MEDIX, God. 24 Br. 130/131  •  Recenzija  •  Medicina sporta i vježbanja HR ENG

Marjeta Mišigoj-Duraković, sur.:
„Tjelesno vježbanje i zdravlje“

Janka Strela, Šime Manole, Milana Milošević


Izdavač: Znanje
Godina izdavanja: 2018.
Format: 17x24 cm; uvez: meki 
Opseg: 560 stranica

 

Potkraj travnja hrvatskoj akademskoj zajednici predstavljen je sveučilišni udžbenik „Tjelesno vježbanje i zdravlje“ autorice Marjete Mišigoj-Duraković i suradnika. Riječ je o drugom, proširenom izdanju knjige, čiji je osnovni cilj obrazložiti učinke, biološke mehanizme i zdravstvene preporuke za vježbanje, a usmjeren je prvenstveno na područje preventivne medicine. Interdisciplinarnost pristupa osiguralo je 26 suradnika – akademika, istraživača, sveučilišnih profesora, specijalista iz više medicinskih područja, kineziologa, psihologa i nutricionista, dajući obol knjizi koja na više od 550 stranica i u 14 poglavlja temeljito, na aktualnim i vjerodostojnim stručno-znanstvenim izvorima razrađuje tematiku.

Autori polaze od postavke da zdravlje u suvremenom društvu predstavlja temeljnu vrijednost, preduvjet za ostvarivanje produktivnog života u osobnom, socijalnom i ekonomskom smislu. Polazeći od definicije zdravlja, naglašavaju da zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već i stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja te ga se može opisati i kao sposobnost uspješnog podnošenja svakodnevnog napora te potpuno ostvarivanje životnih mogućnosti. Za razumijevanje tjelesnog vježbanja, autori su iznijeli ključne terminološke definicije pojmova tjelesno vježbanje, sportski trening, sportska rekreacija, tjelesna i zdravstvena kultura i kineziologija, s posebnim osvrtom na definiciju tjelesnog fitnesa i povezanosti sa zdravljem. Iznesena je analiza tjelesnog vježbanja za različita životna razdoblja, a odvojeno poglavlje bavi se problematikom tjelesnog vježbanja u nekim fiziološkim stanjima žene. Temeljem znanstvene literature, autori nadalje dokazuju utjecaj redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja na čimbenike rizika za razvoj kroničnih metaboličkih i srčano-žilnih bolesti. Prikazan je učinak vježbanja u prevenciji šećerne bolesti tipa 2, osobito aerobnog vježbanja, i korisnost vježbanja u oboljelih. Poglavlje o debljini obuhvaća prikaz postupaka za procjenu debljine, uzroka nastanka i analizu zdravstvenih posljedica povećane količine tjelesne masti. Tjelesna aktivnost omogućuje smanjenje prekomjerne tjelesne masti i istodobno očuvanje, pa i povećanje mišićne mase, poboljšanje aerobnog fitnesa i smanjenje pojavnosti rizičnih čimbenika za razvoj srčano-žilnih bolesti.

Velika pozornost pridana je utjecaju tjelesnog vježbanja na srčano-žilni sustav, napose osobitostima sportskog srca i indikacijama za ograničenje sportskog treniranja, elektrokardiogramu treniranih osoba, arterijskoj hipertenziji, koronarnoj bolesti i kardiološkoj rehabilitaciji. Posebno poglavlje odnosi se na rehabilitaciju kardioloških bolesnika, osobito na temelje rehabilitacijskih programa (prikazane su indikacije i kontraindikacije za njegovo provođenje). Ukazano je na važnost izbora sadržaja tjelesnog vježbanja, primjerenog opterećenja i intenziteta za bolesnike prema procjeni rizika i dijagnostičkih postupaka, napose ergometrijskog testiranja, analize stupnja oštećenja srčane funkcije, prisutnosti rizičnih čimbenika, postojanju aritmija, dobi bolesnika, komorbiditeta, osobito lokomotornog sustava, motiviranosti za vježbanje i drugih čimbenika.

U poglavlju o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihičku dobrobit i kognitivno zdravlje navedena su obilježja psihičkog statusa, načini modulacije utjecaja vježbanja na psihičke promjene, razvrstavanje tjelesnih aktivnosti s obzirom na mogućnost željenog psihološkog učinka i mogući negativni učinci vježbanja. Kao posebnost ističu se rezultati istraživanja uloge tjelesne aktivnosti u prevenciji Alzheimerove bolesti i važnosti aktivnosti u oboljelih. Udžbenik obuhvaća i poglavlje o zdravstvenim aspektima tjelesne aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama u razvoju i kineziološkim aktivnostima osoba s invaliditetom. Vrlo je važno poglavlje o savjetovanju za tjelesnu aktivnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u okviru medicine rada i sporta i obiteljske medicine. U zaključnom poglavlju iznesene su zdravstvene preporuke o vrsti, učestalosti, trajanju i intenzitetu tjelesnog vježbanja.

Svako od četrnaest poglavlja sadrži vrijedne znanstvene činjenice potkrijepljene literaturnim izvorima te djelo kao sveobuhvatan prikaz područja koje, nažalost, ne obiluje velikim brojem knjiga, predstavlja značajan doprinos stručnoj literaturi. Udžbenik je namijenjen studentima dodiplomskih i diplomskih te poslijediplomskih i doktorskih studija na nekoliko visokoškolskih ustanova, poglavito studijima medicine, kineziologije te studijima poput fizioterapije. Jednako tako bit će vrijedno štivo i stručnjacima u području javnog zdravstva i zdravstvenog turizma.