MEDIX, God. 26 Br. 143  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

XI. kongres DNOOM-a „Intervencije i vještine u obiteljskoj medicini“

Biserka Bergman Marković, Milica Katić, Rudika Gmajnić

Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, 11. po redu, održan je u Zagrebu od 25. do 28. lipnja 2020, a bio je posvećen racionalnoj intervenciji liječnika obiteljske medicine u liječenju kroničnih nezaraznih bolesti, kao i vještinama nužnima u njihovom radu. Kongres je bio prilagođen uvjetima epidemije koronavirusom: strani predavači nisu bili prisutni, no njihova snimljena predavanja su prikazana. Pandemija COVID 19 najveći je javnozdravstveni problem u ovom trenutku. Uloga liječnika obiteljske medicine u doba pandemije, osim trijaže suspektnih na COVID 19 i upućivanja na testiranje prema važećim kriterijima, jest da i dalje svim drugim pacijentima osigura pravodobnu i primjerenu skrb 


 

Zahvaljujući ekonomskom i socijalnom napretku i produljenju životnog vijeka te razvoju medicine, liječenje bolesnika koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti sve je uspješnije. Posljedično tome, zdravstvene potrebe populacije značajno su se povećale. Zbrinjavanje bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti sve se više usmjerava na primarnu razinu zaštite pa obiteljska medicina ima vodeću ulogu. Pretpostavka je da se kroz obiteljsku medicinu može riješiti 80% bolesti i stanja koja zahtijevaju intervenciju. Opseg, djelokrug i složenost rada liječnika obiteljske medicine neprestano se povećava te oni moraju trajno proširivati svoja znanja i stjecati nove vještine potrebne za svladavanje sve većih profesionalnih izazova.

 

Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, uz profesionalni pristup i odgovornost svih sudionika, kongres je protekao bez posljedica

Jedanaesti kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) „Intervencije i vještine u obiteljskoj medicini“ bio je posvećen racionalnoj intervenciji liječnika obiteljske medicine kao i vještinama nužnim u njihovom radu. Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, uz profesionalni pristup i odgovornost svih sudionika, kongres je protekao bez posljedica. Gosti iz inozemstva nisu bili nazočni, ali su njihova predavanja prikazana. Neki su pak predavači virtualno sudjelovali u raspravama. Znanstveni dio bio je podijeljen u deset sekcija, četiri panel-rasprave, niz satelitskih simpozija, predavanja pozvanih eksperata i praktične radionice. Kao i dosad, sekcije su vodili liječnici obiteljske medicine, uz sudjelovanje specijalista kliničara.

Prikazi slučajeva

Kongres je počeo sekcijom „Prikazi slučajeva“, koju su vodile doc. dr. sc. Ksenija Kranjčević, doc. dr. sc. Jasna Vučak i prof. dr. sc. Ingrid Prkačin. Ove godine počela je nova sekcija – „Mladi nastavnici“ – kojom DNOOM želi potaknuti mlade liječnike da nauče prenositi svoja znanja unaprjeđenjem vještina sastavljanja prezentacije i izlaganja. Sekciju su vodile doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić i doc. dr. sc. Nina Bašić Marković uz pomoć iskusnijih profesora obiteljske medicine. Za prve tri najbolje prezentacije i predavanja predviđene su nagrade. Prva nagrada je kotizacija za Kongres DNOOM-a 2021., druga je dvogodišnja pretplata na „Medix“, a treća jednogodišnja pretplata. Kao potvrdu za odličan pristup unaprjeđenju nastavničkih vještina, uredništvo „Medixa“ odlučilo je svim sudionicima sekcije dodijeliti jednogodišnju pretplatu, uz objavu rada u časopisu.

Među brojnim vrsnim predavanjima izdvajaju se ona prof. dr. sc. Igora Švaba „Administriranje (birokracija?) u obiteljskoj medicini: uzroci i posljedice“, prof. dr. sc. Danice Rotar Pavlić iz Slovenije „Dijagnostika u nesigurnom svijetu: uloga obiteljskog liječnika“, kao i predsjednika Asocijacije liječnika obiteljske medicine jugoistočne Europe prim. Ljubin Šukrijeva „Onečišćenje zraka – posljedice i mjere“.

Umijeće u skrbi za obitelj i bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti

Sekciju „Umijeće obiteljskog liječnika u skrbi za obitelj i bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti“ vodila je prof. dr.sc. Milica Katić. Kako bi liječnici obiteljske medicine uspješno skrbili za obitelj, nužno je poznavati strukturu i funkcije obitelji, obiteljsku dinamiku, znati prepoznati problem te primjereno intervenirati. Nasilje u obitelji, o kojem su predavanje priredile prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić i Vanja Japec Pintarić, izdvojeno je kao vrlo složen i težak obiteljski problem koji od liječnika obiteljske medicine zahtijeva dodatna specifična znanja i vještine. Umijeće liječnika obiteljske medicine u skrbi za bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti prikazano je kroz nekoliko tema. Vođenje bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti prikazala je prof. Milica Katić. Značaj panela kroničnih bolesti za vođenje kroničnih bolesnika prikazala je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković. Paneli kao funkcionalni dio informatičke aplikacije kojom se liječnici obiteljske medicine služe ugrađeni su radi praćenja podataka o pacijentu u svrhu bolje prevencije i kontrole kroničnih nezaraznih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je alat i preporučila ga kao lowcost program u praćenju nezaraznih kroničnih bolesti.

Umijeće racionalne farmakoterapije bitna je sastavnica skrbi za kronične bolesnike. Prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić i Sunčana Vlah, dr. med., ukazale su na kompleksne probleme s kojima se liječnici obiteljske medicine suočavaju u odabiru lijekova za kronične bolesnike, posebice za one koji boluju od više kroničnih bolesti, te su prikazale preporuke i postupke koji mogu pridonijeti racionalnoj farmakoterapiji. O unapređenju rada liječnika obiteljske medicine s ciljem smanjenja tereta kroničnih bolesti iz perspektive europskog projekta uspostavljanja dobre prakse govorila je dr. sc. Valerija Bralić Lang.

Intervencija u gastrointestinalnim bolestima

Sekciju „Intervencija u gastrointestinalnim bolestima u ordinaciji obiteljskog liječnika“ vodila je Nina Bašić Marković, a sudjelovali su i prof. dr. sc. Goran Hauser, Lovrinić Đino, dr. med., i Tina Zavidić, dr. med. Sekcija je obuhvatila probleme ultrazvučne dijagnostike bolesnika s bolestima jetre i gornjeg probavnog sustava u ordinaciji obiteljske medicine te domet i ograničenja endoskopske dijagnostike tumora probavnog sustava, o kojima je govorio Goran Hauser, spec. gastroenterologije. U pristupu bolesniku s bolestima jetre značajno je, uz dobru anamnezu i fizikalni status, pravilno tumačenje laboratorijskih nalaza te poznavanje metoda dijagnostike, a jedna od neinvazivnih je primjena ultrazvuka u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Na taj način smanjuje se čekanje na tu dijagnostičku pretragu u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj skrbi.

Smatra se da su probiotici za 21. stoljeće ono što su antibiotici bili za 20. Novosti o probioticima predstavila je Nina Bašić Marković, spec. obiteljske medicine.

Zbrinjavanje pacijenata s muskuloskeletnim bolestima

U sekciji „Intervencije u zbrinjavanju pacijenata s muskuloskeletnim bolestima“ sudjelovale su prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles, spec. reumatologije, alergologije i kliničke imunologije, Senka Martinović Galijašević, dr. med., Karmela Bonassin, dr. med., i voditelj doc. dr. sc. Jasna Vučak. Prof. dr. sc. prim. Morović-Vergles naglasila je važnost suradnje liječnika obiteljske medicine i reumatologa u ranoj intervenciji. Dala je prikaz simptomatologije, dijagnostičke obrade na razini rada liječnika obiteljske medicine, kao i modalitete praćenja pacijenata s najčešćim upalnim reumatskim bolestima. U cilju poboljšanja suradnje i što ranije intervencije, upoznala je auditorij s pilot-projektom „Suradnja obiteljskoga liječnika i reumatologa”.

 

Prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles u on-line predavanju naglasila je važnost suradnje liječnika obiteljske medicine i reumatologa u zbrinjavanju pacijenata s muskuloskeletnim bolestima

U predavanju o bolnim sindromima kralježnice i osteoartritisima velikih zglobova Senka Martinović Galijašević, dr. med., ukazala je da su te bolesti razlog za 15% posjeta liječniku obiteljske medicine, a čak za 30% privremene nesposobnosti za rad. Podsjetila je na značajke u anamnezi, kliničkom pregledu i terapijskim mogućnostima s naglaskom na promjene u pristupu kako bi se izbjegla kronifikacija tih stanja.

Važnu temu – izvanzglobni reumatizam – obradila je dr. med. Karmela Bonassin te naglasila kako etiologija lokaliziranog izvanzglobnog reumatizma nije potpuno poznata, iako se povezuje s anamnezom opetovanih malih trauma ili prenaprezanja. Podsjetila je da u dijagnostici najvažniju ulogu imaju anamneza i klinički pregled, dok u potvrdi dijagnoze mogu pomoći slikovne metode (UZV, RTG). Pacijenta je potrebno upoznati s prirodom bolesti, kupirati bol te educirati o potrebnim promjenama kako bi se zaustavilo napredovanje bolesti.

O značaju osteoporoze i gihta govorila je doc. dr. sc. Jasna Vučak upoznavši auditorij s mogućnostima koje nudi korištenje web-aplikacija FRAX (engl. Fracture Risk Assesment Tool) kao najpoznatijeg alata za procjenu rizika od osteoporotičkih prijeloma i potrebu uvođenja terapije. Upoznala je kolege s novim smjernicama u prevenciji gihta te novim lijekovima koji se pritom koriste.

Praktično vođenje ordinacije obiteljske medicine; panel-rasprave

Sekciju „Praktično vođenje ordinacije obiteljske medicine“ vodili su prof. dr. sc. Rudika Gmajnić i prof. dr. sc. Sanda Pribić. Bez obzira je li liječnik obiteljske medicine zaposlenik doma zdravlja ili koncesionar, obrtnik, odnosno poduzetnik, dužan je svladati vještine vođenja ordinacije i upravljanja procesima koji mogu poboljšati rad. Vođenje tima obiteljske medicine zahtjevan je zadatak. Prije svega, potrebno je kontinuirano pratiti najnovije znanstvene spoznaje. Isto valja omogućiti i medicinskoj sestri kao članu tima. Osim medicinskih znanja i vještina, voditelj tima mora imati znanja iz komunikacije, marketinga, menadžmenta, tržišnog ponašanja, odnosa s javnošću, komunikacije sa službama koje upravljaju zdravstvenim procesima. Dobro ili loše vođenje ordinacije znači goleme razlike u razini pružene usluge, opremljenosti, prihodima i rashodima, a u konačnici i dobrim ili lošim ishodima liječenja.

Organizirane su i dvije panel-rasprave. U raspravi „Važnije dijagnostičke intervencije u zbrinjavanju bolesnika sa srčanim tegobama“, koju su organizirale prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., i prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, sudjelovali su specijalisti kardiolozi doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić i doc. dr. sc. Nikola Bulj, kao i dr. sc. Tamara Sinožić. Prof. dr. sc. Diminić Lisica istaknula je važnost KMATA za dijagnozu povišenog arterijskog tlaka i procjenu ukupnog KV rizika. Važnost pedobrahijalnog indeksa za potvrdu periferne arterijske bolesti, kao i ranu detekciju i procjenu asimptomatske kardiovaskularne bolesti (AKVB), prikazala je dr. sc. Sinožić. Doc. dr. sc. Radeljić prikazao je tijek događanja zadnjih 10-ak godina od upotrebe PCI-ja u interventnoj kardiologiji, kao i raspravu koja se vodi o postignutim rezultatima te metode i farmakološkog liječenja. Doc. dr. sc. Bulj istaknuo je važnost poznavanja indikacija za upućivanje na ultrazvuk srca. Nove smjernice za liječenje dislipidemija prikazala je prof. dr. sc. Bergman Marković, naglašavajući moto „niže je bolje“. O indikacijama za upotrebu nestatinske terapije osvrt je dao doc. Nikola Bulj.

Drugu panel-raspravu „Uloga liječnika obiteljske medicine u zbrinjavanju malignih bolesti“ vodila je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, a sudjelovali su prof. dr. sc. Milica Katić i dr. Ante Ivančić. Budući da prof. dr. sc. Fedor Šantek nije mogao biti prisutan, rasprava o ulozi liječnika obiteljske medicine u zbrinjavanju onkološkog pacijenta odgođena je za idući kongres, a rasprava je posvećena palijativnoj skrbi. Imperativ je da se ta skrb provodi u primarnoj zaštiti. Svu kompleksnost pristupa pokazala je prof. dr. sc. Katić. Bolesnici kojima treba palijativna skrb 90% vremena zadnje godine života provode u svom domu, gdje glavninu skrbi pružaju obitelj te liječnik obiteljske medicine i njegovi suradnici. Dr. Ante Ivančić je prikazao organizaciju i djelovanje palijativne skrbi u zajednici kroz rad Istarskih domova zdravlja. Istaknuo je pozitivne pokazatelje koji su rezultat suradnje mobilnog palijativnog tima i liječnika obiteljske medicine.

Zbrinjavanje oboljeloga od plućnih bolesti

Sekciju „Intervencije i vještine u zbrinjavanju oboljeloga od plućnih bolesti“ vodila je doc. dr. sc. Ksenija Kranjčević. S obzirom na sve veći broj oboljelih, uz specijaliste pulmologe u postavljanju dijagnoze i zbrinjavanju bolesnika sve su više uključeni i liječnici obiteljske medicine. Pri dijagnozi i liječenju najčešće se slijede preporuke stručnih društava Global initiative for chronic obstructive lung disease, GOLD, i Global Initiative For Asthma, GINA, koje naglašavaju individualni pristup. Zlatni standard u postavljanju dijagnoze opstruktivnih plućnih bolesti je spirometrija, no dijagnoza često nije temeljena na pouzdanim dijagnostičkim kriterijima, a često se postavlja i prekasno.

Prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. pulmolog, osvrnula se na važnost pravovremenog dijagnosticiranja astme, što bi trebalo biti utemeljeno na anamnezi i kliničkom statusu uz potvrdu ispitivanjem plućne funkcije, spirometrijom s bronhodilatacijskim testom ili varijabilnošću vršnog protoka. Iako je dostupan velik izbor inhalacijskih lijekova i uređaja (inhalera) putem kojih se primjenjuju, kontrola simptoma u tih bolesnika nije zadovoljavajuća. Adekvatan izbor inhalacijskog uređaja i adherencija bolesnika izuzetno su važni u praćenju i kontroli bolesti, o čemu je govorila Tamara Hrvojić Gradečak, dr. med. Preporuke stručnih društava u poboljšanju adherencije poput primjena različitih upitnika (npr. Test of Adherence to Inhalers, TIA, ili upitnik kontrole astme, tzv. ACT, Asthma Control Test) uz kontrolu bolesnika barem svaka dva do tri mjeseca primjenjivi su u radu obiteljskog liječnika. Uz probleme povezane s opstruktivnim plućnim bolestima, naglo nastao poremećaj u disanju vrlo je čest razlog traženja pomoći te je nužno razlučiti akutna od kroničnih stanja i ustanoviti mogući uzrok. Kako pristupiti takvom bolesniku i koji su najčešći uzroci s obzirom na dob bolesnika, podsjetila je prim. dr. sc. Vjekoslava Amerl Šakić, spec. obiteljske medicine.

Zbrinjavanje osoba sa psihičkim poremećajem; seksualnost i treća dob

Sekciju „Intervencije i vještine u zbrinjavanju osoba sa psihičkim poremećajem u obiteljskoj medicini“ vodio je doc. dr. sc. Leonard Bukmir, a sudjelovali su i dr. sc. Aleksandar Ljubotina te dr. sc. Branislava Popovići Jurković-Fišić. Predložen je upitnik sa sedam čestica za probir na najčešće psihičke poremećaje, koji se mogu primijeniti i interpretirati u vremenu od tri do pet minuta, čime bi se olakšala i unaprijedila skrb za te bolesnike. Drugi važan cilj je motivirati liječnike obiteljske medicine, njegujući holistički pristup u rutinskom radu, da više i slobodnije koriste vještinu psihološkog savjetovanja usmjerenu na osobu. Treći cilj je motivirati liječnike obiteljske medicine na aktivniju ulogu u liječenju i borbi protiv stigmatizacije osoba s mentalnim poremećajem i njihovih obitelji.

 

U sekciji „Intervencije i vještine u zbrinjavanju osoba sa psihičkim poremećajem u obiteljskoj medicini“, koju je vodio doc. dr. sc. Leonard Bukmir, predložen je upitnik sa sedam čestica za probir na najčešće psihičke poremećaje, koji se mogu primijeniti i interpretirati u vremenu od tri do pet minuta

Sekciju „Seksualnost i treća dob/hormoni i seksualnost“ vodile su doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić i dr. sc. Nina Bašić Marković. Većina odraslih osoba ostaje seksualno aktivna u trećoj dobi, iako se seksualna aktivnost, interes i značenje seksualnosti mijenjaju tijekom života. Liječnici obiteljske medicine trebaju biti dobro upoznati s karakteristikama seksualnosti i najčešćim seksualnim disfunkcijama u osoba treće dobi da bi u praksi mogli što uspješnije pomoći pacijentima u očuvanju seksualnog, a time i općeg zdravlja. Zaključeno je da je seksualnost u starijoj životnoj dobi značajan aspekt zdravlja. Kod žena u starijoj životnoj dobi naglašenije su smetnje želje i uzbuđenja te mogućnosti postizanja orgazma, dok je kod muškaraca u starijoj životnoj dobi značajnija erektilna disfunkcija. Prihvaćanje psihofizičkih promjena te kontroliranje kroničnih bolesti vode boljem i kompleksnijem seksualnom životu i boljoj komunikaciji među partnerima. Aktivan seksualni život u starijoj dobi ima snažan utjecaj na kvalitetu života, opće zdravstveno stanje, a pogotovo na kognitivne funkcije.

 

Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić predstavila je Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama, koje su u formi priručnika dostupne na web-stranicama Ministarstva zdravstva, Klinike za psihijatriju Vrapče i „Medixa“, koji je objavio i cjelovito tiskano izdanje

Dijagnostika i liječenje najčešćih infektivnih bolesti Sekciju „Dijagnostika i liječenje najčešćih infektivnih bolesti u obiteljskoj medicini“ vodila je doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić. Tijekom sekcije obrađene su vještine liječenja najčešćih infektivnih bolesti u obiteljskoj medicini (Katarina Stavrić, spec. pedijatar, Sjeverna Makedonija), dijagnostika najčešćih infektivnih bolesti u obiteljskoj medicini s osvrtom na COVID-19 (Ivančica Peček, spec. obit. med.), interpretativno čitanje antibiograma (Sanda Sardelić, spec. med. mikrobiologije) i najnovija saznanja o rezistenciji bakterija na antibiotike (Nataša Andrijašević, spec. klin. mikrobiologije). Rezultati istraživanja i nadalje govore o prekomjernom propisivanju antibiotika za ARI, uz prekomjerno korištenje antibiotika širokog spektra i druge linije antibiotika. Na takvo propisivanje najviše utječu klinička nesigurnost, očekivanja pacijenata i vremenski pritisak izazvan radnim opterećenjem, a prvenstveno se odnose na izvanbolničko propisivanje, koje obuhvaća 91% potrošnje antibiotika u Hrvatskoj. Potrebna je sustavnija edukacija pacijenata, promocija strategije odloženog propisivanja antibiotika, korištenje antimikrobnih programa u PZZ-u i bolnicama, uz aktivno uključivanje medija.

Skrb za oboljele od šećerne bolesti

Sekciju „Intervencije i vještine u skrbi za oboljeloga od šećerne bolesti“ vodila je dr. sc. Valerija Bralić Lang, a sudjelovali su dr. sc. Baretić Maja, Tina Zavidić, dr. med., i Dragan Soldo, dr. med. Liječenje šećerne bolesti podrazumijeva kombinaciju specifičnih intervencija i vještina jer je riječ o najzahtjevnijoj kroničnoj nezaraznoj bolesti. Primarni je cilj postizanje optimalne glikemije kako bi se spriječili razvoj i progresija mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija, a bolesniku omogućio kvalitetan život. Pritom je osnovni uvjet razumijevanje kompliciranog mehanizma regulacije glikemije unutar specifičnoga kliničkog konteksta za svakoga bolesnika i donošenje terapijske odluke. Stalna kontrola glikemije, nadzor komplikacija, postavljanje ciljeva i aktivno praćenje, prepoznavanje kliničkoga konteksta i prognoze te edukacija bolesnika poseban su izazov u skrbi o tim bolesnicima. S ciljem izbjegavanja kliničke inercije sve odluke o liječenju treba donijeti u dogovoru s bolesnikom. Kako bi se bolesnik osnažio u vlastitom angažmanu, nužni su konstantna edukacija i individualni pristup, a sve veću ulogu imaju i raznolike psihosocijalne intervencije.

 

Sekciju „Intervencije i vještine u skrbi za oboljelog od šećerne bolesti“ moderirali su dr. sc. Valerija Bralić Lang, Dragan Soldo, dr. med., Tina Zavidić, dr. med. i dr. sc. Maja Baretić, spec. endokrinolog


 

Sekciju „Intervencije u zbrinjavanju bolesnika s dermatološkim problemima“ vodio je Dragan Soldo, dr. med. te iznio predavanje „Zbrinjavanje bolesnika s aknama“, dok je o urtikariji predavanje održala dr. sc. Vlatka Čavka, spec. dermatolog. Od pozvanih eksperata treba izdvojiti predavanje „Novosti u zbrinjavanju malignih uroloških bolesti“ doc. dr. sc. Igora Tomaškovića, spec. urologa.

Predstavljanje knjige, kviz znanja i radionice

Tijekom kongresa održana je i promocija knjige „Smjernice u praksi liječnika obiteljske medicine“, urednica Biserke Bergman Marković, Ines Diminić Lisica i Milice Katić. U izradi knjige sudjelovala su 43 autora, nastavnici sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj te nastavnici Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Zahvaljujući kvaliteti i edukativnim vrijednostima tekstova knjiga je prihvaćena kao udžbenik Sveučilišta u Rijeci. Knjigu su predstavili doc. dr. sc. Vladimir Mozetić, recenzent, urednice knjige prof. dr. sc. Bergman Marković, prof. dr. sc. Diminić Lisica, prof. dr. sc. Katić te Marija Eljuga, direktorica Medicinske naklade.

 

Tijekom kongresa održana je i promocija knjige „Smjernice u praksi liječnika obiteljske medicine“, urednica Biserke Bergman Marković, Ines Diminić Lisica i Milice Katić. U izradi knjige sudjelovala su 43 autora, nastavnici sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj te nastavnici Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani

Osim postavljanja pitanja predavačima, održan je i kviz znanja o lijekovima za liječenje hipertenzije. Kviz su vodile Biserka Bergman Marković i Ingrid Prkačin.

U sklopu kongresa održane su i brojne radionice: Spirometrija, čitanje nalaza; EKG; Korištenje i analiza KMAT-a u ordinaciji obiteljske medicine i uloga bisoprolola u liječenju arterijske hipertenzije; Vježbajte s nama; Mali kirurški zahvati; Hitna stanja – vježbe na simulatorima; Kronična rana; Postavljanje urinarnog katetera – što bi liječnik obiteljske medicine trebao znati o tome; Komunikacijske vještine liječnika obiteljske medicine; Kako balansirati između smjernica i specifičnosti bolesnika: guidelines - mindlines u praksi obiteljskog liječnika; Racionalni izbor lijekova u kroničnih bolesnika te Dijagnostika i liječenje seksualnih poremećaja u obiteljskoj medicini.

 

Zaključci
1. U skladu sa zdravstvenim potrebama populacije za koju skrbi, liječnik obiteljske medicine (LOM) mora posjedovati primjerene vještine u korištenju dijagnostičke opreme i provedbi terapijskih postupaka te poduzimati intervencije utemeljene na znanstvenim dokazima i oblikovane prema najvišim profesionalnim standardima. Prikaz raznolikih vještina i intervencija LOM-a na kongresu još je jedna potvrda zahtjevnog i širokog djelokruga rada LOM-a.
2. Za brojne vještine i intervencije u domeni LOMa potrebna je odgovarajuća oprema. Opremljenost ordinacija je vrlo neujednačena; neke posjeduju samo minimum opreme određene pravilnikom Ministarstva zdravstva. Stoga liječnici u koncesiji ulažu vlastita sredstva kako bi osigurali veći standard u pružanju zdravstvenih usluga.
3. Iako LOM stječe vještine tijekom studija, a potom na specijalizaciji, opseg vještina te uvježbanost nisu zadovoljavajući. Kako bi se održala usvojena vještina, potrebna je opetovana teorijska i praktična edukacija.
4. Specifične vještine LOM-a, primjerice vještina komunikacije, vođenja kroničnog bolesnika, primjena smjernica u bolesnika s multimorbiditetom i slično, ne zahtijevaju dodatnu opremu nego počivaju na usvajanju primjerenih znanja i primjeni tih znanja u praksi. Ti bi sadržaji trebali biti znatno više zastupljeni u temeljnoj, a posebice u trajnoj izobrazbi.
5. U zbrinjavanju bolesnika, posebice onih koji boluju od kroničnih bolesti, LOM mora blisko surađivati sa specijalistima konzultantima. Suradnja mora počivati na profesionalnom uvažavanju i razumijevanju specifičnosti stručnosti svakog od njih te dobroj komunikaciji kako bi polučila najveću dobrobit za bolesnika. Organizacija kongresa DNOOM-a uz sudjelovanje specijalista različitih specijalnosti pridonosi unapređenju suradnje liječnika obiteljske medicine i specijalista drugih kliničkih disciplina.
6. Trajnu medicinsku izobrazbu LOM-a, kao svoju temeljnu aktivnost, DNOOM provodi kroz različite oblike (radionice, kongrese, nastavne tekstove i udžbenike i sl.). U skladu s potrebama LOM-a za trajnom izobrazbom, DNOOM će ustrajno raditi na unapređenju i osuvremenjivanju izobrazbe.