MEDIX, God. 22 Br. 121/122  •  Osvrt na stručno događanje  •  Dermatologija HR ENG

Sunce: prijatelj ili neprijatelj?

Darija Vranešić Bender

Trebamo li se što više izlagati suncu, ili to činiti pažljivo i ne prečesto? Bila je to samo jedna od tema o kojima se razgovaralo na zanimljivom stručnom skupu u organizaciji Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja, uz podršku časopisa „inPharma“. Program je pratilo dvjestotinjak farmaceuta, a govorilo se o istinama i zabludama kod zaštite od sunca, hrani i dodacima prehrani koji pridonose pripremi organizma za izlaganje suncu, fotostarenju u eri anti-aginga, javnozdravstvenoj promociji fotoprotektivnog ponašanja u Hrvatskoj i trendovima u epidemiologiji melanoma, s posebnim osvrtom na UV zračenje te ulozi ljekarnika u promicanju zaštite od sunca.

 

U Zagrebu je 6. svibnja 2016. u hotelu Westin održan stručni skup za farmaceute kojemu je prisustvovalo više od 200 sudionika. Suorganizatori skupa bili su Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, uz podršku časopisa „inPharma“.

Prvo predavanje „Javnozdravstvena promocija fotoprotektivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj“ održala je prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med., specijalist dermatolog i venerolog, uži specijalist dermatološke onkologije. Podsjetila je da Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja i Klinika za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“ već gotovo dva desetljeća organiziraju najpopularniju javnozdravstvenu kampanju ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože, s posebnim naglaskom na melanom, i to kroz niz višemjesečnih aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj. I Grad Zagreb se uključio u brigu za zdravlje građana, pa je na istaknutim javnim površinama postavio mjerače UV indeksa, koji upozoravaju na dnevnu jačinu UV zračenja i istovremeno preporučuju stupanj zaštite. Prof. Šitum je naglasila da su sve javnozdravstvene preventivne aktivnosti vezane uz rano otkrivanje melanoma i drugih zloćudnih tumora kože najposjećenije javnozdravstvene akcije u Hrvatskoj kada su u pitanju prevencija i rano otkrivanje bolesti. Osim toga, zahvaljujući dugogodišnjem radu dermatovenerologa, mogu se objektivizirati rezultati kroz sve veći broj otkrivenih melanoma u prognostički povoljnijoj fazi.

Trendovi u epidemiologiji i etiologiji melanoma

Sanja Poduje, dr. med., iz Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“, održala je predavanje „Trendovi u epidemiologiji i etiologiji melanoma s posebnim osvrtom na UV zračenje“. Istaknula je da je melanom u zadnja četiri desetljeća od svih zloćudnih tumora u bjelačkoj populaciji postao tumor s najbržim porastom incidencije. Incidencija melanoma pokazuje bitne razlike u odnosu na geografski položaj, što se pripisuje utjecaju UV zračenja, ali i fenotipskim obilježjima populacije. Najčešći je u Australiji i Novom Zelandu, potom u SAD-u, a u Europi najveći broj oboljelih imaju skandinavske zemlje. Razlike incidencije u Europi uočavaju se i u odnosu na sjever i jug te na zapad i istok. Osim fenotipom populacije, te se razlike objašnjavaju socioekonomskim statusom, ali i različitim načinom prijavljivanja bolesti i vođenja registara za rak u pojedinim zemljama Europe. Razlike se uočavaju i u odnosu na spol, dob te anatomsku lokalizaciju melanoma unutar iste populacije. Učestalost raste s dobi, pa je kod muškaraca najčešći u dobi od 60 godina, a kod žena u 54. godini, desetak godina prije drugih malignih tumora. S obzirom na spol, pojava melanoma češća je kod žena u dobnim skupinama do 44 godine, dok u starijim dobnim skupinama prevladavaju muškarci. Prema anatomskoj lokalizaciji, melanom je kod mlađih osoba češći u području trupa, a kod starijih na licu i vratu.

Od fenotipskih obilježja, veća je učestalost u osoba svijetle boje kože te u osoba s velikim brojem nevusa ili onih koji imaju velike prirođene nevuse. UV zračenje, prirodno ili umjetno (UV lampe), najvažniji je okolišni faktor koji utječe na pojavu melanoma. Povremeno, naglo izlaganje UV zrakama praćeno opeklinama povezano je s pojavom melanoma uglavnom na koži trupa, i to na svim geografskim širinama, a kronično izlaganje UV zrakama povezano je s melanomom lokaliziranim na glavi i vratu te je češće u područjima bliže ekvatoru. Osim navedenih faktora, važan utjecaj na incidenciju melanoma imaju imunosupresija i genetske mutacije, a primijećena je i češća učestalost melanoma kod osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Prema navedenim kriterijima, važno je prepoznati osobe kod kojih je mogućnost za razvoj melanoma veća nego kod prosječne populacije, te se takvim osobama preporučuju stalne samokontrole i redoviti dermatološki pregledi, uz izbjegavanje rizičnih čimbenika.

U predavanju „Fotostarenje kože“, prim. mr. sc. Ines Sjerobabski Masnec, dr. med., podsjetila je nazočne da, između brojnih štetnih utjecaja okoline koji sudjeluju u starenju, dugotrajno i opetovano izlaganje ultraljubičastim zrakama, uz život u atmosferi bogatoj kisikom, dovodi do neželjenih oštećenja kože. Izlaganje suncu uzrokuje stres i imunosupresiju u koži te dovodi do akutnih i kroničnih kožnih bolesti. Reakcija kože nakon izlaganja UV zrakama je stvaranje melanina, koji sprječava prodiranje UV zraka u dublje slojeve kože, apsorbira i reflektira UV zrake te sudjeluje u neutralizaciji slobodnih radikala. Preplanulost kože je obrambena i zaštitna reakcija na UV zrake te znak da su u njoj nastale štetne promjene. Fotostarenje kože je degenerativni proces koji, osim kože, zahvaća i njene potporne strukture. To je kumulativni proces koji prvenstveno ovisi o stupnju izloženosti sunčevim zrakama i pigmentu kože. UV-A i UV-B zrake sudjeluju u fotostarenju, uzrokuju promjene DNK, nastanak slobodnih radikala, slabljenje imunološkog sustava te sudjeluju u nastanku kožnih tumora, malignog melanoma, fototoksične i fotoalergijske reakcije. Pravilna zaštita od sunca prijeko je potrebna u kontroli fotokarcinogeneze i fotostarenja.

Zaštita od sunca: istine i zablude

Prim. dr. sc. Nives Pustišek, spec. dermatolog i venerolog, uži specijalist dječje dermatologije, održala je prvu od tri radionice – „Zaštita od sunca: istine i zablude“. Naime, u posljednjih dvadesetak godina osvješćivanje o štetnosti UV zračenja značajno je poraslo. Važno je od najranije dobi naučiti se odgovorno ponašati na suncu, odnosno znati se zaštititi, jer je dokazano da su djetinjstvo i adolescencija posebno vulnerabilna razdoblja u fotokarcinogenom djelovanju sunca. Negativni učinci sunčevog zračenja akumuliraju se tijekom života, a i do 80% ukupne životne akumulacije događa se upravo u djetinjstvu i adolescenciji. Nježna dječja koža osjetljivija je od kože odraslih, jer prirodni mehanizmi obrane nisu potpuno razvijeni. Dovoljno je kratkotrajno izlaganje podnevnom suncu za razvitak sunčanih opeklina. Epidemiološki podaci pokazuju veću učestalost malignog melanoma kod osoba koje su u djetinjstvu i mladosti pretrpjele sunčane opekline.

Prim. Pustišek naglasila je da su osnovna pravila zaštite od štetnog djelovanja UV zračenja – izbjegavanje boravka na otvorenom kada je sunčevo zračenje najjače, pravilno odijevanje, korištenje šešira i sunčanih naočala te nanošenje fotoprotektivnog sredstva – svima poznata. No, postoje brojna pitanja koja postavljaju pacijenti, a na koja se često daju potpuno različiti odgovori. Traži li svaka koža istu zaštitu od sunca? Kako pratiti UV indeks, odnosno jačinu UV zračenja u određeno doba dana na određenom području? Kako izabrati fotoprotektivno sredstvo? Što su to fizikalna (mineralna), a što kemijska zaštitna sredstva? Sadrže li kreme za sunčanje opasne kemikalije? Što je to faktor zaštite od sunca? Kakav tip tkanine ne propušta UV zračenje? Može li korištenje fotoprotektivnog sredstva dovesti do manjka vitamina D? Jesmo li zaštićeni u hladu ili tijekom oblačnog dana? Na radionici je odgovoreno na ta i druga pitanja vezana uz fotoprotektivno ponašanje.

Hrana i dodaci prehrani: unutrašnja zaštita

Tijekom radionice „Hrana i dodaci prehrani: unutrašnja zaštita“, koju je vodila doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing., s Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, spomenuta su brojna znanstvena istraživanja koja upućuju da određeni nutrijenti i namirnice koje ih sadrže mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja, čak i pomoć u oporavku postojećih oštećenja, te tako utjecati i na smanjenje rizika od razvoja malignih transformacija. Navedeno je da se u kliničkim pokusima najviše ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata – beta-karotena, astaksantina, luteina, likopena, vitamina A, C, E, selena i cinka, te su provedene studije koje upućuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja i maslinovog ulja. Također se sve više izdižu i „nove zvijezde“ u obitelji karotenoida jer su spoznata snažna djelovanja luteina i astaksantina. Lutein posebno dobro štiti oči od negativnih promjena uzrokovanih izlaganjem suncu, zahvaljujući snažnim antioksidativnim svojstvima. Međutim, dostatnim unosom lutein se koncentrira i u koži, gdje ispoljava brojne pozitivne učinke. Pokazalo se da uspješno sprječava oksidaciju i razgradnju lipida kože te pojačava njenu vlažnost i elastičnost.

Uloga ljekarnika

Zadnja od tri radionice bila je „Uloga ljekarnika u promicanju zaštite od sunca“. Radionicu je vodila Aisa Zanki-Zelić mag. pharm., univ. mag. pharm., dermatofarmacije i kozmetologije. Tijekom radionice ponovljeno je što je fotoprotekcija i što sve podrazumijeva te naglašeno da se radi o imperativu u prevenciji zloćudnih tumora kože, ali i u prevenciji starenja kože. S obzirom da su ljekarnici najdostupniji zdravstveni profesionalci, mogu utjecati na mišljenje pacijenata. Primjerice, pri izdavanju lijekova mogu upozoriti na važnost zaštite od sunčevog zračenja kod korištenja određenih skupina lijekova. Ljekarnici su u mogućnosti odgovoriti na brojna pitanja pacijenata vezana uz fotoprotekciju te ih upoznati s različitim javnozdravstvenim kampanjama koje imaju za cilj prevenciju štetnog utjecaja sunčevoga zračenja.

Najvažnija uloga ljekarnika je educirati pacijente o različitim lokalnim sredstvima zaštite od sunčevoga zračenja, vremenu izlaganja suncu, oralnim preparatima i ostalim stavkama kvalitetne fotoprotekcije i odgovornog izlaganja suncu.

Više od 200 farmaceuta pratilo je predavanja naših vodećih stručnjakinja o zaštiti kože od sunčevog zračenja