MEDIX, God. 26 Br. 142  •  Osvrt na stručno događanje  •  Interna medicina HR ENG

V. hrvatski vaskularni dan – CROVASCULAR 2020

Mislav Vrsalović, Nikola Kos, Pavao Mioč

Dana 6. ožujka 2020. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan je 5. hrvatski vaskularni dan (CROVASCULAR 2020), koji je ovaj put nosio naziv Angiologija 2020. Skup su organizirali Razred za medicinske znanosti HAZU, KBC Sestre milosrdnice i Hrvatsko kardiološko društvo. 


 

CROVASCULAR, kao jedinstveni događaj u Hrvatskoj koji pokriva sve aspekte vaskularnih bolesti, zamišljen je kao platforma za izmjenu znanja i iskustava iz područja vaskularne medicine (angiologije), njegujući interdisciplinarnost, timski rad te holistički pristup angiološkom bolesniku. Međunarodni simpozij ponovno je okupio predavače iz regije koji su s brojnom publikom podijelili znanja o aktualnim temama vaskularne medicine. Tijekom skupa posebno su obrađene i specifične teme: antitrombotsko liječenje u angiologiji (u bolesnika s perifernom arterijskom i venskom tromboembolijskom bolešću te u bolesnika s fibrilacijom atrija podvrgnutih endovaskularnim intervencijama), endovaskularno liječenje periferne arterijske i cerebrovaskularne bolesti, endovaskularni pristup bolestima aorte te akutni vaskularni sindromi (plućna embolija, akutni koronarni sindrom i ishemijski moždani udar).

 

Simpozij vaskularne medicine ponovno je okupio vodeće domaće stručnjake iz područja angiologije, uz međunarodno sudjelovanje (zdesna: prof. Luka Zaputović, akademik Zvonko Kusić, prof. Mislav Vrsalović, akademkinja Vida Demarin, prof. Diana DelićBrkljačić, akademik Davor Miličić, prof. Mario Zovak i doc. Ivan Pećin tijekom simpozija u Preporodnoj dvorani HAZU)

Predsjednik Organizacijskog odbora skupa prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, pročelnik Zavoda za bolesti krvnih žila Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, istaknuo je važnost ranog otkrivanja i liječenja bolesnika s vaskularnim bolestima, ne samo zbog bolje kvalitete života, već i smanjenja ukupne i kardiovaskularne smrtnosti koje navedene bolesti nose. Populacijski gledano, vaskularne bolesti, osobito periferna arterijska bolest, i dalje su nedovoljno prepoznate, a vjerojatan je razlog nedovoljna senzibiliziranost opće, pa i medicinske populacije na rasprostranjenost navedene patologije i na suvremene mogućnosti liječenja. Također, ponovno je istaknuta važnost kardiovaskularnog kontinuuma: periferna arterijska bolest marker je generalizirane aterosklerotske bolesti i kao takva nosi povećani rizik za buduće koronarne ili cerebrovaskularne događaje. Bolesnici s perifernom arterijskom bolešću, u trenutku dijagnoze, imaju često prisutnu konkomitantnu aterosklerotsku bolest na drugim vaskularnim teritorijima (primjerice na koronarnom, karotidnom ili cerebrovaskularnom slivu).

Uime HAZU, skup je otvorila akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU, te iskazala zadovoljstvo velikim zanimanjem za simpozij, što ukazuje i na porast interesa za angiologiju. Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić naglasio je važnost edukacije mladih liječnika o vaskularnoj medicini, kako o osnovnim načelima pregleda bolesnika tako i o suvremenim metodama farmakološkog i intervencijskog liječenja. Prof. dr. sc. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, podsjetio je na dugu tradiciju vaskularne medicine u toj ustanovi.

Tijekom stručnog dijela skupa, koji je bio podijeljen u četiri sesije, a u kojem su predavači i moderatori bili eminentni kardiolozi, angiolozi, vaskularni kirurzi, interventni radiolozi i neurolozi, nastavnici i kliničari medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te iz hrvatskih kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica, nizale su se teme iz kardiovaskularne prevencije i liječenja komorbiditeta u vaskularnih bolesnika (arterijska hipertenzija, dislipidemija, šećerna bolest), aktualni stavovi i preporuke iz područja periferne arterijske bolesti, ali i specifične teme poput produljenog antikoagulacijskog liječenja nakon tromboembolijske bolesti ili liječenja venskog tromboembolizma u onkoloških bolesnika. Skup je zaključen podacima o najnovijim spoznajama i preporukama o endovaskularnom liječenju.

Posebno zadovoljstvo je istaknuti ponovno gostovanje prof. dr. sc. Aleša Blinca iz Sveučilišnog kliničkog centra Ljubljana, koji je auditorij zaintrigirao otvaranjem teme, a kasnije i rasprave, o fibrinolitičkoj terapiji u liječenju plućne tromboembolije.

Skup je zatvorio prof. Mislav Vrsalović sljedećim riječima: „Kao što je naglašeno u recentnim smjernicama Europskog kardiološkog društva, angiološki bolesnik može se adekvatno liječiti jedino interdisciplinarnim i holističkim pristupom te uz formiranje vaskularnog tima kao osnove zbrinjavanja“. Prof. Vrsalović ujedno je najavio novi susret dogodine, na 6. hrvatskom vaskularnom danu (CROVASCULAR 2021)