godine završena četvrta faza projekta i potpisana deklaracija kojom su određeni novi ciljevi pete faze projekta koja obuhvaća razdoblje do 2013. godine. Drugi dio projekta odnosi se na Nacionalne mreže zdravih gradova koji unutar pojedinih država obuhvaćaju puno više gradova, te iako djeluju na istom principu, ne uključuju toliko specifične kriterije kao Europska mreža zdravih gradova. |
Temeljna zamisao projekta zdravih gradova jest omogućiti stanovnicima da izbor zdravog stila života ujedno bude i lak izbor, istaknuo je direktor Centra za urbano zdravlje Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Agis D. Tsouros |
OGLASI
