MEDIX, God. 25 Br. 135  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

X. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine i III. kongres Društva medicinskih sestara primarne zdravstvene zaštite

Biserka Bergman Marković, Milica Katić, Rudika Gmajnić

Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine, kojem je jedna od najvažnijih aktivnosti trajna medicinska izobrazba zbog potrebe implementacije i trajne održivosti smjernica u praksi, za glavnu temu jubilarnog kongresa odabralo je smjernice u praksi obiteljskog liječnika. Skup je održan u Zagrebu, hotel Antunović, od 7. do 10. ožujka 2019. Sekcije kongresa bile su usmjerene prema smjernicama za koje se smatra da će najviše koristiti liječnicima obiteljske medicine. U svim sekcijama aktivno su, kao predavači, bile zastupljene i medicinske sestre. Kongres bio vrlo dobro primljen: uz 853 registrirana sudionika, predavanja je održalo 58 domaćih i 22 inozemna predavača.

Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) za glavnu temu jubilarnog, 10. kongresa odabralo je smjernice u praksi obiteljskog liječnika. Skup je održan u Zagrebu, u hotelu Antunović, od 7. do 10. ožujka 2019. godine. Sekcije kongresa bile su usmjerene prema smjernicama za koje se smatra da će najviše koristiti liječnicima obiteljske medicine.

Tako je prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić sa suradnicima organizirala sekciju „Multimorbiditet: smjernice za organizaciju skrbi i liječenje bolesnika“, prof. dr. sc. Rudika Gmajnić sa suradnicima je obradila „Smjernice za hitna stanja u obiteljskoj medicini“, doc. dr. sc. Jasna Vučak sa suradnicima „Smjernice za preoperativnu obradu najčešćih stanja u obiteljskoj medicini“, dr. sc. Valerija Bralić Lang sa suradnicima „Smjernice za šećernu bolest“, dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić, suradnici iz obiteljske medicine i specijalist infektolog „Smjernice za antibiotsko liječenje najčešćih infektivnih bolesti u obiteljskoj medicini“, prof. dr. sc. prim. Biserka Bergman Marković i prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica sa specijalistima kardiologije „Smjernice za akutni infarkt miokada, hipertenziju, fibrilaciju atrija, i zatajivanje srca“, dr. sc. Ksenija Kranjčević sa suradnicima iz obiteljske medicine i specijalistom pulmologije „Smjernice za plućne bolesti“, prof. dr. sc. Sanda Pribić sa suradnicima „Smjernice za gastrointestinalne bolesti“, doc. dr. sc. Leonard Bukmir sa suradnicima „Smjernice za liječenje psihijatrijskih poremećaja i stanja“, prof. dr. sc. Milica Katić sa suradnicama „Smjernice za liječenje boli“ te doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak i doc. dr. Ljiljana Majnarić Trtica sa suradnicima „Vrednovanje smjernica, primjena smjernica i regulativni okvir europske unije“.

U svim su sekcijama medicinske sestre bile aktivno zastupljene kao predavači i ta će suradnja i dalje biti razvijana.

Vrhunski predavači, prikazi slučajeva, radionice i panelrasprave

Na kongresu su bila 853 registrirana sudionika uz 58 domaćih i 22 inozemna predavača. Od glavnih inozemnih govornika treba istaknuti prof. Richarda Hobbsa (direktor NIHR English School of Primary Care Research, Oxford, i pročelnik Nutrifield Department of Primary Care Health Science, University of Oxford) i njegovo predavanje „Preventing Stroke in Atrial Fibrilation and Contribution of Primary Care Research“, zatim predstavnika EURACT-a dr. Alena Shirleya iz Velike Britanije i predavanje „Guidelines and Mindelines in the Digital Age“, prof. Svena Streita, člana EGPRN-a iz Švicarske i predavanje „Deprescribing and what patient with polypharmacy think about“, prof. Mumtaza Mazicioglu, iz Turske i predavanje „Construction of valid and reliable diagnostic hypothesiss in family Medicine“. Prof. dr. sc. Dimitra Kalimanovska Oštrić, koja je dugo godina bila pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu u Beogradu, govorila je o „Fraility and/or commorbidities in elderly with aortic stenosis“. Prof. dr. sc. Igor Švab, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, vrlo je često gost kongresa DNOOM-a i obogatio je skup predavanjem „Što učiti milenijsku generaciju“, a naziv predavanja predsjednice Slovenskog udruženja obiteljskih liječnika prof. Danica Rotar Pavić bio je „Kako u praksi na primarnoj razini procjenjujemo kvalitetu smjernice?“ Prim. Ljubin Šukrijev, predsjednik Asocijacije doktora opće/obiteljske medicine jugoistočne Europe (AGP/ FM SEE), dao je pak vrijedan pregled zajedničke aktivnosti DNOOM-a i AGP/FM SEE-ja tijekom posljednjih deset godina.

 

Moderatori javne rasprave „Primjena smjernica u praksi – bolesnik u središtu“ bili su (slijeva): prof. Biserka Bergman Marković, dr. sc. Darko Počanić, dr. sc. Valerija Bralić Lang, doc. Nikola Bulj i dr. sc. Ksenija Kranjčević

 

Doc. dr. sc. Leonardo Bukmir iz Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLZ-a bio je voditelj okruglog stola o organizacijskim problemima obiteljske medicine, a panelisti predstavnici profesionalnih društava, akademskih institucija i organizacija obiteljske medicine

Ne manju ulogu kao pozvani predavači imali su i akademik Davor Miličić – predavanje „Fiksne kombinacije za cjelokupni spektar hipertenzivnih bolesnika“ – te prof. dr. sc. Bojan Jelaković – „Što je novo u smjernicama za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije“.

Kao i ranijih godina, organizirane i sadržajno bogate te odlično prihvaćene i posjećene sekcije prikaza slučajeva, koje vodi dr. sc. Ksenija Kranjčević, sekcija postera, koju vodi doc. dr. sc. Stanka Stojanović Špehar, te niz praktičnih radionica. Održano je i niz panel-rasprava o aktualnim temama, npr. „Ovisnost – pogled s drugog kuta“, „Marihuana kao lijek u Hrvatskoj?“, „Tko i za koga radi smjernice za kronične nezarazne bolesti: jesu li liječnici obiteljske medicine u jugoistočnoj Europi žrtve globalizacije?“, „Primjena smjernica u praksi – bolesnik u središtu“, „Bolesnik s multimorbiditetom u ordinaciji obiteljskog liječnika“, „Liječenje kronične nemaligne boli“ i „Dileme u liječenju Helicobacter pylori“.

Na svečanom otvorenju kongresa u Maloj koncertnoj dvorani Lisinski prof. dr. sc. Milica Katić proglašena je za laureata godine. Laudator je bila prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić.

 

 Na otvorenju kongresa prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, predsjednica DNOOM-a, uručila je prof. dr. sc. Milici Katić nagradu za laureata godine, a laudator je bila prof. dr. sc. Đurđica Kabuša Lazić.

 

Bogatom umjetničkom programu tijekom otvorenja jubilarnog kongresa DNOOM-a, uz brojne nastavnike opće/obiteljske medicine i predsjedništvo kongresa, nazočili su brojni uvaženi gosti

 

Organizacijski problemi obiteljske medicine

U sklopu skupa organiziran je i okrugli stol „Organizacijski problemi obiteljske medicine“. Voditelj je bio doc. dr. sc. Leonardo Bukmir iz Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora, a panelisti predstavnici profesionalnih društava, akademskih institucija i organizacija obiteljske medicine: prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković (DNOOM), prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica (MF Rijeka), dr. Dragan Soldo (HDOD – HLZ), dr. Marko Rađa (HUOM), prim. dr. Ines Balint (KoHom), dr. Josipa Rodić (HUGO) i dr. Željko Bakar (Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu).

Doneseni zaključci okruglog stola su sljedeći:

  1. Primarna zdravstvena zaštita (PZZ) temelj je zdravstvenog sustava te je ulaganje u kadrove, opremu i kapacitete PZZ-a, odnosno kadrovsko i organizacijsko jačanje, osnovni instrument za poboljšanje zdravstvenog sustava u cjelini.
     
  2. Glavne vrijednosti obiteljske medicine su očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, integrirano i sveobuhvatno zbrinjavanje bolesnika utemeljeno na holističkom pristupu, liječenje u zajednici te kućno liječenje. Neprihvatljivo je gledište da je obiteljska medicina „servis“ drugih medicinskih specijalnosti te da je može raditi svaki diplomirani liječnik, pa i vrhunski specijalisti drugih specijalnosti bez specijalizacije iz obiteljske medicine.
     
  3. Gorući problem je nedostatak liječnika u PZZ-u. Sudjelovanje specijalista obiteljske medicine u djelatnosti obiteljske medicine je manje od 50%, a prosjek dobi liječnika u koncesiji koji čine većinu u djelatnosti obiteljske medicine 55 godina. Obiteljski liječnici moraju imati primjerenu edukaciju uz kvalitetnu opremljenost kako bi radili najkvalitetnije za primjerenu cijenu svog rada.
     
  4. Više od 100 timova u obiteljskoj medicini (od ukupno 2316 ugovorenih u 2017. godini) nema nositelja, odnosno u tim timovima rade mladi liječnici na zamjeni te je ugrožena kvaliteta zaštite jer se ne osigurava kontinuitet skrbi. Za kadrovsku devastaciju PZZ-a odgovorne su i lokalne zajednice. Primjer je ugovor o zakupu prostora za ordinacije u koncesiji koji još nije realiziran u skladu s novim Zakonom o zdravstvu jer se neke lokalne zajednice pozivaju na činjenicu da nema provedbenih akata (pravilnika).
     
  5. Usluge u zdravstvu, a posebice u obiteljskoj medicini, izuzetno su jeftine te se apelira na Hrvatsku liječničku komoru (HLK) da štiti prava i status liječnika obiteljske medicine. HLK se u okviru svojih nadležnosti i obveza bori za pravednije cijene zdravstvenih usluga, ali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) određuje cijene. Dosadašnje analize o financiranju tima obiteljske medicine pokazuju kako cijene većina usluga nisu mijenjane od 2003. godine, a za neke usluge su i smanjene. Udio sredstava za PZZ u ukupnim sredstvima za zdravstvenu zaštitu stalno se smanjuje.
     
  6. U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske liječnici obiteljske medicine (LOM) čine 21% svih liječnika, a u Velikoj Britaniji 40%, što je evidentan pokazatelj snage obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu.
     
  7. Prvi korak u rješavanju problema nejednakog položaja i prihodovanja u obiteljskoj medicini s obzirom na mjesto rada (dom zdravlja/ koncesija) je da se LOM-u omogući izbor mjesta rada kao i u drugim- zemljama (ugovorna državna grupna praksa, ugovorna privatna grupna ili individualna praksa, dom zdravlja i slično) te da su u tim različitim organizacijskim modelima približno isti uvjeti rada i prihodovanja.
     
  8. Stručne udruge obiteljske medicine stalno predlažu reviziju postojećih vremenskih i kadrovskih standarda i normativa sukladno radnom opterećenju, promjenama zdravstvenih potreba populacije te pravednijeg vrednovanja rada liječnika obiteljske medicine. U sadašnjem sustavu LOM radi besplatno administrativne poslove HZZO-a te je rad u ordinaciji nužno strukturirati i bolje organizirati.
     
  9. Hrvatski zdravstveni sustav je loš jer ga bolesnici neopravdano i loše koriste, loše je vođen organizacijski i politički, a utjecaj profesije je nedostatan. U medijima valja dati više pozornosti PZZ-u: pritom stručnjaci trebaju argumentirano prikazati vrijednost i učinkovitost PZZ-a te ukazati na probleme i dati prijedloge za njihovo rješavanje.
     
  10. U novom Zakonu o zdravstvu nije definirana obveza specijalizacije obiteljske medicine za voditelja prakse i nužnost planiranja i provođenja specijalizacije na nacionalnoj razini. Obiteljska medicina zasebna je medicinska disciplina te je specijalizacija iz obiteljske medicine uvjet i jamstvo osiguravanja kvalitetne zdravstvene skrbi. Uvođenjem sustava „državnih specijalizacija“ pridonijelo bi se racionalnijoj raspodjeli specijalizaciju unutar zdravstvenog sustava.

U povodu kongresa pripremljena je opsežna naslovna tema aktualnog broja Medixa o smjernicama u praksi obiteljskog liječnika te je uz potporu DNOOM-a realizirano specijalno izdanje (dodatni otisak) na 104 stranice, koje je podijeljeno svim sudionicima kongresa u sklopu kongresnog materijala.

 

ZAKLJUČCI KONGRESA

1. Kako bi bolesnicima osigurali primjerenu skrb, liječnici u svakodnevnom radu moraju koristiti smjernice koje integriraju dosadašnje znanje, iskustvo i dokaze te nude jasne preporuke za ispravne dijagnostičke i terapijske postupke.

2. Iako su smjernice za kliničku praksu proizašle iz medicine temeljene na dokazima (evidence based medicine – EBM), liječnik obiteljske medicine (LOM) se ponekad suočava s raskorakom između primjene smjernica i osiguranja primjerene skrbi za bolesnike. U donošenju dijagnostičkih i terapijskih odluka LOM mora uzeti u obzir individualne značajke bolesnika, njegovu osobnost i uvjerenja, okolnosti u kojima se bolesnik nalazi te uvjete u kojima LOM radi, odnosno značajke organizacije i financiranja zdravstvenog sustava te šire socijalne okoline. Razmatranje i procjena svih okolnosti preduvjet su racionalnoj upotrebi smjernica za svakodnevni rad LOM-a.

3. Liječnici u svakodnevnom radu koriste smjernice, svoje prethodno znanje, osobno kliničko iskustvo te iskustvo svojih parnjaka. Formalno i neformalno, ta iskustva interaktivno u timskom radu razmatraju, evaluiraju i nadograđuju.

4. Smjernice su oblikovane za određenu bolest i nerijetko nedostatno pokrivaju kompleksne potrebe skrbi za bolesnike s multimorbiditetom kroničnih bolesti. Stoga se nameće potreba za razvojem smjernica za skrb bolesnika s multimorbiditetom, a liječnici obiteljske medicine trebaju biti nositelji izrade takvih smjernica.

5. Kako bi se unaprijedila implementacija smjernica u praksu te održalo njihovo korištenje i utjecaj na kvalitetu rada tijekom duljeg razdoblja, nužno je sustavno raditi na trajnoj izobrazbi i poticanju unapređenja kvalitete rada. DNOOM sustavno radi na trajnoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine te će uz postojeće „klasične oblike“ trajne izobrazbe (kongresi, tečajevi, radionice) razvijati oblike trajne izobrazbe temeljene na novim tehnologijama. Među tim oblicima se posebice ističu e-learning, izrada i korištenje edukacijskih modula i materijala inkorporiranih u programska rješenja koja se koriste u informatičkim programima u obiteljskoj medicini, telemedicina te ostalo.

6. U većini sekcija posvećenim smjernicama sudjelovale su i medicinske sestre te tako na najbolji način prikazale kako je za primjenu važno da svi članovi tima budu svjesni vrijednosti i implementacije smjernica u praksi.

7. DNOOM okuplja najveći dio nastavnika i vodećih stručnjaka iz obiteljske medicine u Hrvatskoj i mora uz ostala stručna društva aktivno sudjelovati u izradi kliničkih smjernica, posebice u preporukama za njihovu primjenjivost u praksi.