MEDIX online  •  Uvodnik  •  Psihijatrija HR ENG

Uvodnik

Slađana Štrkalj-Ivezić

 

Zadovoljstvo mi je da je uredništvo časopisa Medix odabralo anksiozne poremećaje za temu broja. Anksiozni poremećaji vrlo su rašireni. Podaci pokazuju da tijekom života 17,2 do 28,7% osoba ima neki od anksioznih poremećaja, koji uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobične poremećaje, opsesivno kompulzivni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj. Prevalencija anksioznih poremećaja je sljedeća: panični poremećaj 1,5 do 3%, generalizirani anksiozni poremećaj 5 % , socijalne fobije 1,5 do 4,5 % , specifične fobije 10 do 11,3%, opsesivno kompulzivni poremećaj 2,5% , PTSP 1 do 14% u općoj populaciji, a u rizičnim populacijama znatno više. Anksiozni poremećaj je u visokom komorbiditetu s drugim psihičkim poremećajima i sa somatskim bolestima.

Anksioznost je stanje neugodne napetosti često praćeno strepnjom i zabrinutošću te različitim tjelesnim simptomima kao što su npr. lupanje srca, znojenje, fizički nemir. Javlja se kao očekivana reakcija na situaciju koja nas zabrinjava ili koju doživljavamo kao opasnost. Odredeni stupanj anksioznosti je koristan u svakodnevnom životu jer nas informira da se nalazimo u ,,opasnosti“, i na taj nam način pomaže u boljoj pripremi za situacije s kojima se suočavamo (npr. odlazak na razgovor za posao, ispit itd.). Kod anksioznih poremećaja anksioznost nije povezana sa stanjima realne zabrinutosti i opasnosti. Liječnik treba razlikovati anksioznost svakodnevnog života, koja se javlja kod svih ljudi, od klinički značajne anksioznosti koja se može dijagnosticirati kao psihički poremećaj, a odnosi se na strah ili zabrinutost koji prelaze uobičajen strah i zabrinutost koji proizlaze iz životnih situacija. Zbog velike raširenosti anksioznih poremećaja, poteškoća razlikovanja od anksioznosti svakodnevnog života, tjelesnih simptoma anksioznosti koji sliče simptomima tjelesnog poremećaja i stigme psihičke bolesti, nekada nije jednostavno postaviti dijagnozu anksioznog poremećaja i planirati liječenje.

Ovaj tematski broj može se koristiti poput priručnika za dijagnosticiranje i liječenje anksioznih poremećaja, jer uključuje razumijevanje bioloških i psiholoških aspekata anksioznosti, razlikovanje anksioznosti svakodnevnog života od patološke anksioznosti, ljestvice za procjenu anksioznosti, liječenje lijekovima i nemedikamentoznim metodama, uključujući metode samopomoći i psihoterapiju. Tema broja takoder uključuje mobbing, psihičko zlostavljanje na radnome mjestu koje ima negativne posljedice na zdravlje i predstavlja rizik za nastanak kako psihičkih tako i tjelesnih poremećaja. O ovoj temi se u zadnje vrijeme dosta govori u javnosti. Procjenjuje se da je 15% zaposlenih osoba izloženo mobbingu, tj. sustavnom zlostavljanju na radnome mjestu. Mobbing znači napad na dostojanstvo čovjeka s posljedicama na stanje zdravlja žrtve koja reagira brojnim anksioznim i depresivnim simptomima. Liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup i stoga je važno imati smjernice za postupanje kada mobbing postane razlogom obraćanja zdravstvenoj službi.

O prepoznavanju, ranom otkrivanju, razumijevanju i liječenju anksioznih poremećaja saznat ćete iz niza preglednih clanaka koje su za vas napisali naši poznati stručnjaci iz područja psihijatrije.

Kako bismo omogućili hrvatskim liječnicima što praktičnije korištenje naših tekstova, u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom sastavili smo test provjere znanja o anksioznim poremećajima sa 70 pitanja, čije je odgovore moguće naći u tekstovima. Točne odgovore bodovat će Povjerenstvo za trajnu izobrazbu HLK-a sa sedam bodova.