MEDIX, God. 23 Br. 124/125  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

VIII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine – Bolesnik s bolestima mokraćnog sustava – što povezuje bubreg i srce?

Biserka Bergman Marković

Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine održan je u Zagrebu od 9. do 12. ožujka 2017. Tema skupa bila je „Bolesnik s bolestima mokraćnog sustava u obiteljskoj medicini“. U međunarodnoj sekciji je, osim Hrvatske (sva profesionalna stručna društva), sudjelovalo i osam zemalja uključenih u Asocijaciju liječnika opće/obiteljske medicine jugoistočne Europe (engl. Association of general practice/family medicine of South-East Europe, AGP/FMSEE), kao i predstavnik Grčke. Tema međunarodnog simpozija i Okruglog stola bila je „Specijalizacija iz obiteljske medicine“. U radu Okruglog stola sudjelovali su, osim nabrojanih, i predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske liječničke komore.

U sklopu članka pročitajte i izvještaj:  Okrugli stol „Specijalizacija iz obiteljske medicine“

 

Organizacija kongresa među najvažnijim je aktivnostima Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine (DNOOM): u njoj se ponajviše ogleda djelovanje DNOOM-a u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine (LOM) te unapređenju nastavnog rada nastavnika obiteljske medicine. Kongres je podijeljen u dva dijela: u prvom se obrađuje jedna od kliničkih tema, a u drugom, međunarodnom dijelu teme od zajedničkog interesa za zemlje jugoistočne Europe. Kongres DNOOM ove je godine održan u Zagrebu od 9. do 12. ožujka 2017. Tema skupa bila je „Bolesnik s bolestima mokraćnog sustava u obiteljskoj medicini“. U međunarodnoj sekciji je, osim Hrvatske (sva profesionalna stručna društva), sudjelovalo i osam zemalja uključenih u Asocijaciju liječnika opće/obiteljske medicine jugoistočne Europe (engl. Association of general practice/family medicine of South-East Europe, AGP/FMSEE), kao i predstavnik Grčke. Ove je godine odlukom Znanstvenog odbora DNOOM-a priznanje „Laureat DNOOM-a“ pripalo prof. dr. sc. Sanji Blažeković Milaković, koja je cijeli profesionalni život posvetila obiteljskoj medicini, posebice razvoju zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja. Dugogodišnji je predsjednik i voditelj Balintovih grupa u Hrvatskoj.

Osam sekcija i Kongres medicinskih sestara u PZZ-u

Kongres liječnika obiteljske medicine bio je podijeljen na osam sekcija, u kojima su obrađeni pojedini poremećaji i bolesti srca i mokraćnog sustava. Voditelji sekcija bili su nastavnici obiteljske medicine, uz sudjelovanje specijalista kliničara, kardiologa, nefrologa, psihijatra i ginekologa. Na skupu je aktivno sudjelovalo 129 nastavnika.

Prof. dr. sc. Diana Brkljačić Delić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, saborski zastupnik dr. sc. Ivan Celić, izaslanik predsjednika HLZ-a prof. dr. sc. Boris Brkljačić, izaslanica ministra zdravlja dr. sc. Delfa Krišto Radić, predsjednik HLK dr. sc. Trpimir Goluža, predstavnica KoHOM-a prim. Ines Balint, izaslanica v. d. ravnatelja HZZO-a mr. sc. Fedora Dorčića Maja Vajagić i doc. dr. sc. Stanka Stojanović Špehar


 

Prvi put je uz skup održan i kongres medicinskih sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), s osnovnom zajedničkom temom „Timski rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“. Timski rad, komunikacija i suradnja članova tima u PZZ-u temelji su funkcioniranja u praktičnom radu. Za liječnike je neupitna suradnja koja uvažava sve članove tima, uz precizno definirane kompetencije, prava i odgovornosti. S tim je sestrinska struka u cijelosti suglasna, pogotovo jer time može iznijeti svoje stavove i prijedloge u cilju poboljšanja timske suradnje.

Na kongresu medicinskih sestara prezentirano je petnaest stručnih i znanstvenih radova te organizirani panel „Medicinska sestra u palijativnoj skrbi“ i Okrugli stol „Edukacija medicinskih sestara/tehničara“. Sudionici su bili prof. Gmajnić, spec. obiteljske medicine, doc. dr. sc. Vera Musil, dr. med., spec. školske medicine i doc. dr. sc. Nada Prlić, medicinska sestra. Voditelj okruglog stola je bila prof. dr. sc. Vesna Jureša. Predsjednik kongresa medicinskih sestara bio je prof. dr. sc. Rudika Gmajnić.

Tijekom skupa medicinskih sestra zaključeno je kako je potrebno i dalje unaprjeđivati sve oblike timskog rada u PZZ-u, kao preduvjet funkcioniranja liječničke i sestrinske struke. Nadalje, svaki član tima treba imati precizno određene kompetencije, prava i obveze. Sestrinstvo kao struku treba unaprjeđivati kroz sustav specifične edukacije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj edukaciji. Medicinske sestre unutar struke trebaju „proizvesti“ dostatan broj kompetentnih nastavnika za edukativne procese specifične za struku. Zaključeno je da se podržava suradnja liječničke i sestrinske struke u zajedničkim projektima i edukativnim procesima kada se prepoznaju i definiraju adekvatne teme i ciljevi. Podržavaju se i nastojanja sestrinske struke da se adekvatno valorizira edukacija na svim razinama. Konačno, zaključeno je da aktivnim stimulativnim mjerama treba zaustaviti odljev medicinskih sestara/tehničara i omogućiti dodatna zapošljavanja u zdravstvenom sustavu Hrvatske.

Specijalizacija iz obiteljske medicine

I ove su godine organizirani prikazi slučajeva te su liječnici obiteljske medicine razgovarali međusobno i sa specijalistima kliničarima o zanimljivim primjerima iz prakse. Sekciju su vodili specijalisti obiteljske medicine dr. sc. Ksenija Kranjčević i doc. dr. sc. Jasna Vučak, uz specijalisticu nefrologa, prof. dr. sc. Ingrid Prkačin.

Međunarodni dio skupa bio je posebno zanimljiv zbog teme „Specijalizacija iz obiteljske medicine“. Na kongresu su bili pozvani i posebni predavači (keynote speakers). Prof. dr. sc. Cristos Lionis iz Grčke predavao je o migrantskoj krizi kao prilici za ujedinjenu primarnu zdravstvenu zaštitu EU-a. Prof. dr. sc. Igor Švab iz Slovenije prikazao je budućnost medicinskog profesionalizma. O pacijentu s multimorbiditetom govorila je prof. Ines Diminić Lisica, Katedra za obiteljsku medicinu iz Rijeke. Izazove u dijagnostici i liječenju infekcije mokraćnog sustava u male djece obradila je doc. dr. sc. Katarina Stavrić iz Makedonije, dok je o održivom razvoju informatizacije PZZa govorio prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, Katedra za obiteljsku medicinu u Zagrebu. Doc. dr. sc. Venija Cerovečki, Katedra za obiteljsku medicinu iz Zagreba, govoreći o specijalizaciji iz obiteljske medicine, prikazala je model praćenja kvalitete specijalizacije kroz sustavno praćenje rada mentora.

Pristup bolesniku s kroničnom bolesti bubrega i bolestima srca

Kao i uvijek, najbolje su bili posjećeni paneli na kojima su aktivno sudjelovali i slušači. Teme su bile kardiorenalni sindrom, cijepljenje protiv HPV virusa i migrantska kriza u RH. Sve sekcije vodili su specijalisti obiteljske medicine.

Sekciju „Pristup bolesniku s kroničnom bolesti bubrega i bolestima srca“ vodila je doc. dr. sc. Goranka Petriček, koja je prikazala važnost kognitivne i emotivne percepcije bolesti kao okvir za bolesnikovo razumijevanje simptoma, procjenu zdravstvenog rizika, usmjeravanje akcija i nošenje s bolešću, procjenu efikasnosti tog ponašanja i prilagodbu na bolest. Istraživanja potvrđuju povezanost percepcije KBB-a s brojnim psihosocijalnim ishodima, uključujući anksioznost, depresiju, nošenje s bolesti, samostalnost i ubrzanje progresije bolesti.

Doc. dr. sc. Ožvačić Adžić prikazala je kriterije kvalitete skrbi za bolesnike s KBB-om kao što su točnost i pravodobnost u postavljanju dijagnoze, napredovanje i komplikacije bolesti, sigurnost bolesnika, povišen rizik za razvoj KVB-a te upućivanje nefrologu, sukladno preporuci autora iz SAD-a. Doc. dr. sc. Venija Cerovečki Nekić prikazala je kako edukacija tijekom poslijediplomskog specijalističkog studija iz nefrologije treba nastavnim sadržajima obuhvatiti najčešće kliničke sindrome u nefrologiji. Dr. sc. Marija Šarić, psihijatar, prikazala je depresiju kao najčešći psihijatrijski poremećaj koji se dijagnosticira u KBB-u, a pridonosi slabijoj suradljivosti, učestalijim hospitalizacijama i lošijoj prognozi te se povezuje i s prekidom dijalize i suicidom. Prikazala je i glavne stresore povezane sa zatajenjem bubrega, dijalizom i transplantacijom bubrega.

Dr. Ivana Kelava prikazala je slabiju kvalitetu života što se tiče fizičkog zdravlja pacijenata s preboljenim kardiovaskularnim incidentom, dok je kvaliteta života koja obuhvaća psihičko zdravlje jednaka s izrazitim simptomima depresije u obje skupine. Pacijenti na hemodijalizi osjećali su se socijalno izoliranijima te su podložniji razvoju psihičkih bolesti. Prof. dr. sc. Danica Rotar Pavlič iz Slovenije prikazala je važnost i načine komunikacije između pacijenata predstavnika etničkih manjina i liječnika. Tijekom konzultacija liječnik mora biti usmjeren na pacijenta, razumjeti i uvažavati kulturnu pozadinu iz koje pacijent dolazi i ne stigmatizirati.

Akutne upalne bolesti mokraćnog sustava

Sekciju „Akutne upalne bolesti mokraćnog sustava“ vodila je doc. dr. sc. Sanda Pribić, Katedra za obiteljsku medicinu Sveučilišta u Osijeku. Prikazala je ISKRA smjernice za nekomplicirane infekcije mokraćnog sustava u odraslih.

O kompliciranim infekcijama mokraćnog sustava u odraslih govorio je dr. Ivan Ćosić, spec. urologije, subspec. andrologije. Komplicirane infekcije obuhvaćaju spektar stanja koja povećavaju rizik od neuspjeha liječenja i teških komplikacija (bakterijemija, sepsa, perinefritički apsces, oštećenje funkcije bubrega i emfizematozni pijelonefritis). Prosječna dob sve je veća, sve je veća učestalost šećerne bolesti, a i broj imunokompromitiranih i imunosuprimiranih se povećava. Bitno je da se komplicirane infekcije na vrijeme prepoznaju i primjereno i agresivno liječe.

O spolno prenosivim bolestima u svjetlu novih spozna govorila je mr. sc. Sanje Bekić. Prof. Gmajnić analizirao je financijski učinak liječenja akutnih infekcija mokraćnog sustava: na svaku jedinicu uloženu u preventivne aktivnosti i edukaciju dobije se 7,6 jedinica uštede na procedurama liječenja. Nepotrebna dijagnostika i medikacija povećavaju potrošnju. Uloga LOM-a je da pažljivo procijeni tijek bolesti i predloži najracionalnije liječenje uz ispravne preporuke o načinima samoliječenja. Vrlo je značajno da te činjenice prepoznaju zdravstveni te sustav planiranja i financiranja resursa.

Simptomi i znaci poremećaja genitourinarnog sustava

Sekcija „Simptomi i znaci poremećaja genitourinarnog sustava – pristup bolesniku u obiteljskoj medicini“, koju je vodila doc. prim. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić, spec. obiteljske medicine, bavila se najčešćim problemima s kojima pacijenti dolaze LOM. Raspon indikacija za biokemijski pregled urina i mikroskopsku analizu sedimenta urina, bilo da je riječ o sistematskom pregledu zdravog čovjeka ili praćenju stanja neke kronične bolesti, jako je širok te nije rijetka pojava izoliranoga patološkog nalaza u urinu. Stoga je pravilna interpretacija izoliranog patološkog nalaza u sedimentu mokraće u asimptomatskog bolesnika (leukociturija, eritrociturija, proteinurija, kristalaurija, epitelne stanice, bakterije i cilindri) u obiteljskoj medicini od izuzetnog značenja za LOM.

O problemu urinarne inkontinencije s kojima pacijent zbog srama možda nikada i ne dođe LOM govorio je dr. Miro Hanževački, navodeći važnost pravodobnog upućivanja specijalistu ginekologu ili urologu te ukazivanje pacijentu na sve vrste pomoći koje mu LOM može pružiti. Doc. dr. sc. Leonard Bukmir istaknuo je važnost poznavanja smjernica za liječenja anemije u KBB-u, što podrazumijeva rano prepoznavanje i primjereno liječenje lijekovima koji stimuliraju eritropoezu (LSE). Preduvjet za uspješno liječenje anemije s LSE-om jest dovoljna količina željeza za ugradnju u eritrocite, koju po potrebi valja nadomjestiti prije primjene LSE. Pravovremeno liječenje anemije u KBB-u jedan je od glavnih razloga većeg preživljavanja prije i nakon početka liječenja dijalizom te se mogu smanjiti komplikacije i napredovanje bolesti, kao i visoki troškovi kasnijeg liječenja. Sustavnom provedbom primarne i sekundarne prevencije uz edukaciju i implementaciju stručnih nacionalnih smjernica u svakodnevni rad LOM-a može se poboljšati zdravstvena skrb bolesnika s KBB-om. Pretilost je glavni čimbenik rizika za esencijalnu hipertenziju, šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti i KBB. Znanstveni dokazi ukazuju na jasnu povezanost indeksa tjelesne mase, visceralne pretilosti i disfunkcije bubrega. Pravovremeno otkrivanje KBB-a može usporiti njeno napredovanje i smanjiti smrtnost bolesnika djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika, navodi dr. sc. Dragica Ivezić Lalić.

O važnosti LOM-a u kontaktu s pacijentom koji se tuži na erektilnu disfunkciju govorio je prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak.

Kronična bubrežna bolest

Sekciju „Kronična bubrežna bolest“ vodila je doc. dr. sc. Jasna Vučak iz Zadra. Irena Tomić-Vrbić iznijela je epidemiološke podatke vezane uz rasprostranjenost oboljenja, s posebnim osvrtom na poteškoće ujednačavanja pristupa u prikupljanju podataka te odabir najboljeg pristupa rješavanju problema na razini država i/ili regija. Doc. Vučak, kao voditelj sekcije, upoznala je auditorij s definicijom KBB-a te ulozi LOM-a u dijagnozi, praćenju i konzultaciji s kolegama u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dan je i prikaz dijagnostičkih mogućnosti u pristupu pacijentu s KBB-om. Posebno je istaknuta važnost procijenjene glomerularne filtracije (pGFR) te omjer albumina i kreatinina u nasumičnom uzorku urina (ACR) kao najvažnijih sastavnica u dijagnozi i stupnjevanju bolesti.

Nefrolog i voditelj odjela dijalize Dragan Klarić slušateljstvu je približio sve terapijske mogućnosti u KBB-u te liječenje najčešćih komplikacija bubrežnog zatajenja kao što su anemija, hiperkalcemija i hipofosfatemija.

Nedovoljno poznatu problematiku nefrotoksičnih lijekova, kontrastnih sredstava i ostalih pripravaka koji mogu utjecati na funkciju bubrega prikazala je dr. Branislava Popović. Prehranu bolesnika s KBB-om, uz primjere jelovnika i praktične savjete pripreme namirnica, opsežno je prikazala dr. sc. Nina Bašić-Marković. Ines Balint je pak iznijela pregled patofizioloških zbivanja u kardiorenalnom sindromu.

Šećerna bolest i bubreg

Sekciju „Šećerna bolest i bubreg“ vodila je dr. sc. Valerija Bralić Lang, koja je iznijela pregled suvremenih spoznaja o dijabetičkoj nefropatiji. Dr. Bralić Lang je govorila i o ulozi LOM-a u prevenciji i probiru bubrežnog oštećenja kod oboljelih od šećerne bolesti, s konkretnim preporukama za svakodnevni rad od probira do praćenja, liječenja i pravodobnog upućivanja specijalistu dijabetologu i/ili nefrologu. Dijabetolog dr. sc. Maje Baretić govorila je o kontroli glikemije kod oboljelih od šećerne bolesti s oštećenjem bubrega. Navela je upute kako odabrati lijek te istaknula kako je liječenje hiperglikemije kod bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću kompleksno, a ciljevi i načini postizanja glikemijske kontrole nisu jasno definirani. U predavanju nutricionistice Eve Pavić istaknuta je važnost prehrane u bolesnika sa šećernom bolesti i oštećenjem bubrežne funkcije, koja treba biti prilagođena tipu šećerne bolesti, liječenju, stupnju oštećenja funkcije bubrega te prisutnosti drugih kroničnih bolesti ili akutnih stanja.

Prof. dr. sc. Marija Vrca Botica govorila je o važnosti i načinu liječenja hipertenzije u bolesnika sa šećernom i kroničnom bubrežnom bolesti.

Zaključno je voditeljica sekcije istaknula kako je bubrežno oštećenje kod oboljelih od šećerne bolesti posebno devastirajuća komplikacija jer je povezana i s kraćim životom i smanjenom kvalitetom života. Uz dijabetičku nefropatiju, kod tih bolesnika prisutni su i drugi oblici bubrežnog oštećenja, primjerice ishemijsko oštećenje povezano s oštećenjem krvnih žila i hipertenzijom, ali i drugi oblici koji nisu povezani s dijabetesom. Uvažavajući holistički pristup, naglasak je na adekvatnoj kontroli glikemije, krvnog tlaka i prehrambenih navika bolesnika te pravodobnom upućivanju nefrologu.

Tumori urinarnog sustava

Dr. sc. Ksenija Kranjčević, Katedra za obiteljsku medicinu Sveučilišta u Zagrebu, vodila je sekciju „Tumori urinarnog sustava“. Karcinom prostate u Hrvatskoj je drugi najčešći tumor u muškaraca, no oko probira, ranog otkrivanja i liječenja karcinoma prostate postoje mnoge dvojbe. Doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak prikazala je rezultate Cochrane sustava prema kojima nije opravdan masovni/ populacijski probir na tu bolest već treba provoditi individualizirani/ oportunistički probir muškaraca u dobi od 55 do 69 godina, uvijek potpuno informirajući bolesnika i vodeći računa o mogućim koristima i štetnostima postupka.

Prim. mr. sc. Jasna Cindrić upozorila je na povećanu učestalost karcinoma testisa, koji se udvostručio unatrag 40 godina. Naglasila je važnost LOM-a pri prepoznavanju simptoma, potpunu dijagnostičku obradu te postoperativno praćenja uz kontinuiranu psihološku potporu bolesniku i njegovoj obitelji. Incidencija karcinoma mokraćnog mjehura koji se najčešće javlja između 50. i 80. godine života u stalnom je porastu. Iz nepoznatih razloga, tri do četiri puta je učestaliji u muškoj populaciji, a kao glavni rizični čimbenici ističu se pušenje i izlaganje industrijskim kemikalijama. Stoga je prim. mr. sc. Nevenka Winter istaknula da je rana detekcija ključni čimbenik u učinkovitom liječenju.

Prim. Vjekoslava Amerl Šakić podsjetila je na važnost prepoznavanja simptoma karcinoma bubrega, među kojima su lumbalna bol, hematurija i palpabilni tumor, koji su nažalost rijetki klasični trijas simptoma (6-10%), a koreliraju s agresivnijim histološkim nalazom tumora i uznapredovalom bolešću. Dr. sc. Ksenija Kranjčević govorila je o karcinomu nadbubrežne žlijezde, koji je rijedak po učestalosti, ali izuzetno agresivan karcinom s visokom stopom smrtnosti i kompleksnim liječenjem. Skrenula je pozornost i na sve češću posebnu skupinu tumora nadbubrežne žlijezde tzv. incidentalome, koji, iako rijetko, mogu biti i maligni, a otkrivaju se slučajno tijekom dijagnostičke evaluacije nekoga drugog kliničkog stanja. Zaključno, važno je istaknuti ključnu ulogu liječnika obiteljske medicine u prevenciji malignih bolesti urinarnog sustava kao i njihovoj pravovremenoj dijagnostici.

Srce i bubreg – nit koja ih veže

Sekciju o zbrinjavanju bolesnika s bolestima i srca i bubrega „Srce i bubreg – nit koja ih veže“ vodila je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Važnost arterijske hipertenzije za bolesti i srca i bubrega nije potrebno naglašavati, stoga je prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica govorila o refrakternim arterijskim hipertenzijama (RAH). Proteklih desetljeća primijećeno je povećanje prevalencije RAH-a te je učestalost problema veća i u praksi LOM-a. Pacijenti s RAH-om imaju povećanu prevalenciju oštećenja ciljnih organa u odnosu na pacijente koji postižu ciljne vrijednosti arterijskog tlaka te im je rizik od neželjenog KV događaja trostruko veći. RAH se definira kao hipertenzija kod koje se unatoč promjenama životnog stila – uzimanju najmanje tri antihipertenzivna lijeka u punim dozama, od kojih jedan mora biti diuretik – ne postiže zadovoljavajuća kontrola arterijskog tlaka. Prije postavljanja dijagnoze, bitno je isključiti prividne uzroke (nepridržavanje liječenja, neadekvatno doziranje, nepravilnosti u mjerenju krvnog tlaka) te pseudorezistenciju (hipertenziju bijelog ogrtača).

O važnosti prepoznavanja i liječenja hipertenzije kao čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u djece školske dobi predavala je doc. dr. sc. Vera Musil, specijalist školske medicine. Asimptomatska hiperuricemija čest je biokemijski nalaz, ali se ne može smatrati bolešću. Unatoč visokoj prevalenciji hiperuricemije kod pacijenata s arterijskom hipertenzijom (AH), KBB, KVB i metaboličkim sindromom, hiperuricemija nije potvrđena kao uzročni čimbenik tih poremećaja, navodi dr. Morena Butković. Medicina temeljena na dokazima još ne preporučuje ciljano određivanje koncentracije mokraćne kiseline za utvrđivanje čimbenika rizika za KVB i KBB. Iako je KBB dobro poznat nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularne događaje, ipak se stručna društva koja izdaju smjernice razlikuju u pristupu liječenja dislipidemija. Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju da liječenje statinima može usporiti smanjenje bubrežne funkcije u bolesnika s blagim do umjerenim bubrežnim oštećenjem, dok druga istraživanja negiraju takav učinak. Bolesnici s KBB-om su također povećanog rizika od nastanka nuspojava, dijelom i zbog smanjenog bubrežnog izlučivanja, navela je dr. Karmela Bonassin.

Hemodijaliza i obiteljski liječnik

Sekciju „Hemodijaliza i obiteljski liječnik“ vodila je dr. sc. Nataša Đujić Mrduljaš, Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Cilj pacijentu okrenutog pristupa je stvoriti cjelovitu sliku složenosti problema i pristupa bolesniku na hemodijalizi, kako u pogledu osobnog pristupa liječnika, tako i u pogledu skrbi za pacijenta, istaknula je u uvodnom predavanju dr. sc. Nataše Mrduljaš-Đujić, spec. obit. med. Istraživanja pokazuju da profesionalci koji brinu o dijaliziranima nisu dovoljno svjesni složenosti zdravstvenih problema i zdravstvenih potreba tih bolesnika.

Prof. dr. sc. Maja Račić, dr. med., spec. obit. med., govorila je o najčešćim zdravstvenim problemima u bolesnika na dijalizi te o njihovoj skrbi, dok je doc. dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog, ukazala na potrebu bliske suradnje obiteljskog liječnika i nefrologa te probleme i načine kojima se suradnja može poboljšati.

Prof. dr. sc. Dunja Rogić, spec. med. biok., povezala je kliničku laboratorijsku dijagnostiku dijaliziranih pacijenata sa svakodnevnom liječničkom praksom i skrbi bolesnika na dijalizi. Dr. Ivana Katić Milošević upoznala je nazočne s teorijskim dijelom skrbi za bolesnika s transplantiranim bubregom, dok je dr. Marsela Kronja prikazala bolesnika s transplantiranim bubregom o kojemu skrbi. Bacc. med. techn. Mariza Lukić dala je možda najneposredniji osvrt na dijaliziranog bolesnika kroz pogled medicinske sestre i naglasila važnost međusobne komunikacije svih profesionalaca koji skrbe za bolesnike na hemodijalizi.

Bubrežni kamenci

Doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak s Katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu vodila je sekciju „Bubrežni kamenci“. Riječ je o stanju čija prevalencija iznosi značajnih 5-15% u općoj populacije, a za koje postoji kako genetska predispozicija tako i sklonost ponavljanju. Doc. dr. sc. Marion Tomičić s iste katedre objasnila je da sekundarna prevencija rekurentne urolitijaze nije uniformna, nego ovisi o vrsti kamenca, a uključuje individualno krojene prehrambene intervencije, alkalizaciju ili acidifikaciju urina, a ponekad i farmakoterapiju.

Koliko je složena povezanost čak trideset genskih lokusa s nastankom ulotijaze, predočio je prof. dr. sc. Ozren Polašek s Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a kroz rezultate projekta „10.001 Dalmatinac“. Naglašeno je da urolitijaza povećava rizik i za kroničnu bubrežnu bolest i bubrežno zatajivanje, pa svakom bolesniku s urolitijazom treba monitorirati bubrežnu funkciju uporabom neke od validiranih formula procjene glomerularne filtracije.

Svoje buduće istraživanje o povezanosti urolitijaze s neprepoznatom kroničnom bubrežnom bolesti najavio je specijalizant obiteljske medicine Dobrinko Carić. Na kraju sekcije Marko Rađa, specijalist obiteljske medicine s Katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prikazao je suvremene mogućnosti liječenja urolitijaze u Hrvatskoj. Zajednički je zaključeno da pristup urolitijazi treba biti etiološki, a ne samo simptomatski: valja razmišljati i o primarnim metaboličkim bolestima kao mogućem uzroku.

Nakon bogate međunarodne sekcije u kojoj su predstavnici Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije iznijeli način izvođenja specijalizacije iz obiteljske medicine u njihovim zemljama, svako od profesionalnih stručnih društva obiteljske medicine Hrvatske iznijelo je svoj pogled na specijalizaciju iz obiteljske medicine. Međunarodni dio kongresa završio je okruglim stolom „Specijalizacija iz obiteljske medicine“. Kao i na dosadašnjim kongresima, ponovno je organiziran i niz zanimljivih radionica.tekst

Predsjednica DNOOM-a prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković i prof. dr. sc. Sanja Blažeković Milaković tijekom proglašenja laureata godine

 

Prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković bila je voditeljica sekcije o zbrinjavanju bolesnika s bolestima srca i bubrega

 

Sudionici međunarodne sekcije „Specijalizacija iz obiteljske medicine“: prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim. Ljubin Sukrijev i prof. dr. sc. Marko Kolšek

 

Prof. dr. sc. Cristos Lionis iz Grčke predavao je o migrantskoj krizi kao prilici za ujedinjenu primarnu zdravstvenu zaštitu EU-a

 

Doc. dr. sc. Vera Musil i doc. dr. sc. Nada Prlić – sudionice Kongresa medicinskih sestra PZZ-a

 

Prof. dr. sc. Igor Švab iz Slovenije prikazao je budućnost medicinskog profesionalizma
 

 

 

Okrugli stol „Specijalizacija iz obiteljske medicine“

Sudionici okruglog stola održanog u sklopu kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine bili su prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim. dr. med., spec. obiteljske med. (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prim. Ljubin Sukrijev, dr. med. spec. obiteljske med. (AGP/FM SEE), prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, dr. med., spec. obiteljske med. (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Dragan Soldo, dr. med., spec. obiteljske med. (HDOD-HLZ), prim. Ines Balint, dr. med., spec. obiteljske med. (KoHOM), Josipa Rodić, dr. med., spec. obiteljske med. (UKPZZ), dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med. spec. gastroenterolog (HLK, prvi dopredsjednik), Ivan Lerotić, dr. med. gastroenterolog (HLK, predsjednik Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika), Jasna Dvorščak, dipl. oecc. (HZZO), dr. Marko Rađa (DZ Splitsko-dalmatinske županije) i Zoran Maravić (HDPEZE). Moderator je bila doc. dr. sc. Jasna Vučak.

Iako je prethodno potvrdila dolazak, predstavnica Ministarstva zdravstva dr. sc. Delfa Krišto Radić se ispričala za izostanak.

Na pitanja je li specijalizacija iz opće/obiteljske medicine potrebna, je li jednakovrijedna kao ostale kliničke specijalizacije te ima li specijalist obiteljske medicine jednu od središnjih uloga u racionalizaciji zdravstvenog sustava, svi su sudionici odgovorili potvrdno. Razvila se rasprava oko neracionalnog korištenja visokoeduciranih specijalista obiteljske medicine. Od u prosjeku 82 pacijenta dnevno koji dolaze u ordinaciju obiteljske medicine, 57 ih dolazi zbog administrativnih razloga (podaci HZZO-a, 2015.). Zapošljavanjem administrativnih radnika (jeftiniji od medicinskih sestara) rasteretila bi se medicinska sestra pa bi se bavila edukacijom, što joj je i posao. Liječnik koji sada dijelom radi posao sestre (edukacija pacijenta o načinu života), radio bi više svoj posao i rasteretio specijaliste kliničare.

Sudionici Okruglog stola „Specijalizacija iz obiteljske medicine“: moderator doc. dr. sc. Jasna Vučak, prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. Zoran Maravić, dr. sc. Marko Rađa, Jasna Dvorščak, dipl. oec., prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, prim. Ljubin Sukrijev, dr. Dragan Soldo, prim. Ines Balint, dr. med., Josipa Rodić, dr. med., dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., i Ivan Lerotić, dr. med.

 

Opterećenje liječnika obiteljske medicine je preveliko, a zadovoljstva u radu sve manje. Racionalnost u organizaciji rada više ne postoji. Štoviše, novim prijedlogom o ugovaranju s HZZO-om odlazi i dodatna sestra koju je bilo moguće ugovoriti na pet liječnika u skupnoj praksi. Smanjenje izdvajanja za tu sestru ne znači i racionalizaciju sustava, već obrnuto. Usporedbe radi, od 2017. u Sloveniji na jednog liječnika u svakoj ordinaciji obiteljske medicine rade dvije sestre.

Na pitanje treba li specijalizacija iz obiteljske medicine biti u zajedničkom pravilniku o medicinskom usavršavanju zdravstvenih radnika, svi su sudionici odgovorili potvrdno. Odgovarajući pak na pitanje treba li za specijalizaciju iz obiteljske medicine kao i za ostale specijalizacije napraviti centralizirano odlučivanje o raspisivanju natječaja prema postojećim potrebama, sudionici su se usuglasili da bi specijalizacija iz obiteljske medicine trebala ići kao i sve druge, nakon završenog fakulteta te da samostalni rad u praksi bez specijalizacije ne bi trebao biti moguć.

O pitanju je li potrebno centralizirano financiranje kao i za sve ostale specijalizacije razvila se rasprava. HZZO nema mogućnost financirati specijalizacije iz postotka koji se izdvaja od zaposlenih osoba za zdravstveno osiguranje, pogotovo otkad je HZZO izašao iz zajedničke riznice. Osvježen je podatak da svake godine zdravstveno osiguranje poskupljuje svugdje u svijetu 5-9%, ovisno o racionalizaciji. Hrvatska nema mogućnost praćenja poskupljenja zdravstvene zaštite samo od izdvajanja aktivno zaposlenih ljudi. Pogotovo ne da se iz tih sredstva plaćaju i specijalizacije.

Raspravljajući kako riješiti diskriminaciju liječnika opće medicine prema mogućnostima edukacije (odlazak na specijalizaciju), sudionici su utvrdili da veliki domovi zdravlja lakše odvajaju sredstva za specijalizaciju od malih domova te da je specijalizacija nastavljena uglavnom zahvaljujući Domu zdravlja Centar i Domu zdravlja Zagreb Zapad. Domovi zdravlja vlasništvo su županija i trebalo bi biti svejedno jesu li veliki ili mali. Koncesionari su u potpunosti diskriminirani jer zbog individualnog radu u ordinacijama vrlo teško mogu izostati četiri godine za specijalizaciju.

Raspravljajući o pitanju bi li se centraliziranim odlučivanjem o specijalizacijama prema potrebama animiralo mlade liječnike da ostanu u obiteljskoj medicini, naglašena je „neatraktivnosti“ obiteljske medicine. Potpuni izostanak stimulacije kvalitetnog rada i opterećenje brojem pacijenata putem koeficijenta i kolektivnog ugovora u domovima zdravlja, uz nemogućnost odlaska u koncesiju prema osobnoj odluci, čine obiteljsku medicinu u potpunosti neatraktivnom.

Prosječna dob specijalista obiteljske medicine je 55 godina: na naplatu dolazi 10 godina nepostojanja specijalizacije iz obiteljske medicine. Pitanje je postoji li projekcija potreba za specijalistima obiteljske medicine. Racionalno, ako se ne krene sa 100 specijalizacija godišnje iz obiteljske medicine, uvjet EU-a da samostalno praksu ne može obavljati liječnik bez specijalizacije iz obiteljske medicine neće biti moguće održati.

Uz žaljenje što nitko iz Ministarstva zdravstva nije bio nazočan, sudionici okruglog stola iskazali su potrebu da Ministarstvo organizira povjerenstvo (istog sastava kao i na okruglom stolu), koje će riješiti diskriminaciju u načinu edukacije i obračuna osobnog dohotka kako se obiteljska medicina, temelj i čuvar zdravstvenog sustava, ne bi urušila.