MEDIX, God. 16 Br. 91  •  Recenzija HR ENG

Danijela Štimac, Marina Polić-Vižintin, Tihomir Majić:
„Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena djelatnost u Gradu Zagrebu u 2009. godini“

Marija Škes


Izdavač: ZZJZ „Dr. A. Štampar“, Zagreb,
Godina izdavanja: 2010.
Format: B5; uvez: meki
Opseg: 303 stranice, 320 tablica i grafikona

 
 

Služba za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba, izradila je knjigu „Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena djelatnost u Gradu Zagrebu u 2009. godini“. Urednici knjige su doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med., i mr. sc. Marina Polić-Vižintin, dr. med., a glavni i odgovorni urednik ravnatelj zavoda Tihomir Majić, dr. med.

Knjiga prikazuje najvažnije zdravstveno-statističke podatke obrađene i analizirane u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te omogućuje uvid u pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva Zagreba, rad i iskorištenost zdravstvenih kapaciteta, organizacijsku strukturu zdravstvene zaštite, socijalne indikatore te ekološke pokazatelje. U publikaciji su, uz analizu zahtjeva i potreba za zdravstvenom zaštitom, na temelju registriranog morbiditeta, mortaliteta, potrošnje lijekova i korištenja zdravstvene djelatnosti, navedeni i vodeći javnozdravstveni problemi građana Zagreba.

Knjiga se sastoji od 20 poglavlja čiji autori su stručni djelatnici Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: Stanovništvo, Socijalni indikatori, Osobe s invaliditetom, Smrtnost, Zdravstveni indikatori, Porodi, Pokazatelji rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Specijalističko- konzilijarna zdravstvena zaštita, Program provođenja preventivnih pregleda u obiteljskoj medicini, Zaštita zdravlja školske djece i studenata, Ovisnosti, Zarazne bolesti, Obilježja izvanbolničke potrošnje lijekova u Gradu Zagrebu, Stacionarna zdravstvena zaštita, Bolnički pobol, Javnozdravstvena genomika, Mikrobiološki pokazatelji, Ekološki pokazatelji, Javnozdravstveni prioriteti i Preventivni programi ranog otkrivanja malignih bolesti.

Značaj prezentiranih rezultata zdravstveno-statističkih istraživanja je utvrđivanje zdravstvenog stanja stanovništva te oni predstavljaju polazište kako za procjenu vodećih javnozdravstvenih problema, tako za planiranje i provedbu javnozdravstvenih intervencija u zajednici.

Veliki broj kroničnih bolesti su bolesti nezdravog načina života. Zbog toga je u cilju prevencije bolesti, a time i smanjenja troškova zdravstvene zaštite, nužno cjelokupni zdravstveni sustav usmjeriti prvenstveno na unaprjeđenje i očuvanje zdravlja, što je i strategija SZO-a za 21. stoljeće. Primarna prevencija mora biti provođena na svim razinama, počevši od obitelji, vrtića i škola do Zavoda za javno zdravstvo, koji moraju biti pokretači i koordinatori preventivne djelatnosti. Kvalitetna prehrana i redovita psihička i fizička aktivnost moraju postati uobičajeni stil života naših građana, čime se daju prevenirati kardiovaskularne, endokrine, pa i mentalne bolesti, koje u najvećoj mjeri opterećuju zagrebačko zdravstvo.

Zdravi stilovi života utječu na kvalitetu života, koja ne podrazumijeva samo fizičko i psihičko zdravlje, već i stupanj samostalnosti, socijalne odnose, osobna uvjerenja i odnos prema bitnim značajkama okoline. Kvaliteta se života mjeri preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja, te se ne oslanja samo na indikatore materijalnog životnog standarda (pokazatelji dohodovne nejednakosti, realnog dohotka, stope siromaštva), već i na različite subjektivne čimbenike koji utječu na ljudski život (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodne sredine, kulturni resursi i sl.). Trajanje i kvaliteta života, osim o genetskim predispozicijama, ovise i o zdravstvenom ponašanju, stavovima, načinu života i socijalnoj okolini te dovode do niza pozitivnih zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata. Za provođenje mjera primarne prevencije potrebna je podrška zdravstvene i još u većoj mjeri adekvatne socijalne politike.

U provođenju mjera sekundarne zdravstvene zaštite bitan partner su liječnici obiteljske medicine. Praćenjem i edukacijom bolesnika, pravovremenom dijagnostikom te adekvatnom terapijom u velikoj mjeri mogu se spriječiti komplikacije, hospitalizacije te neželjene posljedice neracionalnog korištenja lijekova. Jedan od najvažnijih koraka na putu racionalizaciji kako potrošnje lijekova, tako i zdravstvene zaštite je i donošenje nacionalnih stručnih smjernica za racionalno propisivanje lijekova. Zdravstveno-statistički pokazatelji, prikazani u publikaciji, temelj su za definiranje i provedbu budućih javnozdravstvenih programa, akcija i projekata s ciljem promicanja zdravlja i prevencije kao i ranog otkrivanja bolesti, posebice utvrđenih vodećih javnozdravstvenih problema.

Knjiga je objavljena u tiskanom obliku i CD formatu te dostupna i na web portalu Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – www. stampar.hr.