MEDIX, God. 23 Br. 127/128  •  Uvodnik  •  Onkologija HR ENG

Uvodnik

Marko Jakopović, Miroslav Samaržija

 

Karcinom pluća vodeći je uzrok smrti od zloćudnih bolesti u svijetu, s više od milijun i pol umrlih godišnje. Također, svake godine u Hrvatskoj od karcinoma pluća oboli oko tri tisuće osoba te je najčešći karcinom u muškaraca i treći najčešći karcinom u žena.

Istodobno, gotovo tri tisuće osoba godišnje umire zbog karcinoma pluća te je karcinom pluća u Hrvatskoj velik javnozdravstveni problem. Glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća je pušenje pa su potrebni dodatni napori kako bi se smanjio broj pušača u našoj zemlji.

Naslovna tema ovoga broja Medixa posvećena je karcinomu pluća te u sedam preglednih članaka donosimo pregled današnjih stavova struke i novosti u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća.

Najveći problem u bolesnika s karcinomom pluća jest kasno otkrivanje bolesti. Naime, karcinom pluća se u gotovo dvije trećine bolesnika otkrije u uznapredovalom stadiju kad izlječenje više nije moguće.

To upućuje na potrebu jačeg angažmana stručne zajednice kako bi se karcinom pluća otkrio u što ranijem stadiju kad je moguć kirurški zahvat s mogućnošću izlječenja. Zbog toga je jedan od naglasaka izdanja posvećen probiru visokorizičnih osoba kako bi se karcinom pluća otkrio u što ranijoj fazi.

Unatoč napretku medicine, petogodišnje preživljenje zbog karcinoma pluća manje je od 20%. Razvojem molekularne onkologije, u bolesnika s adenokarcinomom pluća otkrivene su aktivacijske mutacije u genima za EGFR, ALK i ROS. Međutim, svega dvadesetak posto bolesnika ima promjene u tim genima te su kandidati za ciljanu terapiju inhibitorima tirozin-kinaze. Dva članka posvećena su upravo tim bolesnicima koji imaju odličan odgovor na primijenjeno liječenje te znatno bolju prognozu bolesti.

Nažalost, većina bolesnika nema aktivacijske mutacije te su kandidati za klasičnu kemoterapiju ili imunoterapiju. Jedan od članaka posvećen je kemoterapiji koju i dalje dobiva većina bolesnika. Unatoč ograničenjima kemoterapije, postignuti su napredci te je preživljenje znatno dulje.

Imunoterapija je najveća nada u bolesnika s karcinomom pluća. U drugoj liniji liječenja imunoterapija se pokazala učinkovitijom od kemoterapije, posebice u bolesnika s karcinomom pluća pločastih stanica. U prvoj liniji liječenja, lijek pembrolizumab pokazao se znatno učinkovitijim od kemoterapije u bolesnika koji su pozitivni na PD-L1. Poseban članak posvećen je praćenju bolesnika s karcinomom pluća, onih koji su operirani te onih u kojih je u tijeku sustavno liječenje.
Na kraju, poseban je članak posvećen psihološkim poteškoćama te potpori bolesnika s karcinomom pluća.
Karcinom pluća velik je javnozdravstveni problem te je ključna prevencija karcinoma pluća poticanjem mjera za prestanak pušenja i upozoravanjem na štetnost započinjanja pušenja.
Rano otkivanje karcinoma pluća pruža nadu bolesnicima za izlječenje, dok napredci u kemoterapiji, ciljanoj terapiji te imunoterapiji nude mogućnost za znatno produljenje života naših bolesnika.
U tematskom broju i ovaj put donosimo dopisni test provjere znanja od 70 pitanja u sustavu trajne medicinske izobrazbe, bodovan sa 7 bodova za obnovu liječničke licencije za obnašanje samostalne liječničke djelatnosti u Hrvatskoj te vjerujemo da će naići na adekvatan odaziv u krugu stručne javnosti.

prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med.,
Klinika za plućne bolesti „Jordanovac“, KBC Zagreb

akademik Miroslav Samaržija, dr. med.,
Klinika za plućne bolesti „Jordanovac“, KBC Zagreb