Uvodnik
OGLAS
|
Mentalni su poremećaji javnozdravstveni problem zbog svoje visoke prevalencije i nepovoljnih učinaka na kvalitetu života. Na temelju epidemioloških podataka o raširenosti mentalnih poremećaja u Hrvatskoj možemo primijetiti da već dugo živimo u svojevrsnoj pandemiji mentalnih poremećaja, kojoj se sada pridružila pandemija COVID-a 19, koja, zbog stresa i negativnih socioekonomskih posljedica, donosi visok rizik za znatno povećanje mentalnih poremećaja u svim dobnim skupinama.
Analiza pružanja usluga zaštite mentalnoga zdravlja u području prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba s različitim mentalnim poremećajima, objavljena u rezultatima EU-ova Twinning projekta, upozoruje na potrebu većega sudjelovanja obiteljskih liječnika u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja, osobito poremećaja koji su česti u obiteljskoj medicini, kao što su anksiozni poremećaji i depresija, također i na potrebu bolje suradnje između obiteljskih liječnika, psihijatara i liječnika na području javnoga zdravstva. Cilj ovoga tematskoga broja jest prikazati značenje organizacije mentalnoga zdravlja u zaštiti mentalnoga zdravlja u zajednici u kojoj liječnici obiteljske medicine imaju bitnu ulogu u ranom otkrivanju i dijagnosticiranju mentalnih poremećaja i liječenju osoba s mentalnim poremećajima, prikazati smjernice za liječenje najčešćih mentalnih poremećaja u obiteljskoj medicini, kao što su anksiozni poremećaji, depresija, ovisnost o alkoholu i drogama, seksualne poteškoće i demencija. Također, želimo upozoriti na utjecaj životnoga stila povezanoga sa zdravom prehranom i fizičkom aktivnošću na mentalno i tjelesno zdravlje, čime želimo istaknuti da su tjelesno zdravlje i mentalno zdravlje usko povezani. Premda ovaj tematski broj nema u fokusu zaštitu mentalnoga zdravlja mladih, želimo upozoriti na povećanje problema mentalnoga zdravlja u mladih i potrebu za boljom organizacijom zaštite njihova mentalnoga zdravlja. Smjernice za dijagnosticiranje i liječenje mentalnih poremećaja u obiteljskoj medicini, zasnivaju se na psiho-bio-socijalnome pristupu razumijevanja mentalnih poremećaja, potrebi individualnoga pristupa i oporavku kao cilju liječenja te razlikovanju kompetencija obiteljskih liječnika od kompetencija psihijatara, s ciljem boljega prepoznavanja područja suradnje, koja su u interesu boljih ishoda liječenja osoba s dijagnozom mentalnih poremećaja.Želimo posebno istaknuti potrebu edukacije liječnika obiteljske medicine da bi oni povećali svoje kompetencije u dijagnosticiranju i liječenju mentalnih poremećaja i poboljšali suradnju s psihijatrima, kao i ostalim dionicima u zaštiti mentalnoga zdravlja i, ne manje važno, želimo istaknuti potrebu brige svih liječnika o svojemu zdravlju zaštitom od izgorijevanja kojemu su liječnici izloženi u visokome postotku |
|
prof. dr sc. Slađana Štrkalj Ivezić. dr. med., spec. psihijatar,
prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica. dr. med., spec. obiteljske medicine,
prof. dr. sc. Danijela Štimac-Grbić, dr. med., spec. javnoga zdravstva,
OGLASI
