XXXI. EADV kongres – Milan & online „Designing the future of dermatology and venereology”

---

Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (engl. European Academy of Dermatology and Venereology, EADV) globalna je zajednica dermatovenerologa s objedinjujućim ciljem unapređenja izvrsnosti u skrbi za pacijente i promicanja znanja i stručnosti među zdravstvenim radnicima. Osnovana je 1987. godine i ima više od 7500 članova u više od 114 zemalja svijeta. Ovogodišnji, 31. kongres EADV-a „Designing the future of dermatology and venereology“ održan je od 7. do 10. rujna 2022. godine uživo u Milanu, talijanskoj prijestolnici inovacija, mode i dizajna nakon dvije godine virtualnih kongresa u 2020. i 2021. godini, i to prvi put u hibridnom formatu, pa su sekcije prenošene uživo. Predsjednik EADV-a prof. dr. Alexander Stratigos (Atena, Grčka) otvorio je kongres plenarnim predavanjem te poželio dobrodošlicu sudionicima i uveo ih u program. Kongres se sastojao od 170 predavanja i 11 plenarnih predavanja koji su pokrili sva glavna dostignuća, znanstvena otkrića i inovativne terapije uz više od 600 predavača te 1797 dostavljenih sažetaka. Prof. dr. Stratigos posebno je zahvalio prof. dr. Michel Gilliet (Lausanne, Švicarska) i Odboru za znanstveno programiranje za izradu ovogodišnjeg izvanrednog programa.

 

Program je uključivao preglede i ažuriranja, edukativni forum, najnovije vijesti, praktične radionice i cjelodnevne subspecijalističke sekcije. Znanstveni sadržaj opsežno je pokrio sve glavne teme i područja dermatologije i venerologije uključujući psorijazu (patofiziologija, komorbiditeti, psihičko opterećenje, najnoviji i najučinkovitiji tretmani), dermatoskopiju (fokus na različite dobi, boje, anatomska mjesta kao i interakciju između dermatoskopije i umjetne inteligencije), atopijski dermatitis (uloga modulacije mikrobioma, JAK inhibitori, personalizirano liječenje, biološki lijekovi), karcinom kože (melanom – epidemiologija, genetika, liječenje; nemelanomski karcinom kože – karcinom bazalnih i skvamoznih stanica, limfomi), pedijatrijsku dermatologiju (razvoj neonatalne dermatologije, neonatalna dermatološka hitna stanja, psorijaza i atopijski dermatitis u djece), akne (novosti o patofiziologiji, upotreba izotretinoina, liječenje atrofičnih ožiljaka), estetsku dermatologiju (najnovije novosti o energetskim uređajima, laserima, botulinum toksinu, pilingu i ožiljcima, zacjeljivanje rana), poremećaje kose (biologija folikula dlake, dijagnostičke metode u trihologiji, tretmani i novosti o alopeciji areati, frontalnoj fibrozirajućoj alopeciji, alopeciji s ožiljcima i alopeciji u žena) i još mnogo toga.

Kampanja Euromelanoma

Prvi dan kongresa bio je posvećen predavanjima raznih društava s područja dermatovenerologije kao što su ESCAD (engl. European Society for Cosmetic and Aesthetic Dermatology), ISD (engl. Internation Society of Dermatology), SSDDS (engl. Saudi Society of Dermatology & Dermatologic Surgery), EHSF (engl. European Hidradenitis Suppurative Foundation), ETFAD (engl. European Task Force of Atopic Dermatitis), Euromelanoma i mnogih drugih.

Posebno valja istaknuti predavanje koje je održao dr. Mariano Suppa (Bruxelles, Belgija). Dr. Suppa je govorio o kampanji Euromelanoma i ciljevima prije i poslije COVID pandemije. Naveo je kako su glavni ciljevi Euromelanoma prije pandemije bili ojačati mrežu Euromelanoma, proširiti kampanje u Europi te dijeliti zajedničke materijale. Pandemija je imala velik utjecaj na aktivnosti Euromelanoma te je naveo javni utjecaj s ciljem da se ostvari komunikacija koja može doprijeti do raznolike populacije u obliku letaka, postera, objava na društvenim mrežama i webstranice. O političkom i znanstvenom utjecaju govorila je dr. Véronique del Marmol (Bruxelles) još na proljetnom simpoziju u Sloveniji, pri čemu je spomenula 34 publikacije Euromelanoma na PubMedu.

Od zanimljivih sažetaka valja istaknuti onaj dr. Inés Gracia-Darder (Barcelona, Španjolska) „Nedostatak vitamina D u bolesnika s melanomom povezan s lošijim ukupnim preživljenjem“. Retrospektivna studija analizirala je kohortu od 264 pacijenata s invazivnim melanomom iz Kliničke bolnice u Barceloni, kako bi se istražilo ima li vitamin D zaštitnu ulogu u preživljavanju pacijenata dijagnosticiranima s melanomom. Studija je istraživala razlike u ukupnom preživljenju i preživljenju specifičnom za melanom između skupina koristeći tehnike statističke analize kao što su Kaplan-Meir krivulje i Coxovi regresijski modeli za kontrolu zbunjujućih varijabli. Dermatološki istraživači u toj studiji otkrili su da su pacijenti s manjakom vitamina D (manje od 10 ng/mL) nakon dijagnoze melanoma imali dvostruko veću vjerojatnost od nižega ukupnog preživljenja nego oni s razinom vitamin D jednakom/ višom od 10 ng/mL.

Akne – dijagnoza i liječenje

Drugi dan kongresa bio je posvećen predavanjima o atopijskom dermatitisu, bakterijskim, virusnim i gljivičnim kožnim infekcijama, aknama, psorijazi, karcinomu kože, dermatoskopiju, spolno prenosivim bolestima, bolestima kose, vitiligu, ekcemu, urtikariji i genetskim kožnim bolestima.

Prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos, pročelnica Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je odlično predavanje „Akne - dijagnoza i liječenje”, kroničnoj upalnoj bolesti pilosebacealne jedinice koja u određenom stupnju zahvaća gotovo sve adolescente. Objasnila je kako je to multifaktorijalna bolest koja uključuje međudjelovanje između četiri glavna patogenetska čimbenika, a to su povećana proizvodnja sebuma, poremećena keratinizacija folikula, proliferacija proupalnih sojeva P. acnes te oslobađanje proupalnih medijatora u kožu.

Prvi korak u nastanku akne je stvaranje mikrokomedona koji su klinički nevidljivi na koži, a vidljivi samo histološki te su prekursor otvorenih i zatvorenih komedona i upalnih lezija (papule, pustule i noduli). Dr. Bukvić Mokos posebno je istaknula kako su komedoni obilježje kliničke slike akne, tj. nema akne bez komedona. Prema europskim smjernicama, klinička klasifikacija akne se dijeli na komedonalne, blage do umjerene papulopustulozne, teške papulopustulozno/umjerene nodularne i teške nodularne/konglobatne akne. Karakteristična anamneza i klinička slika često su dovoljni za postavljanje dijagnoze, međutim kod pacijentica s hirzutizmom ili neredovitim menstruacijama treba učiniti i endokrinološke pretrage spolnih hormona (ukupni i slobodni testosteron, DHEAS, 17-hidroksiprogesteron, LH, FSH). Rana pojava akne je faktor rizika za teže oblike akne u odrasloj dobi, što je ujedno i indikacija za aktivnije liječenje. Glavna diferencijalna dijagnoza je rozaceja, a glavna razlika između akne i rozacee je što kod rozaceje nema komedoma.

Teret psorijaze

Velika pozornost bila je usmjerena i na psorijazu. Bivši predsjednik EADV-a prof. dr. Carle Paul (Toulouse, Francuska) održao je predavanje „Psihički teret psorijaze”, koje je počeo slikom grčkog filozofa Epikura i citatom „Moramo težiti stvarima koje čine sreću jer kada je sreća prisutna, imamo sve; ali kada je nema, činimo sve da je posjedujemo“. Istaknuo je kako kronična bolest poput psorijaze može uvelike utjecati na psihičko stanje pacijenata jer može narušiti kvalitetu života i blagostanje, izazvati anksioznost, depresiju, poremećaj spavanja, aleksitimiju, smanjenu radnu produktivnost i ovisničko ponašanje (pušenje, alkohol, poremećaji prehrane).

Uslijedilo je predavanje prof. dr. Kristiana Reicha (Berlin, Njemačka) o patofiziološkoj stratifikaciji psorijaze. Trenutačno se odabir terapija za psorijazu temelji na povijesti bolesti (trajanje i kinetika bolesti, odgovor na prethodne terapije), životnom stilu i okolini bolesnika, fenotipu bolesnika (težina bolesti, zahvaćenost dlanova i stopala, plakovi/pustule, psorijaza noktiju, psorijatični artritis, komorbiditeti) te željama pacijenata (brz početak djelovanja u odnosu na dugotrajnu kontrolu bolesti, injekcije ili tablete).

Personalizirana medicina ima za cilj individualizirati terapije na temelju genetskih markera kako bi se maksimizirali odgovor (kratkoročni, dugoročni) i sigurnost. Prof. dr. Reich objasnio je pojam farmakogenetike kao proučavanja varijacija u DNK sekvenci povezanih s odgovorom na lijek. Evolucija biotehnologije i sekvenciranje ljudskog DNK omogućili su stvaranje farmakogenomike, grane genetike koja analizira ljudske gene, RNA i proteine koje kodiraju te inter i intraindividualne varijacije u ekspresiji i funkciji u odnosu na odgovor na lijekove. Istaknuo je kako je jedina valjana metaanaliza ona na polimorfizam promotora u TNF alfa-genima.

Dermatoskopija pigmentiranih mukoznih lezija

Treći dan kongresa bio je posvećen dermatološkoj kirurgiji, pedijatrijskoj dermatologiji, bolestima sluznice, melanomu, paraneoplastičnim bolestima kože, flebologiji, alergijama, umjetnoj inteligenciji i teledermatologiji te autoimunim bolestima.

Dr. Raimond Karls (Riga, Latvija) održao je predavanje „Dermatoskopija pigmentiranih mukoznih lezija”. Dermatoskopija se široko koristi za pregled pigmentiranih kožnih lezija i rano otkrivanje melanoma kože. Dermatoskopija sluznice znatno je manje istražena i manje popularna među kliničarima, a jedan od razloga je otežan tehnički pristup posebnim mjestima s dermatoskopom. Prilično je niska učestalost malignih neoplazmi kože u tim područjima. Pigmentirane mukozne lezije predstavljaju skupinu rijetkih entiteta koji se razlikuju po etiopatogenezi, histologiji, dermatoskopiji i kliničkom tijeku.

Lezije sluznice mogu se podijeliti na oralne i genitalne i obje mogu biti benigne, maligne, konstitutivne i stečene. Oralne solitarne melanocitne lezije mogu biti melanotične makule, melanocitni nevusi, melanoakantom, oralni melanom i druge. Melanotična makula je najčešći oblik, karakterizirana je povećanim brojem melanina u bazalnim keratinocitima s normalnim brojem melanocita te se dijeli na melanotičnu makulu na usnama i usne šupljine; benigne su i imaju tendenciju spontane regresije. Etiopatogeneza tih lezija još je nepoznata, no dr. Karls je istaknuo kako su mogući čimbenik indukcije trauma ili kronična upala.

Višestruka labijalna i oralna melanotična makula povezana s linearnim prugama pigmentacije nokta može biti simptom Laugier- Hunzikerovog sindroma. Razlikuju se tri tipa melanotičnih makula na temelju dermatoskopskih značajki: bez strukture (svijetlo smeđe), paralelni uzorak (usne i penis), retikularni (areola, usna).

Lezije sluznice kod COVID-19 pacijenata

S obzirom na i dalje aktivnu COVID- 19 pandemiju, valja istaknuti predavanje dr. Almudene Nuno Gonzalez (Madrid, Španjolska) koja je prezentirala lezije sluznice kod COVID-19 pacijenata. Na početku pandemije, dr. Nuno Gonzalez volontirala je u madridskoj terenskoj bolnici iFEMA kako bi liječila pacijente pozitivne na COVID-19. Provela je studiju presjeka u kojem je procijenila kožu svih pacijenata primljenih zbog COVID-a 19. Pregledano je ukupno 715 pacijenata, od kojih je 666 ispunilo kriterije uključivanja (pozitivni na COVID-19, stariji od 18 godina, željeli su sudjelovati), a 45% ih je imalo mukokutane probleme.

Zabilježene lezije oralne sluznice bile su mukozitis, aftozni stomatitis, glositis s mrljastim depapilacijama, glositis s bočnim udubljenjima, prolazni lingvalni papilitis, saburral tongue, peckanje usne šupljine. Jedan od prvih simptoma COVID-a 19 mogu biti mukozitis i aftozni stomatitis te su zajednički i u drugim virusnim infekcijama (CMV, EBV). Mogući razlog utjecaja SARS-CoV-2 virusa na sluznicu je da receptorska vezna domena SARS-CoV-2 S-proteina ima snažan afinitet vezanja za angiotenzin- konvertirajući enzim 2 (ACE 2) koji je prisutan u jetri, bubrezima, plućima i gornjim dišnim putovima, živčanom sustavu i epitelnim stanicama oralne sluznice, uključujući jezik i žlijezde slinovnice. Dr. Nuno Gonzalez je naglasila da se kod bolesnika s COVID-om 19 obavezno mora posvetiti pozornost pregledu usne šupljine.

Četvrti dan kongresa obilježile su sljedeće teme: bulozne bolesti, hipopigmentacija, COVID-19, aktiničke keratoze, varikozne vene, ulkus i cijeljenje rana, estetska dermatologija, mikrobiom, bolesti vezivnog tkiva, hitna stanja u dermatologiji, hidradenitis supurative i psihodermatologije i dr.

Red flags i hitna stanja u dermatologiji

Dr. Saskia Oro (Créteil, Francuska), prof. dr. Joachim W. Fluhr (Berlin, Njemačka), prof. dr. Gudrun Ratzinger (Innsbruck, Austrija) i prof. dr. Jana Kazandjieva (Sofia, Bugarska) održali su izvrsno predavanje „Akutne bolesti opasne po život u dermatologiji: red flags i hitna stanja u dermatologiji“. Dr. Oro iz Francuske govorila je o egzantemu, akutnoj difuznoj eritematoznoj erupciji čiji je najčešći uzrok infekcija (stafilokokni ili streptokokni toksični šok-sindrom, stafilokokni sindrom ogoljele kože, HIV, rubeola, parvovirus, sifilis) ili lijekovi. Stafilokokni sindrom ogoljele kože (eng. Staphylococcal scalded skin syndrome, SSSS) pogađa uglavnom djecu, ali može biti smrtonosan u odraslih. Staphylococcus aureus proizvodi eksfolijativni toksin koji cilja desmoglein 1 i remeti adheziju keratinocita. Stafilokokni ili streptokokni toksični šok-sindrom uzrokovan je infekcijom streptokoka ili stafilokoka grupe A koji proizvode egzotoksine (TSST-1, streptokokni egzotoksini) te time aktiviraju imunološki sustav i masovno oslobađanje citokina. Dr. Saskia Oro je istaknula kako makulopapularni egzantem nije bolest već opis kliničke slike.

Prof. dr. Fluhr održao je predavanje o alergijskim reakcijama i anafilaksiji. Istaknuo je kako se anafilaksija dijeli na 1. stupanj (generalizirana urtikarija, svrbež, slabost i anksioznost), 2. stupanj (bilo koji simptom 1. stupnja + dva ili više od sljedećeg: generalizirani edemi, stezanje u prsima, otežano disanje, bolovi u trbuhu, mučnina i povraćanje, vrtoglavica), 3. stupanj (bilo koji simptom od navedenih + dva ili više od sljedećeg: dispneja, disfagija, promuklost, zbunjenost, osjećaj prijeteće katastroge) i 4. stupanj (bilo koji simptom od navednih + dva ili više od sljedećeg: cijanoza, pad krvnog tlaka, gubitak svijesti, inkontinencija).

Prof dr. Ratzinger je pak govorila o pustuloznim reakcijama; opisala ih je kao ograničene intraepidermalne šupljine koje sadrže gnojni eksudat s masama neutrofiila. Pustule u dermatologiji su česte, većinom bezopasne poput akne vulgaris, bakterijskog folikulitisa, kandide i palmoplantarne pustuloze. Potencijalno opasne pustulozne reakcije mogu biti generalizirana pustulozna psorijaza (autoinflamatorna bolest koja se manifestira bolovima, temperaturom, slabošću, artritisom), akutna generalizirana egzantematska pustuloza i majmunske boginje. Posebno je istaknula novu terapiju liječenja psorijaze spesolimabom (humanizirani anti-IL-36 mAb).

Posljednje predavanje o hitnim stanjima u dermatologiji održala je prof. dr. Kazandjieva, i to infekciji poput nekrotizirajućeg fascitisa koji ima visoku stopu smrtnosti (70%). Nekrotizirajući fascitis se dijeli na tip 1 polimikrobni (najčešći, kombinacija aerobnih i anaerobnih bakterija, bez prethodne traume, pogađa imunokompromitirane pacijente), tip 2 monomikrobni (uzrokovan beta- hemolitičkim streptokokom grupe A, s prethodnom traumom, pogađa zdrave imunokompetentne ljude) i tip 3 (vrste Vibrio, kroz otvorenu ranu ili konzumacijom sirove morske hrane. Novi gljivični patogen, emergomikoza, uzrokuje promjene na koži kod pacijenata s uznapredovalom HIV infekcijom. Upalni sindrom imunološke rekonstitucije (engl. immune reconstitution inflammatory syndrome, IRIS) opisan je među pacijentima s AIDS-om čije se lezije na koži klinički pogoršaju nakon početka antiretrovirusnog liječenja.

Kožne i spolne bolesti neprestano mutiraju, no razvija se i praksa za njihovo sprječavanje, dijagnosticiranje i liječenje. Svakodnevno se ostvaruju napreci koji mogu imati značajan utjecaj u tekućoj borbi za poboljšanje kože i seksualnog zdravlja diljem svijeta. EADV kongres u Milanu uz više od 13.000 registriranih sudionika pružio je savršenu priliku zdravstvenim djelatnicima za poticanje znanstvene suradnje i upoznavanje s najnovijim dostignućima u dermatologiji i venerologiji.

Mislim da je važno s ponosom istaknuti da je tijekom ovog kongresa prof. dr. sc. Branka Marinović, predsjednica Hrvatskoga društva za dermatovenerologiju HLZ-a, izabrana za predsjednicu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju u sljedećem mandatu (2024.-2026.). Predsjednik se bira na mandat od dvije godine kojima prethodi status izabranog predsjednika, koji također traje dvije godine.