VIII. simpozij „Odabrane teme iz dijalize“
Liječenje bolesnika sa završnim stadijem bubrežnog zatajenja veliki je stručni izazov za sve zdravstvene djelatnike. Kao i proteklih godina, svrha simpozija je omogućiti zdravstvenim djelatnicima obnovu i stjecanje znanja. Kroz nekoliko predavanja zdravstveni djelatnici su obaviješteni o novim mogućnostima jednoiglene hemodijalize, o kućnoj hemodijalizi, problemu infekcija na dijalizi te izazovima liječenja lijekovima koji stimuliraju eritropoezu. Bilo je riječi i o problemu krvožilnog pristupa, kvaliteti života bolesnika na hemodijalizi te o hipotenziji kao čestoj komplikaciji tijekom dijalize.
Već tradicionalno, prvoga petka u ožujku održan je simpozij „Odabrane teme iz dijalize“, koji je bio i poslijediplomski tečaj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizatori su bili Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Poliklinika za internu medicinu i dijalizu B. Braun Avitum, Klinička bolnica Merkur te Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prema anonimnoj anketi, simpozij je bio vrlo uspješan unatoč teškoćama organizatora zbog tada već prijeteće pandemije COVID-19. Ipak je više od 120 liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika cijelo poslijepodne pozorno slušalo predavanja i sudjelovalo u živoj raspravi. Nažalost, zbog već postojećih ograničenja u nekim europskim zemljama, organizatori su u zadnji tren morali promijeniti program i zamijeniti predavače.
Stare metode – nove mogućnosti
Takozvana jednoiglena dijaliza (engl. Single needle dialysis) rijetko se rabi, najčešće kada je zbog slabijeg protoka krvi kroz AV fistulu teško punkcijom i arterije i vene postići dobar protok. No, kako je u predavanju istaknuo prof. dr. sc. Raymond Vanholder iz Belgije, primjenom novih softvera u aparatima za dijalizu moguće je i jednoiglenom dijalizom postići potpuno zadovoljavajući protok krvi i adekvatnu hemodijalizu. Preliminarni rezultati pokazuju kako se jednoiglenom hemodijalizom može postići adekvatna hemodijaliza, smanjiti rizik oštećenja krvnih žila, smanjiti upotreba centralnih venskih katetera, smanjiti bol prilikom punkcije krvnih žila te na taj način utjecati i na kvalitetu života dijalitičkih bolesnika. Jednoiglena hemodijaliza ne bi trebala biti zadnja opcija kada postoji problem s krvno-žilnim pristupom, a može posebno biti korisna za starije osobe te za bolesnike na kućnoj hemodijalizi.
Predavanja su praćena uz veliku pozornost prisutnih
Prije više od 50 godina kada je program kronične intermitentne hemodijalize bio u začetku, značajan broj bolesnika je bio na kućnoj hemodijalizi. Kasnije je taj oblik dijalize skoro potpuno zaboravljen, no posljednjih desetak godina poraslo je zanimanje za kućnu hemodijalizu (više o kućnoj hemodijalizi vidi u radu Pavlović D. i sur. „Kućna hemodijaliza“, na str. 168-171).
Svakodnevni izazovi
Lijekovi za stimulaciju eritropoeze (LSE) zlatni su standard u korekciji anemije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti (KBB). Međutim, otvoreno je pitanje koristi LSE u bolesnika s malignomima i nadomjesnim liječenjem hemodijalize. Kako je naglasila doc. dr. sc. Jasna Radić, pristup treba biti individualan uz procjenu koristi, tj. smanjenja simptoma anemije i broja transfuzija, te valja spriječiti komplikacije kao što su tromboza i progresija maligne bolesti. Naglasila je kako je prijeko potrebna suradnja onkologa, hematologa i nefrologa.
Prof. dr. Raymond Vanholder objasnio je nazočnima prednosti jednoiglene dijalize
O primjeni lijekova koji stimuliraju eritropoezu govorila je doc. dr. sc. Josipa Radić
Rasprava nakon predavanja bila je dinamična i konstruktivna
Krvno-žilni pristup je Ahilova peta bolesnika na hemodijalizi. O novim smjernicama i mogućnostima u kreiranju krvožilnog pristupa u dijalitičkih bolesnika govorili su dr. sc. Vedran Premužić i dr. Branislav Čingel. AV fistula je i dalje najvažniji krvožilni pristup. Vrijeme će pokazati, kako je istaknuo dr. Premužić, koliko su korisne nove metode kreiranja AV fistula kao što su optiflow (Bioconnect) – prostetički implantat vena-arterija, vene uzgojene bioinženjeringom te endovaskularna kreacija AV fistula.
Transplantacija bubrega neosporno je najbolja metoda nadomještanja bubrežne funkcije. Nažalost, kako je naglasila dr. sc. Bojana Maksimović, ponekad dolazi do zatajenja funkcije presatka, što je povezano sa značajno većim morbiditetom i mortalitetom. Istaknula je kako je nakon toga važno zbrinjavanje komplikacija i pravodobno započinjanje priprema za hemodijalizu. Rano započinjanje dijalize može biti povezano s lošijim ishodima. Otvoreno je pitanje prekida imunosupresivne terapije kao i kirurškog odstranjenja presatka.
Promjena volumena i osmolalnosti krvi, disfunkcija autonomnog živčanog sustava i srčana disfunkcija najčešći su uzroci hipotenzije u bolesnika na hemodijalizi. Kako je naglasio dr. sc. Tonko Gulin, pozornim praćenjem bolesnika i relativno jednostavnim mjerama može se izbjeći značajan pad arterijskog tlaka te na taj način prevenirati ozbiljne komplikacije.
Crijevna se disbioza povezuje s velikim brojem stanja i bolesti. KBB između ostaloga dovodi i do crijevne disbioze, ali i crijevna disbioza može biti začetnički ili podržavajući čimbenik progresije KBB-a, naglasio je prof. dr. Ivan Bubić iz Rijeke. Klinička istraživanja pokazala su da primjena probiotika, prebiotika i sinbiotika može smanjiti količinu nekih uremijskih toksina u krvi bolesnika s KBB-om. Nažalost, nedostaju istraživanja koja bi pokazala može li se crijevna disbioza spriječiti ili liječiti te može li takva intervencija usporiti daljnje napredovanje KBB-a i povećati preživljenje bolesnika.
Infekcije su značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta dijalitičkih bolesnika. Prema nekim studijama, kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok mortaliteta novih, incidentnih bolesnika na dijalizi, dok su infekcije sve češće glavni uzrok mortaliteta u prevalentnih bolesnika. To je u uvodu predavanja istaknuo prim. dr. Boris Kudumija. Naglašena je važnost jednostavnih mjera kao što su higijena ruku, osobna zaštitna oprema, sigurno pripravljanje i primjena parenteralnih pripravaka, prevencija širenja infekcija – mogućnosti izoliranja – cijepljenje protiv gripe, cijepljenje protiv pneumokoka. Nekoliko istraživanja je dokazalo značajno bolje preživljavanje dijalitičkih bolesnika koji su cijepljeni protiv pneumokoka i virusa gripe. Na kraju predavanja, primarius Kudumija pokazao je rezultate ispitivanja seroprevalencije hepatitisa E u općoj populaciji u Hrvatskoj, koja je značajno niža nego u dijalitičkih bolesnika.
Prema riječima prof. dr. sc. Draška Pavlovića, raste zanimanje za kućnu hemodijalizu
Nastavno na to, u predavanju mag. med. techn. Ivice Brizara i bacc. med. techn. Dubravke Mandić pokazano je kako se pridržavanjem svakodnevne provjere funkcije krvožilnog pristupa, posebno netuneliranih i tuneliranih katetera, te strogim pridržavanjem mjera asepse i antisepse prilikom uključivanja i isključivanja bolesnika na hemodijalizu mogu spriječiti i smanjiti komplikacije
Iskustva bolesnika
Do sada je rijetko obraćana pozornost na mišljenja bolesnika o hemodijalizi. Nefrolog iz KB-a Dubrava dr. Ivan Durlen u predavanju je pokazao rezultate ispitivanja iskustva bolesnika na hemodijalizi. Najpozitivnije su bolesnici ocijenili razinu brige i pažnje osoblja, posebice medicinskih sestara i tehničara, te dostupnost dijaliznog osoblja telefonom. Negativno su ocijenili davanje informacija o dijalizi, terapijskim odabirima i prognozi te dostupnost socijalnih radnika i nefrologa. Na kraju predavanja skupu se obratio bolesnik koji je 13 godina na kroničnoj hemodijalizi. Bolesnik s mnoštvom komplikacija s kojima se hrabro nosi iznio je pogled i na svoju bolest i odnos zdravstvenih djelatnika prema bolesnicima na dijalizi. Obraćanje je izazvalo veliku pozornost prisutnih.
Kao i na dosadašnjim simpozijima, organizatori su, prema mišljenju prisutnih, uspjeli odabrati teme korisne za sve, a koje su predavači na zanimljiv način prezentirali.
