MEDIX, God. 23 Br. 127/128  •  Osvrt  •  Dermatovenerologija HR ENG

Znanstveni dermatovenerološki simpozij „Priroda i koža“

Mirna Å itum

U organizaciji HAZU, Razred za medicinske znanosti, Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“ i Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ-a, u Preporodnoj dvorani HAZU održan je tradicionalni dermatovenerološki simpozij, čija je ovogodišnja tema bila „Priroda i koža“. U plenarnom dijelu govorilo se o pojmu mikrobioma, s naglaskom na povezanost mikrobioma gastrointestinalnog sustava i kože, kao i njegove važnosti za ravnotežu tjelesnih funkcija i očuvanja zdravlja. Tematske cjeline skupa bile su sljedeće: Lokalni pripravci iz prirode u liječenju bolesti kože; Nutricionizam u dermatologiji; Hrana za zdravlje i hrana kao uzrok bolesti kože. U uvodu skupa, u cjelini Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU, prikazane su Bolesti kože u hrvatskim ljekarušama.


 

U današnje vrijeme ljudi se, opterećeni dinamičnom, sofisticiranom, informatiziranom i stresnom svakodnevicom, sve više vraćaju životu s prirodom pa tako iz nje crpe i različite načine očuvanja zdravlja koristeći biljke i biljne pripravke, osobito ih često koristeći na svojoj koži, kako za njegu, tako i za liječenje različitih bolesti. S druge strane, dermatolozi često zaziru od tema vezanih uz liječenje biljnim pripravcima, što je vjerojatno posljedica nedovoljnih znanja i vještina u području fitoterapije. To ne čudi s obzirom da je edukacija liječnika tijekom studija, a i kasnije tijekom specijalističkog usavršavanja, nedovoljna da bi se o liječenju biljkama stekla dostatna znanja. Tim više što se u svakodnevnom radu često susreću s neželjenim reakcijama primjene biljnih pripravaka bilo u terapiji bilo u svakodnevnom životu. Zbog toga i elitni udžbenici iz dermatologije imaju poglavlja o dermatozama koje su nastale kao posljedica primjene biljaka u lokalnoj ili sistemskoj terapiji, a ne o primjeni biljaka u liječenju bolesti kože. Govoreći o tome, najčešÄ‡e se radi o bolestima iz skupine kontaktnih dermatitisa, iritativnih, alergijskih, fototoksičnih, fotoalergijskih i sl. TakoÄ‘er, u praksi se često viÄ‘a da se biljkama bave nedovoljno stručne osobe, da se sirovine (biljke) prikupljaju uz vrlo prometna područja, odnosno uzgajaju u nedovoljno kontroliranim uvjetima. Nisu rijetke niti situacije da ljudi kupuju „čudotvorne biljne pripravke“, a radi se o pripravcima u kojima su „skriveni“ kortikosteroidi koji kratkotrajno pomažu kod mnogih dermatoza, a dugoročno, u nekontroliranoj primjeni, dovode do niza neželjenih reakcija.

Fitoterapija kožnih bolesti

Na simpoziju su prikazani znanstveni radovi o primjeni biljaka u liječenju akne, psorijaze, atopijskog dermatitisa u djece i odraslih, kao i u terapiji bradavica. Naglašeno je da kvalitetnih studija o primjeni biljaka u lokalnoj terapiji različitih bolesti kože nedostaje, studije nisu dovoljno randomizirane, odnosno uključen je premali broj bolesnika da bi se donio relevantan zaključak i da bi temelj primjene biljnih pripravaka bio „medicina temeljena na dokazima“.

 

Simpozij je pratilo 120 slušača, a uključio je predavanja 12 eminentnih profesora i stručnjaka iz područja znanstvenih istraživanja, farmacije, nutricionizma, psihijatrije i dermatologij

Akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU, i prof. dr. sc. Mirna Šitum, godinama zajedno organiziraju prosinački simpozij

 

Kao primjer najčešÄ‡e korištenih lokalnih biljnih pripravaka je pokušaj liječenja virusnih bradavica mlijekom smokve ili svježim sokom rosopasa. Povoljan učinak te biljne terapije tumači se aktivnim sastojkom mlijeka smokve koji sadrži proteolitički enzim – ficin – koji djeluje nadražujuće izazivajući ljuštenje bradavice te često dovodi do uspjeha u liječenju bradavica na zadebljanoj koži dlanova i tabana.

Regulacija kožnog mikrobioma i atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis najčešÄ‡a je bolest kože u dječjoj dobi i dio je atopijske konstitucije. Smatra se da više od 20% djece predškolske dobi boluje od atopijskog dermatitisa. Etiopatogeneza je kompleksna, a temelj etiopatogeneze oštećena kožna barijera. Upravo je zato i osnova terapije atopijskog dermatitisa redovito nanošenje emolijensa za obnovu oštećene kožne barijere. Brojni su pregledni radovi primjene različitih biljnih ulja, preparata bogatih gama-linolenskom kiselinom, odnosno na bazi zobi u obnovi kožne barijere, protuupalnom djelovanju i regulaciji kožnog mikrobioma u oboljelih od atopijskog dermatitisa. Za konačne zaključke bit će potrebno više kvalitetnih istraživanja. Isti zaključci su doneseni i za liječenje psorijaze, akni, kontaktnih dermatitisa i slično.

Blagodati mediteranske prehrane te učinak vitamina A i C u prevenciji starenja kože sve se više istražuju. Zadnjih je godina sve više studija o učinku peroralne primjene vitamina D u liječenju atopijskog dermatitisa. Njegov učinak se promatra u sklopu djelovanja na zaštitnu kožnu barijeru, imunomodulatornog i antimikrobnog djelovanja, i to preko pojačane ekspresije antimikrobnih peptida na endotelnim stanicama. Upravo se i pozitivan učinak sunca, odnosno fototerapije u liječenju atopijskog dermatitisa, dijelom povezuje i sa stvaranjem veće količine vitamina D. Budući da je za sada nedovoljno dokaza o njegovoj djelotvornosti i sigurnosti, vitamin D se još uvijek ne nalazi u službenim smjernicama za liječenje atopijskog dermatitisa. Stoga je preporuka u bolestima kože kod kojih postoji mogućnost deficita vitamina D odrediti razinu vitamina D u serumu te prema potrebi provesti suplementaciju.

 

Prof. dr. sc. Željko Krznarić održao je plenarno predavanje o mikrobiomu crijeva i kože
 

Cilj je simpozija potaknuti sve zdravstvene stručnjake i znanstvenike na nastavak istraživanja na polju fitoterapije – slijeva: dr. sc. Ivan Radić, pomoćnik ravnatelja KBC-a „Sestre milosrdnice“, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a, prof. dr. sc. Zrinka Tarle, prodekanica za znanost Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. sc. Branka Marinović, glavna tajnica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju

Utjecaj mikrobioma kože na zdravlje i prehrana kod zloćudnih bolesti

Značaj mikrobioma kože i njegov utjecaj u nastanku niza bolesti je potvrÄ‘en. Neravnoteža mikrobioma, odnosno dominacija jednog mikroorganizma nad drugima, dovodi do bolesti. Dominacija Staphylococus aureusa važna je u patogenezi atopijskog dermatitisa, Propionibacterium acnes u nastanku akne, a Demodex folliculorum u nastanku rozaceje. TakoÄ‘er je dokazana veza izmeÄ‘u mikrobioma crijeva, kože i mozga. Što je ravnoteža sustava bolja, organizam je zdraviji. Upravo se zato probiotici sve više primjenjuju u liječenju i prevenciji atopijskih bolesti, no nedostaju studije o točnom soju, dozi i duljini davanja probiotika.

Prehrana kod zloćudnih bolesti veliko je područje istraživanja. Nahraniti zdravu stanicu, a ne zloćudnu bio bi ispravan pristup u liječenju onkoloških bolesnika. Preosjetljivost na hranu obuhvaća široki spektar patoloških reakcija na hranu raznovrsne patogeneze i šarolikog kliničkog očitovanja. Preosjetljivost može biti imunološki posredovana ili stvarna alergija na hranu, odnosno neimunološki posredovana ili reakcija intolerancije. Kožne manifestacije preosjetljivosti na hranu mogu biti svrbež ili crvenilo kože, urtikarijalne reakcije, kontaktni dermatitisi na hranu pa sve do rijetkih manifestacija kao što su vaskulitisi i slično. Kod sumnje na alergiju na hranu važno je učiniti alergološku obradu, odnosno testove opterećenja, a namirnicu na koju je dokazana preosjetljivost isključiti iz prehrane.

Kožne manifestacije poremećaja hranjenja

Simpozij je završen dinamičnim predavanjem iz područja psihijatrije. Poremećaji hranjenja su poremećaji ponašanja, koji su često rezultat meÄ‘usobnog djelovanja niza faktora, a mogu uključivati emocionalne i poremećaje ličnosti, pritisak u obitelji, 
moguću genetsku ili biološku predispoziciju i kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. Poremećaj uključuje bulimiju, anoreksiju nervozu i ostale nespecificirane poremećaje kao pretjeranu opsjednutost zdravom hranom (ortoreksija) te opsesivno prejedanje. Poremećaji hranjenja često se očituju različitim simptomima na koži te ih je iznimno važno prepoznati kao dio kliničke slike.

Simpozij je pratilo 120 slušača, a uključio je predavanja 12 eminentnih profesora i stručnjaka iz područja znanstvenih istraživanja, farmacije, nutricionizma, psihijatrije i dermatologije. Glavna poruka je živjeti zdravo i u skladu s prirodom i na taj način prevenirati pojavu bolesti i odgoditi starenje, ali i potaknuti sve zdravstvene stručnjake i znanstvenike na nastavak istraživanja na polju fitoterapije kako bismo s novim znanjima mogli što bolje odgovoriti na izazove modernog vremena.