Doc. dr. sc. Slaven Kokić: Hrvatske smjernice za liječenje dijabetesa tipa 2

U Šibeniku su od 27. do 30. svibnja ove godine održani 66. dani dijabetologa Hrvatske. Kao i na prošlogodišnjem simpoziju dijabetologa, o kojem smo iscrpno izvijestili u prošlom broju „Medixa“, vodeća tema novog sastanka bila je posvećena donošenju hrvatskih smjernica za liječenje dijabetes melitusa tipa 2, jedne od najčešćih bolesti današnjice. S obzirom na široku lepezu lijekova za liječenje bolesti te nužnost strogih kriterija za postizanje ciljnih vrijednosti kako bi se spriječila prerana pojava mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija, mnoga su nacionalna društva u svijetu izradila vlastite smjernice za liječenje dijabetesa tipa 2. Dok su na posljednjem sastanku na Plitvicama hrvatski dijabetolozi zaključili da hrvatskim prilikama najbolje odgovaraju njemačke smjernice, na ovom se sastanku otišlo korak dalje; nakon detaljne analize i konstruktivne prilagodbe pojedinih dijelova njemačkih smjernica stvoren je grubi prijedlog hrvatske inačice koji će do idućih dana dijabetologa biti formiran u konačni prijedlog hrvatskih smjernica za liječenje dijabetesa tipa 2. Više o zaključcima simpozija rekao nam je doc. dr. sc. Slaven Kokić, predsjednik Hrvatskog dijabetološkog društva HLZ-a.

MEDIX: Docente Kokić, održan je drugi simpozij na kojem je glavna tema bilo donošenje hrvatskih smjernica za liječenje dijabetesa tipa 2. U kojoj smo fazi do njihovog konačnog usvajanja?

Iako je ideja u početku bila da sami napravimo svoje smjernice, shvatili smo da je to jako dugačak proces koji možda i nije nužno prolaziti od početka. S obzirom da su to prošli i Amerikanci, Kanađani, Englezi i Nijemci, prošlogodišnje, 65. dane dijabetologa posvetili smo detaljnoj analizi i prikazu prednosti i mana relevantnih svjetskih smjernica. Na kraju simpozija smo demokratski odabrali njemačke smjernice kao predložak za stvaranje hrvatskih, s obzirom da su nam od svih postojećih upravo te najbliže i najprihvatljivije. Sada nam još ostaje učiniti ih što primjenjivijima u našoj sredini.

MEDIX: Kada bismo mogli očekivati konačno donošenje hrvatskih smjernica?

Sasvim sigurno će i donesene smjernice biti podložne izmjenama, ovisno o promjeni saznanja i dostupne terapije. U planu je da se na svakim idućim Danima dijabetologa raspravi o novim detaljima smjernica (ovisno o najnovijim svjetskim spoznajama, novim lijekovima ili iskustvima iz prakse) te po potrebi unesu i eventualne promjene u smjernice.

DOC. KOKIĆ:  Svi moramo biti u određenoj legislativi i imati okvir unutar koga ćemo djelovati. Na taj će način Hrvatsko dijabetološko društvo moći stati iza svakog liječnika koji se u dijagnostici i propisivanju terapije za dijabetes tipa 2 bude rukovodilo donesenim smjernicama.

MEDIX: Što će sadržavati nove smjernice?

Osim jasnih algoritama za liječenje dijabetesa tipa 2, cilj nam je da smjernice sadržavaju i kompletne postupnike za dijagnostiku, edukaciju, samokontrolu, prehranu, fizičku aktivnost i rješavanje komplikacija dijabetesa. Već sada smo pripremili prijevod Konsenzus preporuka za poboljšavanje točnosti, primjene i istraživanja samokontrole glikemije, kojima je cilj ukazati na niz čimbenika koji u svakodnevnici utječu na točnost rezultata samokontrole glikemije pacijenata. Poznavanje navedenih čimbenika te optimalan odabir uređaja za svakog pacijenta posebno omogućuju sigurnije intervencije u smislu promjene i/ili prilagodbe terapije i stila života kako bolesnika tako i liječnika. Navedene preporuke tiskane su kao dodatak ovog broja „Medixa“.

MEDIX: Što treba imati na umu pri odabiru peroralne terapije?

Ukoliko se bolest dijagnosticira u vrijeme predijabetesa, uspjeh terapije je značajno veći. U terapiji su poželjne sve logične kombinacije kako bi se djelovalo istovremeno na sve komponente oštećenog metabolizma u dijabetesu tipa 2: oštećeno lučenje inzulina, pojačanu perifernu inzulinsku rezistenciju i povećanu proizvodnju glukoze u jetri.

DOC. KOKIĆ:  Jedna od specifičnosti u Hrvatskoj je što je već godinama zabranjena uporaba dugodjelujućih inzulinskih analoga, tzv. BOT terapije (engl. basal supported oral therapy), u kojoj se inzulinska terapija kombinira s peroralnim antidijabeticima. Njihova je primjena u Hrvatskoj dopuštena samo u sklopu intenzivirane inzulinske terapije.

U Hrvatskoj postoji daleko više predmiješanih inzulinskih analoga nego u Njemačkoj, koja ima sedamdeset milijuna stanovnika. Ne smatram da svaki bolesnik koji dobije prandijalne inzuline ili tzv. BOT terapiju neće biti u kratkom vremenu preveden na predmiješane inzuline, ali smatram da sva tri pristupa moraju biti u najmanju ruku ravnopravna.

DOC. KOKIĆ:  Sretan sam da su Dani dijabetologa postali tradicija i da su u njima našli interes ne samo liječnici dijabetolozi, već dijelom i liječnici obiteljske medicine, a i dijabetolozi iz BiH. Idući skup dijabetologa bit će najvjerojatnije tijekom prvog vikenda u prosincu, ovaj put kraj Čakovca. Nadam se da ćemo do tada biti u završnoj fazi pripreme novih smjernica te da će se kolege odazvati u što većem broju.