MEDIX, God. 23 Br. 127/128  •  Osvrt na stručno događanje  •  Ginekološka endokrinologija i humana reprodukcija HR ENG

XI. hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi s međunarodnim sudjelovanjem i IV. kongres Hrvatskog društva kliničkih embriologa

Dinka Pavičić Baldani

Zbog negativnih demografskih trendova glavne teme 11. hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi s međunarodnim sudjelovanjem te 4. kongresa hrvatskog društva kliničkih embriologa bile su usmjerene na pozitivan utjecaj medicinski pomognute oplodnje (MPO) i kontracepcije na poboljšanje nataliteta, što uključuje sudjelovanje stručnjaka iz područja reproduktivne medicine u kreiranju nacionalne populacijske politike. Date su preporuke o osnivanju državnog registra za MPO koji upućuje na trendove u MPO-u, na koje bi predstavnici državne vlasti trebali reagirati prilagođavanjem zakonske regulative jer stanje plodnosti nacije jedan je od vitalnih pokazatelja budućnosti populacije.


 

Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, Hrvatsko društvo kliničkih embriologa i Hrvatski liječnički zbor na Brijunima su od 7. do 10. rujna 2017. organizirali 11. hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi s međunarodnim sudjelovanjem te 4. kongres Hrvatskog društva kliničkih embriologa. Na kongresu je sudjelovalo više od 70 domaćih i inozemnih vrhunskih stručnjaka, koji su održali gotovo 100 predavanja, okruglih stolova i rasprava o aktualnim temama vezanim uz humanu reprodukciju, ginekološku endokrinologiju, kontracepciju i menopauzu. Gotovo svi strani predavači na kongresu su svjetski opinion makeri i dokazani stručnjaci na planetarnoj razini. Svojim odazivom pokazali su uvažavaju napore i znanja lokalnih stručnjaka.

Skup je okupio brojne stručnjake iz područja ginekologije i porodništva, među kojima su bili prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Velimir Šimunić, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju Ministarstva zdravstva RH, prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica kongresa i Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-a, te dr. sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore

Tradicija reprodukcijske medicine u Hrvatskoj

Bogata tradicija reprodukcijske medicine u Hrvatskoj može se mjeriti uspjehom i tradicijom kongresa. Godinama se brijunski kongres smatra jednim od najznačajnijih stručnih sastanaka ginekologa u regiji. Prije 22 godine u Hrvatskoj je održan prvi kongres o humanoj reprodukciji. Od tada, zahvaljujući ugledu i međunarodnom priznanju hrvatskih liječnika, mnogi svjetski stručnjaci, poput prof. Patricka Steptoe, osobe koja je zaslužna za rađanje prvog djeteta začetog izvan tijela majke, prof. Alexa Lopata, koji je ostvario drugi svjetski IVF uspjeh, te prof. Leona Speroffa, oca ginekološke endokrinologije, gostovali su na kongresu.

Zahvaljujući uspješnoj pedesetogodišnjoj tradiciji liječenja neplodnosti, kao i gotovo tridesetpetogodišnjoj tradiciji provođenja medicinski pomognute oplodnje (MPO) u Hrvatskoj je rođeno oko 50.000 djece. Danas djeca začeta izvantjelesnom oplodnjom sudjeluju s oko 3 do 5% u ukupnom broju rođene djece godišnje u Hrvatskoj. Hrvatska, tj. Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, bila je sedma zemlja na svijetu u kojoj je rođeno dijete iz IVF postupka. Danas se liječenje in vitro fertilizacijom (IVF), kao i MPO postupci, smatra pokazateljem napredne, vrhunske medicine, slično drugim pokazateljima kao što su nizak perinatalni mortalitet, uspješnost transplantacije i dr.

MPO postupci poboljšavaju demografsku sliku

Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj nametnuli su kao glavne teme kongresa pozitivni učinak medicinski pomognute oplodnje i kontracepcije na poboljšanje nataliteta. U Hrvatskoj je oko 17% parova neplodno, što je svakako i kofaktor opadajućeg nataliteta. Na žalost, taj čimbenik demografskog urušavanja nije dovoljno prepoznat. S obzirom da se u Hrvatskoj godišnje rodi oko 1200 djece zahvaljujući jednoj od metoda MPO-a, jedinstveni je zaključak sudionika skupa da je u planiranje nacionalne natalitetne politike važno uključiti stručnjake iz područja humane reprodukcije. Kako bi struka pomogla brojnim parovima da postanu roditelji, istaknuta je važnost ulaganja u MPO, sigurnost pacijenata, kontinuiranu edukaciju i razmjenu iskustva s inozemnim stručnjacima.

O utjecaju reprodukcijske medicine na demografiju govorio je prof. dr. sc. Stjepan Šterc, jedan od vodećih hrvatskih demografa.

Demografski nestanak Hrvatske kojem svjedočimo postavlja pitanje demografske reprodukcije na stvarnu stratešku razinu planiranja i odlučivanja bez ikakve političke zadrške, jer će nam u protivnom upravo demografski parametri već u sljedećih nekoliko godina ugroziti temeljne sustave u zemlji: mirovinski, zdravstveni, školski, financijski i sustav radne snage. Zato pitanje rodnosti, naravno uz izrazito negativnu migracijsku bilancu, postaje temeljno, a u vrijednosnom smislu djeca postaju (uostalom uvijek su to i bila u objektivnom poimanju svakog društva) najvažnije i najvrednije bogatstvo. Zato to više nije samo demografski problem, nego u hrvatskom slučaju nacionalni i temelj je opstanka, naglasio je prof. dr. sc. Šterc.

 

Pitanje rodnosti, naravno uz izrazito negativnu migracijsku bilancu, postaje temeljno, a u vrijednosnom smislu djeca postaju najvažnije i najvrednije bogatstvo. Zato to više nije samo demografski problem, nego u hrvatskom slučaju nacionalni i temelj je opstanka, naglasio je prof. dr. sc. Šterc.

 

Uzroci pada nataliteta ekonomske su, ali i društvene prirode. Među značajnijim je uzrocima i odgađanje rođenja prvog djeteta za kasniju dob, kada su i rizici neplodnosti veći. O pozitivnim iskustvima utjecaja MPO-a na demografiju u Velikoj Britaniji govorio je prof. dr. sc. Yacoub Khalaf, direktor Zavoda za medicinski pomognutu oplodnju Guy's & St Thomas' Hospital, King's College of London, te medicinski ravnatelj regulatornog tijela britanske vlade za liječenje i istraživanje neplodnosti. O važnosti utjecaja liječenja neplodnosti na demografsku sliku pojedine države govorili su i prof. dr. sc. Zev Rosenwaks, direktor Centra za reproduktivnu medicinu na Weill Cornell Medicinskog fakulteta, New York, SAD, te prof. dr. sc. Richard Legro s Penn State University, SAD, predsjednik odbora za objavljivanje Američkog društva za reprodukcijsku medicinu, kourednik časopisa „Fertility Sterility“ i „Seminars in Reproductive Medicine“.

 

O pozitivnim iskustvima utjecaja MPO-a na demografiju u Velikoj Britaniji govorio je prof. dr. sc. Yacoub Khalaf, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalnog povjerenstva za klinička istraživanja u reproduktivnoj medicini Velike Britanije

 

Prof. dr. sc. Richard Legro, predsjednik odbora za objavljivanje Američkog društva za reprodukcijsku medicinu, kourednik časopisa „Fertility Sterility“ i „Seminar in Reproductive Medicine“, održao je predavanje o korisnosti liječenja pretilosti u neplodnih pacijenata

 

U očuvanju reproduktivnog zdravlja važnu ulogu imaju prevencija i učinkovito liječenje genitalnih upala obaju partnera. Kontracepcijske tablete štite od zdjeličnih upala, umanjuju rizik od cista na jajnicima, endometrioze i mioma. U okolnostima odgađanja trudnoće te intervencije čuvaju reproduktivne organe i povećavaju kasniju plodnost. O pozitivnom učinku korištenja kontracepcije na demografiju govorio je Roberto Lertxundi, ravnatelj Klinike Euskalduna iz Bilbaa, voditelj odjela andrologije te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i član Izvršnog odbora Europskog društva za kontracepciju i reproduktivno zdravlje.

Osnivanje Registra za medicinski pomognutu oplodnju

Jedna od ključnih rasprava na kongresu vodila se o osnivanju Registra za medicinski pomognutu oplodnju. Republika Hrvatska nema državni MPO registar iako je odavno istekao zakonski rok kada je trebao biti uspostavljen. Registar je potreban jer prikupljanjem podataka o vrsti i broju postupaka na centraliziran način dolazi se do ukupne i točne slike koliko se zapravo postupaka napravi i koliko uspješno. Podatke sve ustanove trebaju slati ciklus za ciklusom. Izvještaj registra treba biti izdavan na godišnjoj razini na hrvatskom i engleskom jeziku prema uzoru na druge EU zemlje. Uspješnost pojedinog MPO centra mjeri se omjerom broja trudnoća i sigurnosti pacijenata. Viša uspješnost najčešće ne poštuje sigurnost i rizike. Sigurnost pacijenata valja biti na prvome mjestu. Uspješnost je ovisna o brojnim karakteristikama liječenih pacijentica, koje su bitno različite u pojedinim IVF centrima. Izvještaj bi trebao biti i live transparentan na stranicama ministarstva te time javno dostupan.

Godišnji izvještaji ukazuju na trendove unutar MPO-a a na koje Ministarstvo zdravstva mora reagirati praćenjem zakonske regulative. Stanje plodnosti nacije jedan je od vitalnih pokazatelja projekcije budućnosti populacije. O toj su temi govorili brojni stručnjaci iz Danske, Irske i Belgije. Predsjednica kongresa i predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-a prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, počasna predsjednica kongresa, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za humanu reprodukciju Ministarstva zdravstva prof. dr. sc. Velimir Šimunić, te embriolozi ing. Tamara Tramišćak Milaković, predsjednica Hrvatskog društva embriologa, ing. Patrik Stanić i ing. Dejan Ljiljak predložili su izgled hrvatskog registra za MPO u skladu s najvišim svjetskim standardima.

 

Prof. dr. sc. Christophe Blockeel, medicinski direktor Centra za reprodukcijsku medicinu, Sveučilišne klinike u Bruxellesu, i prof. dr. sc. Tarek El-Toukhy, urednik časopisa „British Journal of Obstetrics&Gynecology“ i znanstveni urednik časopisa „Human Reproduction“, moderirali su tematsku sekciju o neplodnosti i MPO-u

 

Embriolozi Tamara Tramišćak Milaković, ing., predsjednica Hrvatskog društva embriologa, i Dejan Ljiljak, ing., predložili su izgled hrvatskog Registra za MPO u skladu s najvišim svjetskim standardima

Usvajanje preporuka iz drugih područja reproduktivne medicine

Osim navedenog, u težnji za zajedničkim napretkom, raspravom i konsenzusom, na kongresu su doneseni zaključci i smjernice o vrijednosti novih lijekova za ginekološke upale. Istaknute su provjerene napredne tehnologije u IVF-u (freeze all postupak, prevencije ovarijskog hiperstimulacijskog sindroma, individualizirana ovarijska stimulacija, adjuvantno liječenje, kirurško dobivanje sjemena, postupci za očuvanje plodnosti kod onkoloških bolesnica), o čemu su, osim domaćih stručnjaka, raspravljali prof. dr. sc. Christophe Blockeel, medicinski direktor Centra za reprodukcijsku medicinu Sveučilišne klinike u Bruxellesu, i prof. dr. sc. Tarek El-Toukhy, urednik časopisa „British journal of Obstetrics&Gynecology“ i znanstveni urednik časopisa „Human Reproduction“, prof. dr. sc. Antonio La Marca, glavni konzultant talijanskog Ministarstva zdravstva za žensko zdravlje, te prof. dr. sc. Nikica Zaninović, direktor embriološkog laboratorija Centra za reprodukcijsku medicinu, Weill Cornell, SAD. Usvojene su i preporuke za napredak i kontrolu MPO-a i kliničke embriologije u Hrvatskoj te ulaganje u struku. Prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzalnu medicinu, iznijela je prijedlog postupnika za menopauzalnu medicinu, koji je potom usvojen, te je predstavila izdanje „Medixa“, koje je naslovnom temom posvećeno zdravlju žena u menopauzi i novim stavovima u hormonskom nadomjesnom liječenju.

 

Na kongresu su predstavljene nove smjernice za menopauzalnu medicinu i tematski broj Medixa o hormonskom nadomjesnom liječenju, a sekcijom su predsjedavali prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu HLZa, Dražen Postružnik, dr. med., konzultant o ženskom zdravlju, Monako, te doc. dr. sc. Ivan Fistonić, član savjetodavnog odbora Europskog društva za menopauzu i andropauzu

Ekološki održiv kongres

Tradicionalni pokrovitelj kongresa bila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, u čije je ime, te uime Ministarstva zdravstva, skup predstavio prof. dr. sc. Ante Ćorušić, predstojnik KBC-a Zagreb. Uime Ministarstva znanosti i obrazovanja skup je pozdravio i državni tajnik, prof. dr. sc. Tome Antičić, a uime Hrvatske liječničke komore njen predsjednik dr. sc. Trpimir Goluža. Organizatori su posebnu pozornost posvetili važnosti očuvanja okoliša te utjecaju okoliša na reprodukcijsko zdravlje pa se ovogodišnji kongres o humanoj reprodukciji može pohvaliti pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je organizatora i sudionika kongresa u budućnosti održati i 1. ekološki održiv medicinski kongres u Hrvatskoj, koji bi imao certifikat ISO 20121.