MEDIX, God. 22 Br. 123  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

VII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) – „Bolesnik s gastrointestinalnim poremećajem u obiteljskoj medicini“

Biserka Bergman Marković, Milica Katić

Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine bio je podijeljen na sedam sekcija, u kojima su obrađeni pojedini poremećaji i bolesti gastrointestinalnog trakta. U međunarodnoj sekciji je, osim Hrvatske, sudjelovalo osam zemalja uključenih u Asocijaciju liječnika opće/obiteljske medicine jugoistočne Europe, kao i predstavnik Izraela. Tema međunarodnog simpozija bila je „Programi prevencije kroničnih nezaraznih bolesti“, a skup je imao dvije cjeline: „Program prevencije kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini“ i „Programi prevencije malignih bolesti“, u kojima su sudjelovali i predstavnici Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Organizacija godišnjeg kongresa među najvažnijim je aktivnostima Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) u kojoj se ponajviše ogleda djelovanje DNOOM-a u trajnoj medicinskoj izobrazbi te unapređenju nastavnog rada. Kongres je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu se obrađuje jedna od kliničkih tema, a u drugom, međunarodnom, teme od zajedničkog interesa za zemlje jugoistočne Europe. Ukazala se potreba da se pojedinim istaknutim članovima DNOOM-a za njihov doprinos razvoju i djelovanju obiteljske medicine dodijeli priznanje „Laureat DNOOM-a“. Odlukom Znanstvenog odbora DNOOM-a ta je titula pripala prof. dr. sc. Zdravku Eblingu, jednom od utemeljitelja i prvom pročelniku Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer“ u Osijeku, i to za izniman rad u akademskom i znanstvenom utemeljenju obiteljske medicine te poboljšanje kvalitete rada u obiteljskoj medicini, posebno na području malignih oboljenja debelog crijeva.

Kongres je bio podijeljen na sedam sekcija, u kojima su obrađeni pojedini poremećaji i bolesti gastrointestinalnog trakta (GIT). Voditelji sekcija bili su nastavnici obiteljske medicine, a uz liječnike obiteljske medicine kao predavači sudjelovali su i nastavnici drugih struka, primjerice gastroenterolozi, kardiolozi, psihijatri i pedijatri. Na kongresu je sudjelovalo ukupno 107 predavača. Voditelj sekcije „Dispepsije“ bila je prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, Katedra obiteljske medicine iz Rijeke.

Pristup bolesniku s dispepsijom

Za dispepsiju se često kaže da je sama po sebi simptom bolesti te se liječenjem često postavlja i dijagnoza (testiraj i tretiraj). Ipak, koji put, i to u osoba starijih od 50 godina s novonastalim simptomima, valja promptno reagirati.

GERB je bolest s mnogo lica: uz želučane može se pojaviti i niz različitih simptoma povezanih s gornjim i donjim respiratornim sustavom kao što su kašalj, laringitis, astma, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), promuklost, sinusitis, upala srednjeg uha, rekurentna pneumonija i karcinom larinksa. Obrađena je i ulkusna bolest: glavni egzogeni čimbenici su infekcija bakterijom Helicobacter pylori te uzimanje ulcerogenih lijekova: nesteroidnih antireumatika (NSAR) i acetilsalicilne kiseline (ASK), uz prikaz poznatoga psihološkog aspekta kao čimbenika pojave bolesti. O stres-ulkusima u bolesnika s moždanim udarom govorila je neurologinja doc. dr. sc. Svjetlana Šupe.

Funkcionalni poremećaji probavnog trakta

Sekciju „Funkcionalni poremećaji probavnog trakta“ vodio je prof. dr. sc. Rudika Gmajnić iz Osijeka. Uključene su bile teme poput sindroma iritabilnog kolona, funkcionalni poremećaji anorektalne regije, funkcionalna nadutost, zatvor i proljev, kao i dijagnostički i terapeutski pristup bolesniku sa zatvorom. Najčešći funkcionalni gastrointestinalni poremećaji su funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva. Stresom inducirane promjene u neuroendokrino- imunološkim putovima djeluju na osovini mozak-probavna cijev i uzrokuju pojave simptoma, a osnovna značajka je da se simptomi (barem za sada) ne mogu objasniti strukturnim ili biokemijskim abnormalnostima. Funkcionalni poremećaji i bolesti uglavnom se dijagnosticiraju po osnovi isključenja, kada ne postoje jasni dokazi o prisutnosti upalnog, anatomskog, metaboličkog ili neoplastičkog procesa koji bi objasnio simptome i poteškoće bolesnika. Prikazani su 3. rimski dijagnostički kriteriji za funkcionalne poremećaje gastrointestinalnog sustava (engl. Rome III Diagnostic Criteria for Functional Gastrointestinal Disorders – FGIDs), koji se primjenjuju u kliničkoj i znanstvenoj medicini.

Posebno mjesto imalo je predavanje gastroenterologa prof. dr. sc. Dragana Jurčića, KB „Sveti Duh“, o važnosti konstipacije uz dijagnostički i terapeutski pristup osobi koja ne mora nužno biti bolesna, ali nepravilnim postupkom može to postati.

Probavni sustav i starenje: malnutricija starije populacije

Temu „Probavni sustav i starenje: malnutricija starije populacije“ obradila je sa svojim suradnicima doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak, Katedra obiteljske medicine iz Splita. Prvi korak nutritivne skrbi za starije je probir malnutricije. Obiteljski liječnik ima na raspolaganju mnoge alate za probir malnutricije starijih. Valjalo bi odabrati jednostavan alat dovoljne osjetljivosti i specifičnosti, koga je lako ugraditi u konzultacije. Čini se da je takav alat za obiteljskog liječnika MNA-SF.

Obrađena je i malnutricija u starijih u Bosni i Hercegovini. Analizom mediteranske prehrane i prehrane starijih u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazana je poznata činjenica kako mediteranska prehrana nije više jedini način prehrane u toj županiji. Nekada se živjelo od ribe, uz kuhano povrće začinjeno maslinovim uljem. Danas je to skupa i za široki sloj ljudi nedostupna hrana. Meso i industrijski obrađeni suhomesnati proizvodi mnogostruko su jeftiniji i dostupni većem broju ljudi svakodnevno. Također je puno veća potrošnja kruha, riže, tjestenine i krumpira.

Prikazana je i poznata povezanost anemije s bolestima probavnog sustava starijih. Iznijete su i smjernice za prehranu starije populacije te opisana edukacija iz gerontologije i gerijatrije u sklopu poslijediplomske izobrazbe i specijalizacije iz obiteljske medicine.

Ulogu psihijatra u liječenju bolesnika s funkcionalnim gastrointestinalnim poremećajima prikazala je doc. dr. sc. Marijana Braš. Održan je simpozij posvećen poremećajima prehrane u kojem su sudjelovali prim. dr. Orijana Žaja Franulović, spec. pedijatar gastroenterolog, te psihijatri Hrvoje Handl i prof. dr. sc. Darko Marčinko.

Kvaliteta zbrinjavanja i psihološki pristup bolesnicima

Na početku tematske sekcije održan je mini simpozij o multidisciplinarnom pristupu liječenju boli i gastroprotekciji. O problemu pretjerane upotrebe nesteroidnih antireumatika (NSAR) te kome i kada dati inhibitore protonske pumpe (IPP) radi zaštite želučane sluznice govorili su dr. Ivan Lerotić, gastroenterolog, dr. sc. Dubravka Bobetko, fizijatar/reumatolog, a iz obiteljske medicine sudjelovali su dr. sc. Valerija Bralić Lang i dr. sc. Ksenija Kranjčević. U raspravu su putem glasovanja na daljinu bili uključeni i slušači, koji su odgovarali na postavljena pitanja.

Sekciju „Kvaliteta zbrinjavanja bolesnika s gastrointestinalnim poremećajima“ vodila je doc. dr. sc. Goranka Petriček, Katedra obiteljske medicine iz Zagreba. Obrađene su teme o kvaliteti skrbi i života bolesnika s funkcionalnim bolestima GIT-a te psihološko razumijevanje tih bolesnika s implikacijom na terapeutski pristup, koji je obradila psihijatrica dr. sc. Marija Šarić, KBC „Rebro“.

O skrbi za bolesnike s infekcijom bakterijom Helicobacter pylori u Sloveniji govorila je doc. dr. sc. Danica Rotar Pavlić iz Slovenije. Organiziran je i mini simpozij posvećen infekciji bakterijom Helicobarter pylori, koji je vodila prof. dr. sc. Marija Vrca Botica, specijalist obiteljske medicine, i gastroenterolog mr. sc. Hrvoje Iveković. Smatra se da je 50% populacije inficirano tom bakterijom. Zbog rezistencije na klaritromicin te posljedično smanjenje uspješnosti eradikacije, prva i standardna, trojna terapija – inhibitori protonske pumpe (IPP ) + ampicilin + klaritromicin – kojom se liječilo od 1996., dobila je dodatak u sekvencijskoj terapiji te čak četverostruku terapiju, koja se umjesto pet dana u sekvencijskom liječenju, produljuje na sedam. Prikazani su i senzitivnost i specifičnost pojedinih dostupnih testova na Helicobacter pylori kako bi liječnik obiteljske medicine bio svjestan jačine dokaza.

Zatim je obrađen psihološki pristup bolesnicima s poremećajima GIT-a, a sekciju je vodila doc. dr. sc. Stanislava Stojanović Špehar, Katedra obiteljske medicine iz Zagreba. Osim psihološkog pristupa bolesnicima sa sindromom iritabilnog kolona, obrađene su i teme vezane za psihološke promjene u ljudi s transplantacijom jetre. Prikazano je kako bi liječnik obiteljske medicine trebao biti dio multidisciplinarnog tima prisutnog uz bolesnika, od postavljanja dijagnoze, kirurške intervencije i nastavka života s transplantiranim organom.

Upalne gastrointestinalne bolesti i tumori probavnog sustava

Sekciju „Upalne gastrointestinalne bolesti“ vodila je doc. prim. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić, Katedra obiteljske medicine iz Zagreba. U tu skupinu bolesti ubrajaju se ulcerozni kolitis, Crohnova bolest i nedeterminirani kolitis. Ulcerozni kolitis zahvaća debelo i završno crijevo, a Crohnova bolest bilo koji odsječak probavnog sustava od usta do anusa. U 10-15% bolesnika s upalnom bolesti crijeva promjene se ne mogu svrstati ni u ulcerozni kolitis niti u Crohnovu bolest, pa se za takvo stanje rabi naziv nedeterminirani kolitis. U terapijskom pristupu primjenjuje se akcelerirani step-up pristup, što znači da se ne oklijeva s liječenjem. Terapijski cilj mora biti trajna stabilna remisija postignuta u ranoj fazi bolesti. Marker takve stabilne remisije jest mukozno cijeljenje, endoskopska remisija bez sluzničnih ulceracija.

Crijevo kao imunološki organ i etiologiju upalnih bolesti crijeva prikazala je prof. dr. sc. Sanja Kolaček, pedijatar gastroenterolog, dok je o suvremenom pristupu dijagnostici i liječenju upalnih bolesti crijeva govorila doc. dr. Tajana Filipec Kanižaj.

Sekciju „Tumori probavnog sustava“ vodila je dr. sc. Ksenija Kranjčević, Katedra za obiteljsku medicinu iz Zagreba. Sekcija je od posebnog značaja prvenstveno zbog uloge liječnika obiteljske medicine u prevenciji malignih bolesti. O važnosti polipa za prevenciju kolorektalnog karcinoma govorio je gastroenterolog dr. sc. Krešimir Luetić. Prikazane su najnovije spoznaje o najvažnijim tumorima GIT-a, s posebnim osvrtom na hepatocelularni karcinom (HCC), najčešću primarnu malignu bolest jetre, šestog po učestalosti među svim malignomima te trećeg najučestalijeg po uzroku smrti među malignim oboljelima.

Palijativna skrb – integralni dio LOM-a

Obrađena je i palijativna skrb za bolesnika s tumorima probavnog sustava u obiteljskoj medicini; u skladu sa zaključcima međunarodnog simpozija VI. kongresa DNOOM-a naglašeno je kako je palijativna skrb u primarnoj razini zaštite integralni dio rada liječnika obiteljske medicine i njegova tima. Koordinacija, organizacija i provođenje palijativne skrbi u obiteljskoj medicini jedan je od najkompleksnijih zadataka liječnika obiteljske medicine. Taj zadatak zahtijeva od liječnika obiteljske medicine specifična znanja i vještine kako pomogao u kontroli brojnih simptoma te pružio potporu bolesniku i njegovoj obitelji. Sustavno su prikazani simptomi u bolesnika s rakom probavnog sustava, a potom najnovije spoznaje i preporuke o suzbijanju simptoma. U bolesnika s rakom probavnog sustava najčešći su mučnina, povraćanje, konstipacija, bol, kaheksija i anoreksija te psihološki problemi. Ti i drugi simptomi različitog su intenziteta i pojavnosti ovisno o sijelu i agresivnosti raka probavnog sustava, obliku liječenja te kondiciji bolesnika. Zahvaljujući novootkrivenim lijekovima i korištenju kombinirane polikemoterapije, kirurškim tehnikama i radioterapiji omogućena je uspješnija kontrola raka i dulje preživljenje bolesnika s uznapredovalim rakom.

Jedna od neželjenih posljedica je veći broj i jači intenzitet nuspojava liječenja s obzirom na duljinu primjene raznolikih terapijskih postupaka; prepoznavanju i suzbijanju tih simptoma posvećena je posebna pozornost.

Hitna stanja u gastroenterologiji

Sekciju „Hitna stanja“ vodio je dr. sc. Miroslav Hanževački, Katedra za obiteljsku medicinu iz Zagreba. Obrađene su teme poput krvarenja iz gornjeg i donjeg probavnog sustava, o kojima je govorio dr. sc. Marko Nikolić, gastroenterolog iz KBC-a „Sestre milosrdnice“. U razvijenim zemljama zapadnog svijeta, unatoč akumulaciji znanja o uzrocima i načinu liječenja gastrointestinalnog sustava, iskustvu gastroenterologa endoskopičara te upotrebi sofisticiranih endoskopskih uređaja, broj hospitalizacija i stopa smrtnosti nisu se očekivano smanjili. Moguća objašnjenja su starenje populacije, povećanje prevalencijom gastroezofagelne reflusne bolesti, debljina, antibiotska rezistencija Helicobacter pylori, upotreba antiagregacijskih, antikoagulantnih lijekova te ekscesivno korištenje nesteroidnih antireumatika.

Prim. Slavko Lovasić, doajen obiteljske medicine, prikazao je iskustva iz hitne službe PZZ-a s bolesnicima koji su imali gastrointestinalne poremećaje.

Povezanost kardioloških bolesti s gastrointestinalnim incidentima prikazao je kardiolog je dr. sc. Vjekoslav Radeljić, KBC „Sestre milosrdnice“.

Antikoagulantno liječenje

U bolesnika kod kojih postoji opasnost od pojave tromboembolijske bolesti (TEB) propisuje se dvojna protuzgrušavajuća terapija, odnosno lijekovi s antikoagulantnim i/ili antiagregacijskim učinkom. Najveća opasnost za pojavu TEB-a je nakon opsežnijih operacija, kod nepokretnih bolesnika, srčanih bolesnika s fibrilacijom atrija, mitralnom stenozom, umjetnim srčanim zaliscima, reumatskim srčanim bolestima, akutnim infarktom miokarda, kod kardiokirurških operativnih zahvata te tijekom transfuzije krvi. Cilj antikoagulansa je smanjiti koagulacijsku sposobnost krvi na optimalan razmjer unutar koga je bolesnik zaštićen od pojave tromboze, izlažući se pritom malom riziku spontanog krvarenja.

Upotreba acetilsalicilne kiseline (ASK) i klopidogrela kao antikoagulantne terapije smanjuje rizik stvaranja ugruška u krvi, ali može izazvati krvarenje GIT-a. Uz ASK, vrlo kvalitetan lijek u upotrebi dulje od 100 godina, veže se, nažalost, upotreba istog u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB), kao i u nekim drugim stanjima (prehlade bez temperature), gdje uzimanje lijeka nije potrebno, a povećava se sklonost krvarenja iz GIT-a. Kada je riječ o prevenciji KVB-a, ASK bi trebalo upotrebljavati isključivo u sekundarnoj prevenciji (prisutni KVB, kronična bubrežna bolest, šećerna bolest uz već nabrojane kronične bolesti i procijenjen ukupan kardiovaskularni rizik veći od deset, prema SCORE tablici).

Treba naglasiti i nedovoljnu osviještenost liječnika o striktnoj indikaciju upotrebe lijeka, važnost medija i farmakološke industrije, kao i jednostavnu dostupnost lijeka za neadekvatno ponašanje pojedinaca koji uzimaju lijek i kada nije potrebno.

Kontrolu liječenja fibrilacije atrija i TEB-a varfarinom prema odluci HZZO-a preuzeo je PZZ. Dokazana je smanjena smrtnost od moždanog udara prema podacima HZZO-a za 2015., što se objašnjava većim i učestalijim kontrolama. Lijek je dokazano učinkovit u prevenciji moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija, ali farmakokinetski nestabilan (interakcija s hranom, spori početak i spori prestanak djelovanja) te je potrebna stalna kontrola INR-a (engl. International normalized ratio) u bolesnika koji ga uzimaju. Do nedavno, varfarin, antagonist vitamina K, bio je jedini lijek, ali su se u proteklih par godina na tržištu pojavili novi oralni antikoagulantni lijekvi (NOAK), čija je prednost fiksno doziranje i manje interakcije s hranom i drugim lijekovima, pa je radi predvidive farmakodinamike potreba za kontrolom učinka manja. Velikim studijama dokazana je učinkovitost u prevenciji moždanog udara i TEB-a općenito, čak su dokazano superiorni varfarinu, a jedino su strogo kontraindicirani u bolesnika s mehaničkim valvulama i umjerenom ili teškom mitralnom stenozom.

O antikoagulantnoj i antiagregacijskoj terapiji u bolesnika koji se priprema na endoskopski zahvat govorio je kardiolog dr. sc. Nikola Bulj, KBC „Sestre milosrdnice“. Doktrina prestanka ili smanjenja oralne antikoagulantne terapije, s ciljem smanjenja INR-a, ili prebacivanje na terapiju heparinom, nije potrebna kod izvođenja manjih stomatoloških zahvata, u ovom slučaju ekstrakcije 1-3 zuba ili zaostalih korjenova, uz istodobnu i naknadnu primjenu lokalnih metoda hemostaze. To je nepotrebno i kod jednostavnijih operativnih zahvata na koži te kod endoskopskih zahvata. Izuzetak su endoskopski zahvati pri kojima se planira biopsija ili uklanjanje polipa. U tom se slučaju postupa kao u kardiokirurškim zahvatima i varfarin se prekida samo u bolesnika s niskim rizikom TEB-a.

Uloga LOM-a u provođenju preventivnih mjera za virusne hepatitise

Sekciju „Bolesti jetre i gušterače“ je s odabranim suradnicima vodio doc. dr. sc. Leonard Bukmir, Katedra obiteljske medicine iz Rijeke. Predavači su prikazali virusne upalne bolesti jetre, steatozu – nealkoholnu masnu bolest jetre, cirozu jetre te bolesti žučnih vodova. Bilo je govora i o akutnom i kroničnom pankreatitisu. Uloga liječnika opće/obiteljske medicine je u provođenju preventivnih mjera (edukacija i cijepljenje), u ranom prepoznavanju pacijenata s povećanim rizikom od obolijevanja od virusnih hepatitisa, u prvom redu hepatitisa B i hepatitisa C, te u provođenju odgovarajuće dijagnostike (osnovnih laboratorijskih i seroloških pretraga). Nakon utvrđivanja bolesti potrebno je poduzeti sve mjere (podrška, edukacija, praćenje) kako bi se izbjegao prelazak bolesti u kronični oblik; uz konzultaciju sa specijalistom infektologom i/ili gastroenterologom potrebno je provesti liječenje uz praćenje pacijenta do zalječenja. Ako se utvrdi daljnja progresija bolesti (ciroza/hepatocelularni karcinom), potrebna je suradnja sa specijaliziranim centrima radi moguće transplantacije jetre.

Prikazi slučajeva

Prvi put cijela je sekcija posvećena prikazima slučajeva: liječnici obiteljske medicine iznijeli su svoje primjere o kojima su raspravljali sa specijalistom gastronererologom (dr. Ivan Lerotić) i specijalistima obiteljske medicine. Sekcija je u potpunosti ispunila očekivanja, liječnici su mogli riješiti dvojbe vezane uz dijagnostiku i liječenje pojedinih problema vezanim uz GIT, ali i druge bolesti; sekciju su vodile dr. sc. Ksenija Kranjčević i dr. sc. Valerija Bralić Lang.

Posebna vrijednost sekcije je interaktivna izmjena znanja liječnika obiteljske medicine i specijalista konzultanta u rješavanju problema. To je primjer učinkovite komunikacije dva stručnjaka koji svaki u svojoj domeni pruža skrb bolesniku, a međusobno razumijevanje specifičnosti rada i podjela informacija omogućuje da se njihove stručnosti međusobno nadopunjavaju i time postiže najbolji mogući rezultat.

Tradicionalno, kongres je obilovao brojnim radionicama na kojima su polaznici uz teorijsku edukaciju imali prilike učiti praktične vještine i postupke potrebne u radu liječnika specijalista obiteljske medicine.

Okrugli stol o prevenciji kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini

U međunarodnom dijelu kongresa sudjelovali su predstavnici BiH, Bugarske, Crne Gore, Irske, Makedonije Rumunjske, Slovenije i Srbije. Predavanje prof. dr. sc. Shlomoa Vinklera iz Izraela bilo je posebice zanimljivo: usporedio je organizaciju i djelovanje obiteljske medicine u Hrvatskoj i Izraelu. Veliku ulogu u organizaciji tog dijela skupa imao je i predsjednik Asocijacije liječnika opće medicine jugoistočne Europe (AGP/FM SEE) prim. Ljubin Šukrijev. Sudjelovali su i predstavnici svih profesionalnih društva obiteljske medicine (HUOM, HDOD-HLZ, HUKPZZ, KoHom i DNOOM).

Okrugli stol „Program prevencije kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini“ vodila je prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković, koja je uime Povjerenstva za izradu Programa prevencije KVB-a Ministarstva zdravlja prezentirala Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti. U izradu programa bili su, osim predstavnika obiteljske medicine, uključeni i predstavnici HZJZ-a, HZZO-a i Ministarstva zdravlja.

Prim. dr. Verica Kralj iz HZJZ-a je, koristeći podatke brojnih epidemioloških studija, elaborirala zašto je takav program potreban svakoj zemlji, a posebno Hrvatskoj kao visokorizičnoj zemlji za KVB. Iako mediteranska zemlja, Hrvatska je među istočnoeuropskim zemljama s visokom stopom smrtnosti od 48,7%. u 2015. godini.

O prevenciji KVB-a u Srbiji govorila je kardiologinja prof. dr. sc. Dimitra Kalimanovska-Oštrić. Na kraju je uime Ministarstva zdravlja dr. Dunja Skoko Poljak izvijestila sudionike kako postoji velika vjerojatnost da će se prijedlog Nacionalnog programa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini prihvatiti i uputiti u Sabor na usvajanje.

Program prevencije malignih bolesti

Okrugli stol „Program prevencije malignih bolesti“ vodila je prof. dr. sc. Milica Katić. Sastanak je otvorila prikazom oblikovanja, implementacije i evaluacije takvih programa u Europi te iskustvima provedbe programa u Hrvatskoj. Iskustva o programima prevencije kroničnih nezaraznih bolesti prikazali su predstavnici Srbije, BiH, Rumunjske i Turske. Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, mr. ing. el., govorila je o perspektivi HZZO-a u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Prof. dr. sc. Nataša Antoljak iz HZJZ-a u predavanju o provedbi nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva naglasila je ulogu liječnika obiteljske medicine te potrebu učinkovitije suradnje u prevenciji karcinoma debelog crijeva. Svi sudionici su izrazili spremnost da utječu na poboljšanje suradnje HZJZ-a i PZZ-a u tako važnom zadatku kao što je prevencija kolorektalnog karcinoma.

Zaključeno je da je za uspješnije odvijanje nacionalnih preventivnih programa (maligne bolesti, kardiovaskularne bolesti) glavni preduvjet zajedničko i usklađeno djelovanje svih segmenata zdravstvenog sustava. Primarna zdravstvena zaštita, javno zdravstvo i kliničke struke moraju zajednički nastupati pred zdravstvenim vlastima, a preventivne programe za suzbijanje čimbenika rizika, rano otkrivanje bolesti, kao i smjernice za liječenje bolesti trebaju zajednički izraditi primarna zdravstvena zaštita, javno zdravstvo i kliničke struke. U borbi protiv kroničnih masovnih nezaraznih bolesti nužan je multisektorski, multiprofesionalni i integrirani pristup. Preventivni programi malignih bolesti mogu se unaprijediti aktivnijom ulogom LOM-a u motiviranju populacije za uključivanje u program te u identifikaciji i uključivanju onih koji se nisu odazvali na poziv. Konačno, uvodi se Nacionalni program za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini.

Sudionici međunarodnog dijela kongresa i dva okrugla stola: dr. sc. Carmen Busneag (Rumunjska), prim. dr. Nevenka Vinter Repalust (HUOM), prof. dr. sc. Nataša Antoljak (HZJZ), dr. Sanja Predavec (Ministarstvo zdravlja), prim. dr. Verica Kralj (HZJZ), dr. Josipa Rodić (HUKPZZ), prof. prim. dr. sc. Milica Katić, prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković, dr. Zoran Maravić (DNOOM), prim. dr. Ljubin Šukrijev (predsjednik AGP/ FMSEE, Makedonija), dr. sc. Marijan Erceg (HZJZ), Tatjana Prenđa Trupec (HZZO), Ines Balint (KoHOM), prof. dr. sc. Dimitra Kalimanovska-Oštrić (Srbija), dr. Dunja Skoko Poljak (Ministarstvo zdravlja), dr. Dragan Soldo (HDOD-HLZ), doc. dr. sc. Katerina Stavrić (Makedonija), prim. Mirjana Mojković i dr. sc. Suzana Stanković (Srbija), prof. Ines Diminić Lisica (Rijeka), Josip Lončar, doc. dr. sc. Jasna Vučak, prof. dr. sc. Zdravko Ebling (DNOOM)

 

Svečanom otvorenju skupa nazočili su zamjenica ministra zdravlja prim. Vera Katalinić, ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, predsjednik HLK mr. sc. Tihomor Goluža, ravnateljica ŠNZ-a „Andrija Štampar“ prof. dr. sc. Jadranka Božikov, ravnateljica DZ-a Zagreb - Centar doc. dr. sc. Antonija Balenović, predsjednik HDOD-HLZ-a dr. Dragan Soldo, i predsjednica DNOOM-a prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković

 

Predsjednica kongresa prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković je uime Povjerenstva za izradu Programa prevencije KVB-a Ministarstva zdravlja prezentirala Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti

 

Radno predsjedništvo kongresa tijekom uvodne sekcije - prof. prim. dr. sc. Milica Katić, prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prof. prim. dr. sc. Rudika Gmajnić

 

Priznanje „Laureat DNOOM-a“ dodijeljeno je prof. dr. sc. Zdravku Eblingu za izniman rad na poboljšanju kvalitete rada u obiteljskoj medicini, posebno na području malignih oboljenja debelog crijeva

 

Sudionici simpozija „Multidisciplinarni pristup liječenju boli i gastroprotekcija“: gastroenterolog dr. Ivan Lerotić, dr. sc. Valerija Bralić Lang, fizijatar/reumatolog, dr. sc. Bobek Dubravka i dr. sc. Ksenija Kranjčević