MEDIX, God. 27. Br. 147/148 Supplement  •  Uvodnik  •  Demografija / Pedijatrija HR ENG

Uvodnik

Josip Grgurić, Marija Čatipović

Više od pola stoljeća svjedoci smo silazne demografske linije u Hrvatskoj, a koja je posebno alarmantna posljednjih godina. Hrvatsko pedijatrijsko društvo na svojim stručnoznanstvenim skupovima postavlja pitanje što poduzeti kako bi se poboljšalo demografsko stanje. Poticaj akciji „Hrvatska za djecu“ dan je na znanstvenom skupu „Demografski i znanstveni aspekti hrvatskog školstva“, koji je održan 5. i 6. travnja 2004., a čije je zaključke usvojilo predsjedništvo Matice hrvatske. Nažalost, demografski trendovi se ne poboljšavaju te je s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske organiziran novi okrugli stol 12. studenog 2018. „Demografski aspekti zdravlja djece“.

 

Na online konferenciji 12. studenog 2020. godine sudjelovali su župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs, dipl. iur., Gordana Kesić- Valpotić, dr. med., predsjednica HLZ-a Podružnica Bjelovar, prof. dr. sc. Ivan Čipin, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Tanja Herceg, mag. psych., predsjednica Udruge „Impress“, te mr. sc. Marija Čatipović, dr. med., predsjednica Udruge „Za zdravo i sretno djetinjstvo“. Središnji ured za demografiju i mlade predstavljali su Duška Bogdanović, načelnica Sektora za mlade i podršku roditeljstvu, i dr. sc. Mislav Rubić, viši stručni savjetnik.

Navedene je aktivnosti medijski pratio časopis „Medix“. Glavni urednik prihvatio je tiskanje suplementa o temi zdravlje djece, jedne od ključnih komponenti demografske politike, koja je sve kompleksnija za rješavanje.

Nakon što smo riješili neke od zdravstvenih problema u prošlosti: dijarealne bolesti, pothranjenost, avitaminoze, mnoge dječje zarazne bolesti,... nalazimo se pred tzv. novim morbiditetom. Riječ je o neurorazvojnim problemima djece, kroničnim bolestima, traumatizmu, ali i sve većim problemima djece u području mentalnog zdravlja, neadekvatne adaptacije i slično.

Poseban su problem tzv. djeca u sjeni, mladi koji žive daleko od velikih gradova i u uvjetima ispod prihvaćenih u urbanim sredinama. Djeca iz siromašnih i razorenih obitelji, djeca nacionalnih manjina, posebno romske, djeca s teškoćama u razvoju koja provode djetinjstvo institucionalizirana, a ne u svojim obiteljima, djeca koja nisu dobila jednake prilike u životu.

Nažalost, posljednju godinu, pojavom virusa SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19 s pandemijskim karakteristikama, u drugi su plan pali prethodno nabrojani i prikriveni problemi djece. Rješavanje tih problema traži kompleksniji interdisciplinarni i intersektorski pristup u kome je pored prevencije bolesti sve prisutniji salutogeni koncept promocije zdravlja. U idućem razdoblju treba posvetiti više pažnje toj populaciji djece.

U definiranju demografske politike valja istaknuti i definirati istinske vrijednosti nacije – društva – koje se ogledaju u tome koliko se brinemo o svojoj djeci – njihovom zdravlju, materijalnoj sigurnosti, obrazovanju, socijalizaciji i osjećanju da su voljeni i cijenjeni.


prof. dr. sc. Josip Grgurić, dr. med.
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb


mr. sc. Marija Čatipović, dr. med.
Pedijatrijska ordinacija Marija Čatipović, Bjelovar


*Prof. dr. sc. Josip Grgurić, dr. med., za dugogodišnji doprinos zaštiti i razvoju djece u Hrvatskoj dobitnik je UNICEF-ovog priznanja „Prijatelj generacijama djece“.