MEDIX, God. 27 Br. 147/148  •  Osvrt na stručno događanje  •  Torakalna medicina HR ENG

XI. kongres Hrvatskog torakalnog društva – TORAKS 2021

Fedja Džubur

Iako je COVID-19 pandemija medijski i znanstveno nadmašila ostale respiratorne bolesti, cilj kongresa je bio prikazati novosti u torakalnoj medicini: nove terapijske mogućnosti te dijagnostičko-intervencijske postupke. Predavanja su bila podijeljena u nekoliko većih segmenata: post-COVID sekcija, opstruktivne plućne bolesti, torakalna onkologija, intersticijske plućne bolesti, plućna hipertenzija, transplantacija pluća i respiratorne infekcije


 

Kongres Hrvatskog torakalnog društva, TORAKS 2021, ovaj je put održan u virtualnom mediju, i to od 19. do 22. svibnja 2021. Inicijalni plan bio je da se kongres tradicionalno održi u hotelu Westin u Zagrebu u travnju, no zbog pandemije COVID-a 19 i lockdowna odgođen je za svibanj, kada se očekivala bolja epidemiološka situacija. S obzirom na pojavu trećeg vala epidemije i nemogućnost ispunjavanja svih epidemioloških mjera, premješten je u virtualni medij, kao i prošlogodišnji kongres. Skup je, kao i do sada, bio koncipiran kao paralelno okupljanje liječnika i medicinskih sestara, a tijekom četiri dana raspravljalo se o aktualnim temama iz torakalne medicine. I ove je godine okupljen velik broj liječnika i medicinskih sestara – ukupno je bilo registrirano 487 sudionika, 304 liječnika i 183 medicinske sestre. Osim kod sudionika, pobudio je i veliko zanimanje sponzora, kojih je bilo 16, uz ukupno 27 satelitskih simpozija.

Početak kongresa bio je rezerviran za post-COVID sekciju. Prikazane su posljednje publicirane smjernice za dijagnostiku i liječenje te praćenje bolesnika i respiratornu rehabilitaciju

Nagradu za izniman doprinos razvoju torakalne medicine u Hrvatskoj dobio je umirovljeni pulmolog prim. Mihovil Roglić. Tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolji znanstveni, stručni i sestrinski rad, kojih je ove godine pristiglo ukupno 60 (36 liječničkih i 24 sestrinska rada).

Post-COVID i opstruktivne plućne bolesti

Početak kongresa bio je rezerviran za post-COVID sekciju. Prikazane su posljednje publicirane smjernice za dijagnostiku i liječenje te praćenje bolesnika i respiratornu rehabilitaciju. Terapija antikoagulansima, deksametazonom, remdesivirom, favipiravirom, tocilizumabom te plazmom rekonvalescentnih bolesnika, kao i neutralizirajućim protutijelima poboljšavaju ishod bolesnika i smanjuju komplikacije bolesti.

Prikazan je registar više od tisuću bolesnika liječenih u Klinici za plućne bolesti Jordanovac s post- COVID sindromom. Intersticijske plućne bolesti dolaze u spektar zanimanja šire znanstvene zajednice zbog COVID-19 pandemije te činjenice da velika većina bolesnika koji su preboljeli teži oblik bolesti ima zaostale intersticijske lezije uz fibrozu i upitan ishod bolesti.

U sekciji o astmi većina vremena posvećena je promjenama u GINA smjernicama publiciranim prošle godine te su potom prikazani rezultati liječenja teške astme biološkom terapijom. KOPB je i dalje treći vodeći uzrok smrti u svijetu, s tendencijom porasta broja oboljelih. Nažalost, stanje u Hrvatskoj je lošije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, poglavito zbog raširenosti pušenja. Posebno zabrinjavajuća činjenica je sve veći broj mlađih pušača; usprkos mjerama poskupljenja duhanskih proizvoda, nisu postignute adekvatne mjere za smanjenje stope pušenja. Iako je ovogodišnja sekcija bila nešto kraća u odnosu na ranije, naglasak je stavljen na optimizaciju inhalacijske terapije (fiksna terapija beklometazon/formoterol/glikopironij) te ranije otkrivanje komorbiditeta i komplikacija kao što su koronarna bolest te maligna alteracija lezija.

 

Skup je, kao i do sada, bio koncipiran kao paralelno okupljanje liječnika i medicinskih sestara, a tijekom četiri dana raspravljalo se o aktualnim temama iz torakalne medicine

Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća u Hrvatskoj, koji je trebao biti pokrenut u punom opsegu u siječnju 2020., napokon je implementiran nakon 12 mjeseci odgode uzrokovane pandemijom COVID-19. Prikazani su rezultati prvih 2000 osoba s visokim rizikom za obolijevanje od raka pluća (populacija 50-75 godina, aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina) kojima je učinjena kompjutorska tomografija niskom dozom zračenja. Navedenim postupkom će se povećati ranije otkrivanje tumora pluća, tj. otkrivanje u ranijim stadijima bolesti (povećati postotak operabilnih bolesnika sa sadašnjih 4-5 na 15-17%), ali i drugih komorbiditeta te na taj način poboljšati preživljenje bolesnika.

Sekcija o torakalnoj onkologiji

Naglasak sekcije o torakalnoj onkologiji bio je poglavito na targetiranom onkološkom liječenju karcinoma pluća. Upravo je onkologija posljednjih nekoliko godina u velikoj ekspanziji što se tiče novih lijekova/ molekula, napretka u stereotaksijskoj radioterapiji, minimalno invazivnoj kirurgiji, molekularnoj dijagnostici te kombinaciji navedenih metoda.

PD-1 receptor je negativni regulator aktivnosti T-stanica za koji je pokazano da je uključen u kontrolu imunološkog odgovora T-stanica. Imunoterapija pojačava odgovore Tstanica, uključujući odgovore protiv tumora, blokiranjem vezivanja PD-1 za PD-L1 i PD-L2 koji su eksprimirani na antigen-prezentirajućim stanicama. U više predavanja izneseni su rezultati liječenja nivolumabom, atezolizumabom, pembrolizumabom, koji sprječavaju tumorske stanice u blokiranju imunološkog odgovora tako što sprječavaju aktivaciju i imunološku reakciju T-pomoćničkih limfocita koji prezentiraju tumorsku stanicu.

Navedeni lijekovi su kompatibilni sa svim drugim metodama kao što su radioterapija i konvencionalna kemoterapija, ali i drugom imunoterapijom. Dugoročni plan je uz upotrebu navedenog pretvoriti karcinom pluća u kroničnu bolest s vijekom preživljenja većim od deset godina. S obzirom na visoku učestalost navedenog karcinoma te loše preživljenje bolesnika, razumljivo je i zanimanje velikog broja znanstvenika uključenih u tu interesnu sferu.

Iako posljednjih nekoliko godina nije bilo velikih iskoraka u dijagnostici i liječenju plućne hipertenzije, učinjena je repeticija u dijagnostici zbog pada novodijagnosticiranih bolesnika u zadnje dvije godine, kako idiopatske tako i drugih sekundarnih plućnih hipertenzija.

Prva tri bolesnika s transplantiranim plućima u KBC-u Zagreb

Nakon višegodišnjih napora da se kirurški dio transplantacije pluća premjesti iz Klinike AKH u Beču i odgađanja zbog potresa i COVID pandemije, to je napokon učinjeno u travnju ove godine. Za kraj kongresa prikazana su prva tri bolesnika kojima je učinjena transplantacija pluća u KBC-u Zagreb. To je zajednički projekt četiri velike klinike KBC-a Zagreb: Klinike za kardijalnu kirurgiju, Klinike za torakalnu kirurgiju, Klinike za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno liječenje te Klinike za plućne bolesti Jordanovac te ostalih popratnih službi KBC-a Zagreb, kao što su mikrobiologija, transfuzija, tipizacija tkiva, perfuzija, radiologija, patologija...

 

Nakon višegodišnjih napora da se kirurški dio transplantacije pluća premjesti iz Klinike AKH u Beču i odgađanja zbog potresa i COVID pandemije, to je napokon učinjeno u travnju ove godine. Za kraj kongresa prikazana su prva tri bolesnika kojima je učinjena transplantacija pluća u KBC-u Zagreb, čime je kompletiran program transplantacije solidnih organa u Hrvatskoj

Navedeni će pothvat zahtijevati iznimnu požrtvovnost članova tima, a imperativ je i zadržati stopu preživljenja i komplikacija na dosadašnjoj razini. Kako je većina razvijenih zemalja počela transplantaciju pluća u post-COVID bolesnika, u idućem se razdoblju očekuje ekspanzija transplantacijskih centara i porast broja bolesnika kojima je potrebna transplantacija pluća te će se zasigurno produljiti liste čekanja. Isti se očekuje i u Hrvatskoj te će se time kompletirati skrb za bolesnike s najtežim oblikom COVID-19 infekcije. Početkom transplantacije pluća u Hrvatskoj kompletiran je program transplantacije solidnih organa te se s punim pravom može reći da je hrvatski zdravstveni sustav prepoznat u svijetu kao vodeći po broju transplantiranih bolesnika na milijun stanovnika.