MEDIX, God. 27 Br. 149  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

XII. kongres KoHOM-a – „Izazovi obiteljske medicine u 21. stoljeću“

Jadranka Karuza, Mirela Marković Huljev

U novom vremenu naglo se promijenila i obiteljska medicina, a pandemija ima potencijal dramatične i trajne promjene. Mnogo toga će se mijenjati na bolje, no opravdano je zapitati se što je s onim lošim promjenama. Promijenila se i administracija, sve što je informatički do jučer bilo nemoguće postalo je svakodnevna praksa, no i dalje ne koliko bi trebalo i kako bi uistinu bilo korisno. Koliko su liječnici obiteljske medicine prepoznati tijekom pandemije? Jesu li bili važni kotačić unutar sustava, kako su se nosili s turbulentnim događajima? Koliku razinu stresa mogu podnijeti kao pojedinci, kao profesionalci? Sve su to teme o kojima se govorilo na ovogodišnjem KoHOM-ovom hibridnom kongresu


 

U Šibeniku je od 20. do 23. lipnja ove godine održan prvi hibridni KoHOM kongres – „Izazovi obiteljske medicine u 21. stoljeću“. Glavne teme skupa bile su sljedeće: obiteljska medicina između Štampara i umjetne inteligencije: od doktora iz malog mista do doktora AI; onkologija – najčešća tumorska sijela i njihovi najčešći simptomi – kako ih što ranije prepoznati; obiteljski liječnik kao dio multidisciplinarnog tima; pandemije nakon pandemije i socijalna psihijatrija – posljedice epidemije COVID-a 19; kako se mijenja svijest ljudi – kako zajednica pomaže, a kako umjetna inteligencija; prva psihološka pomoć (intervencije u krizi, kako liječnik obiteljske medicine može naučiti građane/pacijente da pomognu jedni drugima); depresija, prevencija depresije i suicida.

 

Predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić na otvorenju XII. kongresa KoHOM-a

U novom vremenu naglo se promijenila i obiteljska medicina, a pandemija ima potencijal dramatične i trajne promjene. Mnogo toga će se zasigurno mijenjati na bolje, no opravdano je zapitati se što je s onim lošim promjenama. Smanjen je broj licem u lice konzultacija, prešlo se na elektroničke oblike komunikacije i konzultacije: videopozivi, telefon i mobitel, e-mail, aplikacije brzih poruka, društvene mreže… Sve je to postalo stvarnost, naizgled su obiteljski liječnici dostupniji. Ali, je li doista tako, koliko smo izgubili, koliko je sve to pridonijelo sindromu pregorijevanja na poslu? Koliko toga je stavljeno na čekanje i slijedi li pandemija kroničnih nezaraznih, i još gore malignih, bolesti nakon pandemije?

 

Osim u dvoranama, praćenje skupa bilo je omogućeno na vanjskim dijelovima hotelskog komplesa te u sobama sudionika

Promijenila se i administracija, sve što je informatički do jučer bilo nemoguće i što se mijenjalo vrlo sporo preko noći postalo je svakodnevna praksa, no i dalje ne koliko bi trebalo i kako bi uistinu bilo na korist, a ne dodatno opterećenje. Koliko su liječnici obiteljske medicine prepoznati tijekom pandemije? Jesu li bili važni kotačić unutar sustava, jesu li sudjelovali u donošenju odluka, kako su se nosili s turbulentnim događajima, kako su se prilagođavali promjenama? Sudjelovali su u svim aspektima borbe protiv pandemije na prvoj crti obrane, radili iz samoizolacije, iz svojih domova, uzimali briseve, dežurali u COVID ambulantama, bili na raspolaganju pacijentima izvan radnog vremena, a pritom nisu stali niti u edukaciji – sami su usvajali nova znanja i vještine ili podučavali druge. No koliku razinu stresa možemo podnijeti kao pojedinci, kao profesionalci, zajednica i društvo u cjelini?

Onkološka sesija

Sve su to teme o kojima se govorilo na ovogodišnjem KoHOM-ovom kongresu. Prvog dana skupa onkološku sesiju moderirale su Jadranka Karuza i Tina Zavidić. Govorilo se o najčešćim tumorskim sijelima – raku dojke, debelog crijeva i pluća – te nacionalnim preventivnim programima: što donose, koliki je odaziv, koliko smo dobri u ranom prepoznavanju, kakve su terapijske mogućnosti na raspolaganju, a kakvi ishodi liječenja. Bilo je riječi i o rjeđim simptomima i sijelima malignih bolesti – o paraneoplastičkom sindromu; u suradnji s udrugom Mijelom CRO predstavljen je i algoritam za rano prepoznavanje multiplog mijeloma RAKK.

Udruga Hepatos predstavila je medicinsko vozilo – mobilni Info Hep centar – opremljeno za pružanje zdravstvenih usluga na terenu. U suradnji sa stručnjacima regionalnih zavoda za javno zdravstvo i bolničkih centara diljem Hrvatske, u vozilu se obavlja anonimno savjetovanje i testiranje te pretraga jetre elastografijom, a zakazuje se i termin kod liječnika specijalista za bolesti jetre.

Udruga Hepatos predstavila je medicinsko vozilo – mobilni Info Hep centar – koje je opremljeno za pružanje zdravstvenih usluga na terenu

Poslije onkološke sesije održan je okrugli stol „Panel za rak dojke“, koji je zaokružio suradnju Hrvatskog onkološkog društva, Hrvatskog društva za internističku onkologiju i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i niza edukacijskih mrežnih seminara održanih tijekom zime i proljeća, a kojima je cilj bio implementacija Nacionalnog plana protiv raka, zajednička edukacija i komunikacija te postizanje boljih rezultata u ranoj dijagnostici, liječenju i ishodima liječenja oboljelih od karcinoma dojke. Na okruglom stolu su sudjelovali prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, Jadranka Karuza, Nataša Ban Toskić, prof. dr. sc. Boris Brkljačić, doc. dr. sc. Mario Šekerija. Zaključeno je da su obiteljski liječnici s obzirom na specifično mjesto u sustavu, poznavanje pacijenta te metodologiju rada i kompetencije koje imaju neprocjenjiv, a neiskorišten potencijal u ranom otkrivanju raka dojke te da će se daljnja suradnja u tom smjeru nastaviti. Zajednički kredo bio je: From zero, to hero!

 

Sudionici okruglog stola „Panel za rak dojke“ – slijeva: Boris Brkljačić, Eduard Vrdoljak, Jadranka Karuza, Nataša Ban Toskić i Mario Šekerija

Pandemija nakon pandemije; Kreativni kutak

U bloku predavanja „Pandemija nakon pandemije“, koji su moderirale Vesna Potočki Rukavina i Ljubica Pavelin, govoreno je o ostalim bolestima u panedmiji, a koje su na neki način stavljene na čekanje. Koliko su na gubitku bolesnici s kroničnim nezaraznim bolestima, onkološki pacijenti i svi oni koji će pacijentima tek postati, a kojima je zdravstveni sustav postao manje dostupan ili se zbog straha od COVID-a 19 ne javljaju svom liječniku? Predavanja su se dijelom temeljila na konkretnim slučajevima iz prakse. U sklopu sesije dotaknut je i problem pacijenata u postupcima potpomognute oplodnje, a nije zaobiđena niti tema COVID 19 te se govorilo i o alergijskim reakcijama na cjepiva i cijepljenju alergičara protiv COVID-19 bolesti.

 

Predsjednica KoHOMa s članovima Izvršnog odbora i predavačima sesije „Pandemije nakon pandemije – slijeva: Vesna Potočki Rukavina, Marinko Artuković, Nataša Ban Toskić, Tomislav Perković, Ljubica Pavelin, Kristina Sambol i Zrinka Huđek Leskovar

Dan je završen tradicionalnim Kreativnim kutkom, u kojem se nastoji poticati kolege koji njeguju i druge talente i kvalitete osim ljubavi prema medicini da se izraze i pokažu što mogu i znaju. Članovi KoHOM-a i sudionici kongresa imali su prilike vidjeti izložbu fotografija Vinka Pešića, malu kazališnu predstavu kolegice Vesne Tabak u kojoj su nastupili kolege liječnici obiteljske medicine, kolegu obiteljskog liječnika, ali i stand-up komičara s otoka Paga, Ivana Šuprahu, u nastupu s humorističkim crticama iz njegove prakse, a glazbom, pjevanjem i sviranjem iskazali su se kolegica Magdlaena Šobar i kolega Vinko Bubić, koji je predstavio i svoju oglednu zbirku pjesama „Odjeci sreće“. Kreativni kutak već godinama vodi i uređuje Vesna Potočki Rukavina.

Mentalno zdravlje u zajednici; Dr. Luigi ili AI

Drugi dan kongresa donio je dvije tematske cjeline. U prvoj je održan niz predavanja o mentalnom zdravlju u zajednici, a moderatori su bile kolegice Vikica Krolo i Nataša Mrduljaš Đujić. Naglasak je stavljen na važnost mentalnog zdravlja i ulogu obiteljskih liječnika u prevenciji anksioznosti, depresije i suicida kao i intervencije u krizi koje su nastale kao posljedica pandemije i potresa. Predstavljen je program intervencija za prevenciju depresije i suicida u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i metode prve psihološke pomoći u zaštiti mentalnog zdravlja.

 

U sklopu predavanja o mentalnom zdravlju u zajednici predstavljen je program intervencija za prevenciju depresije i suicida u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – slijeva: Krešimir Radić, Slađana Štrkalj Ivezić, Nataša Mrduljaš Đujić, Vikica Krolo i Aleksandar Ljubotina

Doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina govorio je o svom priručniku „Liječenje komunikacijom“, a predstavljen je i „Medix“ s temom broja „Zaštita mentalnog zdravlja u obiteljskoj medicini“. Novonastale situacije mijenjaju svijest ljudi, a liječnici moraju biti aktivni u pružanju psihološke pomoći kako pojedincu tako i zajednici uopće.

Kolege prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak i Leonardo Bressan bili su moderatori cjeline „Dr. Luigi ili AI“ (engl. artificial intelligence), koja je dala uvid u sve veću korist umjetne inteligencije u svakodnevnom radu liječnika: u poboljšanju rada, ali i komunikacije s kolegama unutar zdravstvenog sustava.

Radionice, posteri, skupšina KoHOM-a...

Na kongresu je održan niz radionica: Uvođenje inzulina u ordinaciji obiteljske medicine, Primjena subkutane terapije u palijativnoj medicini, Škola zdravog mršavljenja (kao grupna terapija uz liječnika obiteljske medicine), Prehrana i karcinom dojke – prevencija, liječenje, rekurencija, kao i radionica o upravljanju konfliktima – Pretvori konflikt u priliku, itd.

 

U sklopu kongresa održan je niz radionica – na fotografiji sudionici radionice „Upravljanje konfliktima – Pretvori konflikt u priliku“

I ove godine bogata je bila poster- sekcija, u kojoj su dominirali mladi liječnici. Radovi su prezentirani u formi e-postera na videozidu. Nagrade za najbolje postere dobile su kolegice Andrea Štefić i Ana Kilvajn, a za oralnu prezentaciju Ena Filipović Ferenčić.

Neizostavni dio zdravstvenog sustava su partneri iz Hrvatske ljekarničke komore koji su prikazali iskustva implementacije farmakoterapijskog savjetovališta u DZ-u Zagreb Centar te važnost suradnje liječnika i ljekarnika u svrhu postizanja očekivanih ishoda liječenja. Dio izlaganja se odnosio i na problematiku supstitucijske terapije te krivotvorenja liječničkih recepata i zlouporabe lijekova.

U sklopu kongresa održana je i redovita izvještajna skupština KoHOM-a, na kojoj su izložena izvješća predsjednice, tajnice, poslovne tajnice, Nadzornog odbora, Mirovnog vijeća te odvjetnika KoHOM-a.

 

Posljednji dan službenog dijela kongresa bio je rezerviran za okrugli stol o aktualnim temama s kojima se susreće obiteljski liječnik u svakodnevnom radu – slijeva: Leonardo Bressan, Srebrenka Mesić, Nataša Ban Toskić, Berislav Bulat, Krešimir Luetić, Hrvoje Raić i Ljiljana Ćenan

Posljednji dan službenog dijela kongresa bio je rezerviran za okrugli stol o aktualnim temama s kojima se susreće obiteljski liječnik u svakodnevnom radu, a kojim je moderirao kolega Berislav Bulat. Sudionici Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a, Srebrenka Mesić uime HZZO-a, Krešimir Luetić uime HLK-a, Željko Krznarić uime HLZ-a, odvjetnik Hrvoje Raić te Leonardo Bressan, predsjednik Podružnice KoHOM-a PGŽ-a i Ljiljana Ćenan, članica Povjerenstva PZZ-a pri HLK-u, bili su na raspolaganju za pitanja u žustroj raspravi o smjernicama propisivanja lijekova, sve većem administrativnom opterećenju obiteljskih liječnika, vrednovanju rada te učestalim kontrolama HZZO- a kojima su liječnici obiteljske medicine, gotovo jedini u sustavu, svakodnevnom izloženi.

Izazovna vremena su zahtijevala odličnu organizaciju. Osim sveprisutnih epidemioloških mjera, i forma hibridnog kongresa zahtjevan je dio organizacije. Osim uživo, omogućena je i online registracija na web platformi kao i praćenje skupa preko platforme na vanjskim dijelovima hotela te u sobama sudionika, sve u svrhu što sigurnijeg i pristupačnijeg pristupa. Organizator skupa zahvaljuje tehničkom organizatoru, agenciji Conventus Credo. Posebna zahvala ide svim članovima Znanstvenog i Organizacijskog odbora, voditeljima sesija i predavačima koji su i u izazovnim vremenima dali doprinos realizaciji kongresa. Organizator zahvaljuje i svim sudionicima koji su pokazali interes za predavanjima kako uživo tako i u online formatu.

Sa željom vraćanja na staro normalno, a opet s novim saznanjima i mogućnostima koje pruža sveprisutna umjetna inteligencija, veselimo se 2022. godini, 13. kongresu KoHOMa na starome mjestu i s neiscrpnom energijom svih koji pripremaju zanimljive teme i iznenađenja.