Doc. dr. Asja Stipić-Marković: Alergije, bolesti 21. stoljeća
Alergijske bolesti zbog različitih etioloških čimbenika i malih mogućnosti prevencije predstavljaju jedan od najvećih profilaktičko-terapijskih izazova u medicini. Njihova je prevalencija u porastu na svjetskoj razini, a više o situaciji u Hrvatskoj rekla nam je pročelnica odjela za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Opće bolnice „Sveti Duh“, doc. dr. sc. Asja Stipić-Marković
OGLAS
|
MEDIX: Kakva je situacija s prevalencijom alergija u Hrvatskoj i kako to tumačimo? DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Hrvatska na temelju dvije velike studije rađene u nas, prema metodologiji međunarodne studije ISAAC (International study of asthma and allergies in children), kojom je ispitivana i globalna prevalencija astme u 56 zemalja svijeta, pripada u skupinu zemalja s umjerenom prevalencijom astme. Navedene studije rađene su u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Zagreb) i u Primorsko-goranskoj županiji. Studije su u prevalenciji astme utvrdile malu, statistički neznačajnu razliku između ove dvije regije. Pregled epidemioloških studija u zadnje dvadeset četiri godine pokazao je da u Hrvatskoj postoji uzlazni trend obolijevanja od astme, s postocima koji se kreću od 1,73% u doba prof. Kolbasa iz 1973. godine, do 8,4% po posljednjim studijama. Ispitivanje prevalencije alergijskog rinitisa i polinoze također pokazuje uzlazni trend obolijevanja u dječjoj populaciji. Podaci za adultnu populaciju u Hrvatskoj također upućuju na uzlazni trend prevalencije markera atopije, ali samo za muškarce.MEDIX: Koji su rizični čimbenici za razvoj astme? DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Od identificiranih rizičnih čimbenika iz okoliša povezanih s prevalencijom alergijskih bolesti i astme u Zagrebu treba spomenuti alergen grinje kućne prašine i plijesni, život u obiteljima s manje djece i boljeg socioekonomskog statusa, izloženost duhanskom dimu, pohađanje vrtića bez prethodnog boravka u jaslicama, neka cjepiva i dijetalne navike.Rezultati su također pokazali da visoka prevalencija korelira s muškim spolom te da se u grupi djece koja su imala veću prevalenciju bolesti nalazi više one koja su preboljela infekciju pertusisom, dok se veća procijepljenost protiv pertusisa mogla povezati s manjom učestalošću alergijskih bolesti. Niska prevalencija alergijskih bolesti korelirala je s parazitarnim infekcijama i cijepljenjem protiv pertusisa. MEDIX: Postoje li adekvatne preventivne metode za sprečavanje nastanka alergije?DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Preventivne strategije je vrlo teško dizajnirati. Primarnu prevenciju je nemoguće provesti jer je senzibilizacija moguća i kod vrlo malih doza uzročnog alergena. Tek bi multiintervencijske studije u kojima bi se pokušalo utjecati na više ključnih točaka u nastanku alergija, od uređenja okoliša do hipoalergogene prehrane majki i davanja hidroliziranog mlijeka djeci, dale prave rezultate, a to je u realnosti jako teško postići. Zapravo nema pravih preventivnih mjera koje se mogu preporučiti svakom bolesniku. Svaki pojedinac ima svoj genski kod pri kojem jedan gen u različitim situacijama može biti protektivan, poticajan ili inertan. Što se sekundarne prevencije tiče, nepobitno je dokazano da smanjenje uzročnog alergena u okolišu povoljno djeluje na simptome bolesti.Nedavno objavljena dugogodišnja studija danskih autora pokazala je kako davanje polinezasićenih masnih kiselina u ribljem ulju smanjuje vjerojatnost nastanka astme u djece za čak oko 80%. U toj su studiji trudnice od 30. tjedna trudnoće do poroda uzimale riblje ili maslinovo ulje, pri čemu se maslinovo ulje pokazalo inertno, dok je riblje ulje pokazalo značajan učinak na smanjenje pojave astme. MEDIX: Koje su novosti na području medikamentne terapije alergijskih bolesti?DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Medikamentna terapija ima potentne lijekove, a to su kortikosteroidi, lijekovi kojima se može suprimirati svaka imunološka reakcija. Za liječenje alergijskih bolesti koje se uglavnom očituju na sluznicama, kortikosteroidi se najčešće primjenjuju u inhalacijskom obliku. Topički kortikosteroidi koji se daju u nos i bronhe nemaju toliko izražene nuspojave, a učinak im je odličan. Ne treba zaboraviti da u liječenju alergijskih bolesti etiološko liječenje predstavlja jedino imunoterapija uzročnim alergenom, kojim se inducira tolerancija imunološkog sustava. Alergenski se pripravak primjenjuje u rastućim dozama do postizanja doze održavanja koja se dalje primjenjuje tijekom 3-5 godina. MEDIX: Koju ulogu u liječenju imaju antihistaminici?DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Antihistaminici su nezaobilazni lijekovi u kombiniranoj terapiji za sve oblike alergijskih bolesti. Novije generacije antihistaminika su potentnije u odnosu na starije, uz manje neželjenih nuspojava među kojima je najvažnije sedacijsko djelovanje. Zbog toga se ne preporučuje primjena stare generacije ovih lijekova kojima se utječe na psihofizičke sposobnosti bolesnika i njihovu kvalitetu života. MEDIX: Što mislite o sirupu Noni?DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Smatram da s raznim preparatima, osobito ako su na biljnoj bazi, treba biti vrlo oprezan. Može se dogoditi da upravo sastojci određenog biljnog pripravka kod pacijenta izazovu alergiju. Jedan od takvih primjera je i primjena meda u bolesnika sa simptomima respiratornog trakta i alergijskom reakcijom na polene. Stoga med može dodatno pogoršati alergijsku bolest. Inače, med je visokovrijedna namirnica za preporučiti osobama koje nisu preosjetljive na polene. Što se Nonija tiče, nemamo dokaza o njegovoj učinkovitosti. Osim toga, zabilježili smo i tešku alergijsku reakciju kod osobe s alergijskom bolešću koja je sirup uzimala samoinicijativno.MEDIX: Što preporučiti pacijentima s alergijom na ambroziju? DOC. DR. SC. STIPIĆ-MARKOVIĆ: Tim pacijentima također treba preporučiti klasičan postupak konvencionalne medicine, s dijagnostikom na prvome mjestu. Alergologija je egzaktna struka i za adekvatno liječenje zahtijeva točnu dijagnostiku. Nakon određivanja uzročnog alergena ne preporuča se ekspozicija a potrebno je provesti mjere smanjivanja njegove koncentracije u unutrašnjem okolišu. Također, jedna od važnih mjera je uređivanje korovom obraslih zapuštenih zemljišta.U slučaju razvoja simptoma treba primijeniti topičku, a po potrebi i sistemsku medikamentnu terapiju. Preporučujemo da bolesnici alergični na ambroziju osmi mjesec nisu u Zagrebu, a vrlo dobre rezultate kod ove alergije postižemo hiposenzibilizacijom s tri presezonalne injekcije. |
U Hrvatskoj postoji uzlazni trend obolijevanja od astme, koji po posljednjim istraživanjima iznosi 8,04% u priobalnom dijelu, a u populaciji zagrebačke djece 6,02%, istaknula je doc. Asja Stipić-Marković |
OGLASI
