Vlaknata hrana i stvaranje plinova

---

Vlaknata hrana je ona biljnoga podrijetla bogata prehrambenim vlaknima. Vlakna su važna u prehrani zbog niza funkcija koje imaju. Dijetalna ili prehrambena vlakna su polisaharidi, a dijele se prema topivosti na topiva i netopiva. Najbolji izvori topivih vlakana su voće (citrusi, jabuke), zob, ječam i mahunarke, dok se netopiva vlakna nalaze u pšeničnim i zobenim mekinjama, integralnom kruhu, žitaricama i povrću. Iako je vlaknata hrana izuzetno zdrava i korisna za organizam, njen je nedostatak poticanje pojačanog stvaranja plinova. Stoga je nepogodna za osobe koje boluju od sindroma iritabilnog crijeva, a i za osobe koje pate od netolerancije na vlaknatu hranu. Stoga se smatra da bi promjena strukture vlaknatih sastojaka različitih vrsta hrane mogla riješiti navedene probleme, prvenstveno stvaranje plinova.

---

Znanstvenici iz Engleske ispitivali su psilium (psilium ljuskice), sjemenke biljke Plantago ovata, podrijetlom iz Indije. Glavna osobina psiliuma je higroskopnost – nakupljanje vode i bubrenje. To su neprobavljivi listići i odličan su izvor topivih vlakana. Ne sadrže proteine niti masti, a sastavni su dio raznih vrsta hrane, npr. jogurta i prehrambenih žitarica. Autori su ispitivali utjecaj psiliuma na stvaranje plinova u probavnom traktu. Načinili su niz in vitro pokusa s emulzijama stolice zdravih osoba koje konzumiraju psilium ljuskice – analizirani su produkti fermentacije (metabolomika) i njihov utjecaj na različite vrste mikroorganizama. Pokazali su da je fizikalno stanje polisaharidnih vlakana glavni čimbenik fermentabilnosti (razgradnje vlakana) bakterijama i posljedično stvaranja plinova (Food Hydrocolloids, DOI: 10.1016/j.foodhyd.2023.108543).

Temeljem tih nalazi autori članka već su počeli sa stvaranjem i testiranjem umjetnih vlaknatih materijala (sličnih psilium ljuskicama) koja bi koristile osobe s, npr., iritabilnim bolestima crijeva.