XIV. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine (DNOOM) i VIII. konferencija Asocijacije liječnika obiteljske medicine jugoistočne Europe

OGLAS

U Zagrebu je od 30. ožujka do 2. travnja 2023. održan XIV. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM), na kojem je sudjelovalo gotovo 600 sudionika. U isto vrijeme održana je VIII. konferencija Asocijacije liječnika obiteljske medicine jugoistočne Europe (engl. Association of General Practitioner/Family Medicine South East Europe – AGP/FM SEE), koja okuplja deset članica (Albanija, Bosna i Hercegovina (FBiH i RS), Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska). Kongres je bio posvećen svim aspektima rada liječnika obiteljske medicine (LOM) te mu je i naslov bio „...Javite se svojem liječniku obiteljske medicine“, a bavio se svom širinom rada i potrebnih znanja i vještina za rješavanje dijapazona problema pacijenata s kojima se liječnik obiteljske medicine suočava u svakodnevnom radu.

U radu kongresa sudjelovali su nastavnici iz zemalja zapadne, srednje i istočne Europe. S obzirom da se skup odvijao u paralelnim sekcijama, omogućeno je svima da naknadno pogledaju sadržaje koji bi im mogli biti zanimljivi. Tijekom kongresa održana je Izborna skupština DNOOM-a te je za novu predsjednicu izabrana doc. dr. sc. Jasna Vučak, a za dopredsjednice prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica i doc. dr. sc. Ksenija Kranjčević.

Cilj okruglog stola bio je usporedbom načina rada i edukacije LOM-a nekih zemalja zapadne i jugoistočne Europe izdvojiti najbolja rješenja koja bi se mogla implementirati i u drugim zemljama poštujući zadane specifičnosti

Teme kongresa

Tijekom četiri dana trajanja kongresa održano je 12 sekcija uz širok raspon tema: pristup pacijentu s multimorbiditetima i komorbiditetima, nove terapijske mogućnosti u srčanom zatajenju, znanstveno utemeljeni principi smanjivanja propisivanja lijekova, novosti u pristupu pacijentu s reumatološkim problemima, zdravstvena pismenost, perimenopauzalni problemi, nesanice, debljina, dijagnostika i terapija postCovid stanja, kašalj, glavobolja, bol u prsima, osposobljavanje bolesnika, seksualno zdravlje, prehrana i tjelesna aktivnost.

Iako su administrativni poslovi veliko opterećenje za LOM, ta tema nije obrađena. Dio administrativnih poslova je integralni dio medicinskog rada LOM-a (medicinska dokumentacija), ali veći dio administrativnih poslova LOM obavlja za druge sudionike u zdravstvenom sustavu.

Novoj predsjednici DNOOM-a doc. Jasni Vučak (u sredini lijevo) čestitali su kolege Dragan Soldo, dr. med., dr. sc. Nina Bašić Marković, doc. Valerija Bralić Lang, prof. Ines Diminić Lisica i Roberta Marković, dr. med.

Sekcija mladih nastavnika, prikazi slučaja, slobodne teme i poster-sekcija

Prema ustaljenoj koncepciji, prvi dan kongresa bio je posvećen mladima u sekcijama „Mladi nastavnici“, „Prikazi slučaja“, „Slobodne teme“ i „Posteri“. Autori najboljih radova nagrađeni su vrijednim nagradama: kotizacijom za sljedeći kongres, pretplatom na „Medix“ i novom knjigom u sklopu izdavačke djelatnosti DNOOM-a „Izazovi u praksi obiteljskog liječnika“.

U sekciji „Mladi nastavnici“ najbolje su ocijenjeni radovi R. Marković „Kemoterapijom izazvana periferna neuropatija (CIPN)“, A. Matić „Kako proaktivno utjecati na zdravlje“ i T. Vrgoč i sur. „Koliko znamo o zdravlju i postupcima liječenja“.

Treću nagradu u sekciji „Mladi nastavnici“, koju su uručile prof. M. Katić, doc. J. Vučak i doc. B. Popović, uime svojih studenata T. Vrgoča i D. Romića, preuzela je njihova mentorica doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš-Đujić

U kategoriji „Prikaza slučaja“ nagradu su dobili M. Petrov Kiurski („Preko akupunkture i pneumotoraksa do dijagnoze Marfanovog sindroma“), A. Baćac („Disfazija kardiogenog porijekla“) i D. Gjorgijevski („Ospice ili majmunske ­boginje“), dok je komisija u kategoriji „Slobodne teme“ najboljim ocijenila radove S. Vlah Tomičević „Izazovi liječnika sa psihičkim poteškoćama i problemi u očuvanju psihičkog zdravlja“, M. Zafirovska „Mental health of general practitioners and family medicine specialists two years after beginning of the COVID-19 pandemic: results from a European survey“ i L. Bosnar „Uloga liječnika obiteljske medicine u propisivanju tjelesne aktivnosti na recept – Zeleni recept“.

Sekcija „Posteri“ bila je najbrojnija pa je komisija u zahtjevnom zadatku za najbolje proglasila A. Mašić i sur. („Edukacija simulacijskim ­treninzima“), I. Feldi i sur. („Miokarditis“) te M. Šarčević i sur. („Plućna embolija“).

Posljednji dan skupa je, kao i uvijek, bio posvećen praktičnim radionicama. Sudionici su mogli izabrati radionicu po osobnom izboru. Posjećenost je bila odlična, na nekima se tražilo mjesto više, što je putokaz da se iste ponove i sljedeće godine.

Zaključci okruglog stola

U sklopu kongresa i konferencije AGP/FMSEE održan je okrugli stol o organizacijskim problemima obiteljske medicine. Cilj je bio usporedbom načina rada i edukacije LOM-a nekih zemalja zapadne Europe (Njemačka, Velika Britanija, Švedska) i jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Turska) izdvojiti najbolja rješenja koja bi se mogla implementirati i u drugim zemljama poštujući zadane specifičnosti.

Posljednji dan skupa bio je posvećen praktičnim radionicama. Sudionici su mogli izabrati radionicu po izboru. Posjećenost je bila odlična, na nekima se tražilo mjesto više, što je putokaz da se iste ponove i sljedeće godine

Uvažavajući gospodarsko-ekonomsku situaciju svake zemlje, implementacija dobrih rješenja iz drugih zemalja, posebno zapadne Europe, moguća je i poželjna u svim državama. Dobra rješenja u zemljama koje su tako organizirale PZZ su sljedeća:

• Racionalna upotreba visokoškolovanih zdravstvenih radnika (liječnici i medicinske sestre). U zapadnoj Europi uz liječnika je zaposleno dvoje do pet drugih zdravstvenih i nezdravstvenih profesionalaca (administrativno osoblje, recepcionari, medicinske sestre, laboranti…). Slovenija i Rumunjska su zaposlile dodatnu diplomiranu medicinsku sestru u tim liječnika.
• Osigurati specijalizaciju i primjerenu trajnu medicinsku izobrazbu. Nositelj prakse mora biti specijalist obiteljske medicine. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i S. Makedoniji nositelj prakse ne mora biti specijalist obiteljske medicine. Učiniti specijalizaciju i kontinuiranu medicinsku edukaciju dostupnima svim liječnicima.
• Osigurati stručnu kontrolu kvalitete rada.
• Iz postojećeg sustava Panela za prevenciju, rano otkrivanje i praćenje kronične nezarazne bolesti prikupljene podatke sustavno obrađivati i znanstveno evaluirati te vratiti LOM-u na uvid radi poboljšanja kvalitete i praćenja učinkovitosti rada. Time bismo se približili programima u zapadnoj Europi.
• Uvesti učinkovitu stimulaciju kvalitete rada za sve liječnike obiteljske medicine, a koja u zapadnoj Europi postoji. U Hrvatskoj se koristi samo za osobne ugovarače s HZZO-om, no izostaje kod LOM-a u DZ-u.
• Omogućiti grupiranje LOM-a u grupne prakse. U zapadnoj Europi liječnici obiteljske medicine su udruženi u grupne prakse, nebitno jesu li one privatne ili državne, ali imaju jednake ugovorne obveze za pružanje zdravstvene zaštite uz jedinstvenu stručnu kontrolu kvalitete rada. U zemljama jugoistočne Europe prevladavaju domovi zdravlja centraliziranih financija, gdje su liječnici plaćeni koeficijentom bez stručne kontrola rada i dodatne stimulacije kvalitete.
• Postupno povećavati broj liječnika u PZZ-u, a smanjivati broj bolničkih liječnika i neracionalno korištenje bolničkih postelja.
• Organizacijski i financijski ojačati obiteljsku medicinu unutar zdravstvenog sustava.