MEDIX, God. 15 Br. 83  •  Uvodnik  •  Psihosomatska medicina HR ENG

Uvodnik

Rudolf Gregurek, Marijana Braš

 

Unazad nekoliko desetljeća u svijetu je došlo do intenzivnog razvoja psihosomatske medicine, koja je u SAD-u i u nekim europskim zemljama priznata kao posebna specijalizacija ili subspecijalizacija, a značajan dio edukacije psihijatara, kao i ostalih specijalista i liječnika obiteljske medicine, posvećen je toj problematici. Ti su procesi vrhunac razvoja izrazito važnog dijela psihijatrije koji ima svoje korijene u radu Sigmunda Freuda i nekoliko drugih psihoanalitičara u prošlom stoljeću, s posebnim doprinosom rezultata genetičkih i neuroznanstvenih istraživanja u „Desetljeću mozga“ i „Stoljeću uma“.

Naziv psihosomatska medicina odnosi se u širem smislu na bolesnike s tjelesnim bolestima koje utječu na psihičko stanje, psihijatrijskim bolestima kod somatskih bolesnika, a bavi se i utjecajem stresa na razvoj i progresiju somatskih bolesti, psihološkim nuspojavama somatskih lijekova i interakcijama među lijekovima te psihijatrijskim simptomima nastalim zbog tjelesne bolesti. Psihosomatska se medicina ne odnosi na jednu skupinu pacijenata, već uključuje somatske bolesnike kojima je potrebna psihološka pomoć i može se možda najbolje definirati kao subspecijalizacija psihijatrije koja je usmjerena na somatski i psihijatrijski komorbiditet. Upravo zato što povezuje dvije velike discipline, različite specijaliste i terapijske opcije, psihosomatska je medicina povezana s brojnim dijagnostičkim izazovima kao i starim dilemama o tome jesu li neki simptomi tjelesni, psihički, zajednički ili je novi entitet nastao zbog interakcije tijela i duše.

U psihosomatskoj medicini česti su bolesnici kod kojih se simptomi ne mogu medicinski objasniti ili je potrebno analizirati validnost dijagnostičkih kriterija za psihijatrijske poremećaje zbog utjecaja komorbiditetnih somatskih bolesti. Rezultati novih istraživanja vjerojatno će dovesti do novih definiranja brojnih dijagnostičkih entiteta u sadašnjim psihijatrijskim klasifikacijama. Posebno je važno naglasiti da se sve više govori o psihijatrijskim poremećajima kao sistemskim bolestima koje utječu i na dušu i na tijelo (npr. depresija koja neurobiološkim mehanizmima negativno utječe na kardiovaskularne, endokrinološke ili onkološke bolesti), a ovi koncepti zahtijevaju i nove terapijske pristupe sa značajnom ulogom suradnog psihijatra na somatskim odjelima.

Suvremeni razvoj neuroznanosti, endokrinologije i imunologije otvorio je put brojnim novim spoznajama o međupovezanosti nasljeđa i okoline u nastanku i progresiji raznih bolesti, a istraživanja na području neurogenomike, razvojne neurobiologije i oslikavanja mozga sve nam više pomažu u razumijevanju pojedinih simptoma.

U sklopu naslovne teme Medixa o psihosomatskoj medicini predstavili smo definicije, povijesni razvoj, suvremene dijagnostičke i terapijske koncepte te kontroverze s kojima se suočavaju zdravstveni djelatnici koji se bave međuodnosom somatske i psihološke medicine, odnosno suradnom i konzultativnom psihijatrijom. Cilj nam je bio predstaviti suvremene postupke u dijagnosticiranju i liječenju pojedinih psihosomatskih bolesti, ali i predstaviti različite organizacijske modele psihosomatske medicine u svijetu.

Autori pojedinih poglavlja eminentni su psihijatri, internisti endokrinolozi i nefrolozi, dermatolozi i psiholozi, koji se u svom svakodnevnom kliničkom radu bave psihosomatskim bolestima. Ovaj je tematski prilog namijenjen liječnicima specijalistima, psihijatrima, specijalistima koji se u svom radu osobito susreću sa psihosomatskim problemima, ali i svim liječnicima obiteljske medicine i specijalistima na području javnog zdravstva s obzirom na proširenost psihosomatskih poremećaja i potrebu za epidemiološkim istraživanjima i novim organizacijskim modelima.

Uz stručne tekstove pripremljen je dopisni test provjere znanja o psihosomatici od 70 pitanja, s ciljem trajne stručne edukacije liječnika. Nadamo se da će ova Medixova tematska cjelina pomoći u širenju spoznaja o međupovezanosti psihičkog i tjelesnog u zdravlju i bolesti, suvremenim terapijskim pristupima, kao i važnosti interdisciplinarne suradnje u liječenju naših bolesnika.
tekst

prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
dopredsjednik Hrvatskog društva za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju HLZ-a, ravnatelj Instituta za psihosomatsku medicinu

dr. sc. Marijana Braš
tajnica Hrvatskog društva za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju HLZ-a, predsjednica Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb HLZ-a