V. međunarodni simpozij Jadranskog kluba za imunologiju sluznice: slikovne metode i histopatologija u crijevnoj upali

Novosti u primjeni intestinalnog ultrazvuka

Prva sekcija skupa bila je posvećena ciljevima u liječenju crijevne upale (M. Banić, KB Dubrava) te dijagnostici koja se ne oslanja samo na standardne dijagnostičke metode (enterografiju pomoću kompjuterizirane tomografije ili magnetne rezonancije), već i na potencijal primjene termografskih metoda u dijagnostici i praćenju sluzničke upale u više organa i organskih sustava (S. Antonini, Ž. Herceg i D. Kolarić, Dom zdravlja Centar, Klinika za tumore i Institut „Ruđer Bošković“). U raspravi je istaknuto kako treba razvijati potencijal termografskih metoda te istraživati i tragati za drugim neinvazvinim markerima za sluzničku upalu.

Prof. Marko Banić održao je uvodno redavanje o slikovnim metodama i ciljevima u liječenju crijevne upale

Predsjedavajući sekcije o ciljevima u liječenju crijevne upale te dijagnostici koja se ne oslanja samo na standardne dijagnostičke metode, već i na potencijal primjene termografskih metoda u dijagnostici i praćenju sluzničke upale bili su prof. Kalina Grivčeva Stardelova iz Skoplja i prof. Marko Banić

U drugoj sekciji, prvenstveno vezanoj uz novosti u primjeni intestinalnog ultrazvuka, kroz dva su predavanja prikazani standardi i smjernice u primjeni intestinalnog ultrazvuka kao neinvazivne metode (M. Mašić, Klinika za dječje bolesti Zagreb) i novosti u primjeni intestinalnog ultrazvuka te specifičnost i osetljivost u odnosu na druge metode u oslikavanju crijevne upale (D. Kralj, KBC Sestre milosrdnice). Treće predavanje bilo je posvećeno primjeni i dosezima endoskopskog ultrazvuka u oslikavanju promjena jednjaka, želuca i crijeva (N. Rustemović, KBC Zagreb, Rebro). U četvrtom predavanju prikazani su modaliteti u dijagnostici funkcijskih bolesti crijeva (Ž. Babić, KB Dubrava). Jednoglasni zaključak rasprave je kako intestinalni ultrazvuk predstavlja etabliranu neinvazivnu metodu u dijagnostici i praćenju crijevne upale i treba uložiti sve napore da metoda zaživi u što više centara, unutar timova koji brinu za bolesnike s upalnim bolestima crijeva.

Endoskopija u rukama translacijskog gastroenterologa

Treća je sekcija bila posvećena endoskopiji u rukama translacijskog gastroenterologa. Prikazane su indikacije i modaliteti primjene gornje endoskopije i videokapsule u bolesnika s upalnom bolesti crijeva (B. Knežević, KB Dubrava), endoskopski skorovi u procjeni opsega crijevne upale (S. Mustapić, KB Dubrava) te povezanost endoskopskih metoda i umjetne inteligencije u kliničkoj praksi i istraživanju (P. Ćaćić, A. Bišćanin, KBC Sestre milosrdnice). U raspravi je pokrenuto pitanje dostupnosti metoda napredne endoskopije u kliničkoj praksi jer je primjena naprednih metoda ograničena na translacijske kapacitete u najvećim centrima. Postavljeno je i pitanje etičkog aspekta i odgovornosti za pogrešku kod primjene komercijalno dostupnih rješenja umjetne inteligencije za detekciju i karakterizaciju zabilježenih promjena sluznice u kliničkoj praksi na koje se tek očekuje odgovor stručnih društava i zakonodavca.

U četvrtoj sekciji, posvećenoj histopatološkim metodama u dijagnostici upale i praćenju cijeljenja sluznice s osobitim osvrtom na treat to clear strategiju u liječenju, koja kao cilj podrazumijeva potpunu histološku rezoluciju upalnih promjena, održana su dva predavanja. Prikazana je uloga, funkcija i način primjene u kliničkoj praksi prihvaćenih histopatoloških skorova za procjeni crijevne upale (A. Škrtić, KB Merkur) te metode histološke evaluacije promjena sluznice u translacijskim istraživanjima.

Specijalna predavanja

Tijekom simpozija su održana dva specijalna predavanja koja su pobudila izuzetno zanimanje sudionika. Ivana Greguric Knežević, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i u Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku, održala je predavanje o etičkim aspektima utjecaja umjetne inteligencije na ljudski rod. Predavanje „Artificial intelligence and the future of humans: Ethical aspects of human enhancement“ bilo je posvećeno filozofskim i etičkim pitanjima koja se otvaraju tehnološkim napretkom, posebno razvojem umjetne inteligencije. Intencija je bila istaknuti važnost promišljanja mogućnosti filozofije u propitivanju suštine kiborgizirane zbilje čovjeka u doba znanstvenog humanizma i ukazivanju da nakon Hegelove filozofije kao apsolutne znanosti apsoluta i Marxova zahtjeva za ukidanjem forme, ali čuvanja i realizacije njenog znanstveno-metafizičkog sadržaja u zbilji svijeta, mjerodavna ontološka znanost postaje kibernetika kao tehno-logika znanstvenog rada. Vrhunac njene persistirajuće funkcionalizacije i postavljanja svega što jest u njegovoj esenciji i egzistenciji jest poboljšanje ljudskih umnih i fizičkih sposobnosti i postavljanje života na novu antropološku znanstveno-tehničku osnovu. Živimo u vremenu znanstveno-tehničkog doba, postavu znanosti i tehnike kao usudnog bitka, koji određuje sve što povijesno jest i kako jest.

Ivana Greguric Knežević, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i u Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku, održala je specjalno predavanje o umjetnoj inteligenciji i budućosti ljudskog roda

Dakle, znanost i tehnika kao bitak nisu samo alati čovjekova napretka, nego oblik ljudske zajednice u kojoj postavljeni čovjek egzistira i jest na znanstveno-tehnički način. Tako postavljeni tu-bitak čovjeka omogućuje mu su-djelovanje u samorazvoju znanosti i tehnike. To je golema moć čovjeka, ali i njegova nemoć jer ne može istupiti iz vidokruga znanosti i tehnike i njihova ništenja svega sto jest.

U predavanju prof. Greguric Knežević problematiziran je odnos čovjeka i tehnike, etika umjetne inteligencije i postupci u postavljanju transhumanističkih i post-humanističkih znanstveno-tehničkih bića s umjetnom inteligencijom. U razumijevanju naše povijesne zbilje valja postati svjestan činjenice da poboljšani kiborzi, kao i druga kibernetička transhumana i posthumana bića, postavljaju novu kibernetičku ontologiju i antropologiju. To na novi način postavlja pitanje: što je to čovjek i gdje su etičke granice korištenja tehnike i umjetne inteligencije u poboljšanju čovjeka i sveukupne ljudske zbilje?

Vesna Eraković Haber, profesorica u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i dopredsjednica za farmakologiju i translacijsku istraživanja tvrtke Selvita d.o.o. Zagreb, održala je predavanje u vezi s modalitetima prostorne omike i masene spektrometriji u identificiranju transkriptoma u stanicamakoje sudjeluju u crijevnoj upali. Naziv predavanja bio je „Looking Beyond Classical Histology: Spatial Omics and Mass Spectrometry Imaging”.

Nedostatci klasičnih histoloških analiza i nemogućnosti međusobnog razlikovanja naizgled sličnih stanica u tkivnom rezu i njihovih međusobnih interakcija potaknuli su razvoj novih tehnologija. Sekvenciranja RNA molekula pojedinačnih stanica (scRNAseq, singlecell RNAseq), upareno s kompleksnim bioinformatičkim analizama, omogućili su uvid u neslućenu heterogenost tkivnih stanica i doveli do otkrića potpuno novih staničnih vrsta.

Za razliku od histološke analize, scRNAseq počinje razdvajanjem i obilježavanjem pojedinačnih stanica, što dovodi do gubitka važne informacije o prostornom kontekstu u kojem se stanica nalazila u tkivu. Novi tehnološki iskoraci omogućili su detaljne molekularne analize tkiva uz očuvanje prostornog konteksta primjenom prostornih omičkih analiza. Tako je moguće je napraviti analizu cijelog transkriptoma i više stotina proteina iz samo jednog tkivnog reza koji se analizira i klasičnim histološkim tehnikama, a dobiveni podaci i slike uparuju uz pomoć bioinformatičkih programa i umjetne inteligencije. Velik napredak učinjen je na području slikovne masene spektrometrije (engl. mass spectrometry imaging – MSI), koja na osnovi mase i naboja molekula utvrđuje prostornu distribuciju širokog spektra kemijskih spojeva, biomarkera, metabolita, lipida, proteina, itd. Za razliku od molekularne histološke analize, koja je ovisna o postojanju visokoafinitetnih i specifičnih protutijela i proba, ta se analiza radi na neobilježenom tkivnom rezu te otvara prostor istovremenoj analizi velikog broja različitih molekula iz istog uzorka.

Tijekom izlaganja, prikazane su ilustracije primjene scRNAseqa i tehnika prostorne omike na uzorcima tkiva bolesnika s upalnom bolesti crijeva.

Zaključno, valja istaknuti i predani rad članova logističke podrške koju je pružio O-Tours PCO d.o.o. Zagreb (Tatjana Jurčić, Zoran Laličić) te sponzore i podupiratelje, uz čiju je podršku omogućeno održavanje simpozija. Skup je pobudio veliko zanimanje, osobito kod mlađih generacija; rasprave u sekcijama iznjedrile su zaključke, ali i otvorile nova pitanja što pred organizatore simpozija Jadranskog kluba za imunologiju sluznice postavlja nove izazove.

Logističku podršku pružio je O-Tours PCO d.o.o. Zagreb (Tatjana Jurčić, Zoran Laličić) – na slici s prof. Markom Banićem, predsjednikom Hrvatskog društva za imunologiju sluznice HLZ-a