"Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi"
OGLAS
Izdavač: UNICEF-ov ured za Hrvatsku, Zagreb
Godina izdanja: 2010.
UNICEF-ov ured za Hrvatsku izdavač je priručnika „Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi“ predstavljenog u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica priručnika je prof. dr. Aida Mujkić, dr. med, spec. pedijatrije.
Recenzenti, doc. dr. Milivoj Jovančević, prim. dr. med, spec. pedijatrije, prof. dr. Milica Katić, dr. med., spec. opće medicine, Jadranka Pavić, dipl. med. sestra, patronažna sestra, prof. rehabilitator i mr. sc. Igor Srček, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, spec. javnog zdravstva, ističu kako je sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi prvorazredni javnozdravstveni problem, koji je u našoj literaturi prvi put obrađen na ovakav način. Priručnik je iznimno lako primjenjiv u svakoj ordinaciji ginekologa, pedijatra i obiteljskog liječnika, a bit će od koristi i stručnim timovima odgojno- obrazovnih ustanova, poput jaslica i vrtića te obiteljima s djecom predškolske dobi.
U priručniku je pregledno i sustavno prikazan problem nesreća u djece predškolske dobi te potkrijepljen najnovijim epidemiološkim podacima iz svijeta i Hrvatske. Posebna vrijednost priručnika je kompleksna analiza uzroka nesreća u djece predškolske dobi i mogućnosti njihove prevencije, koja sadrži normativnu, stručnu i odgojnu dimenziju. Priručnik je od iznimne preventivne važnosti jer individualiziranim pristupom upućuje na usvajanje pozitivnih stavova i poduzimanje konkretnih preventivnih aktivnosti za sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi.
Djelo na jednostavan i razumljiv način, primjenjiv u svakodnevnom radu, daje teorijski okvir, ali i konkretne primjere za rad s pacijentima, a posebno je preporučljiv ginekolozima koji pripremaju trudnice i njihove partnere u individualnom radu i na tečajevima za buduće roditelje.
Namijenjeno je trajnoj izobrazbi zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a sastoji se od dva dijela. U prvom su navedene neke znanstvene i stručne spoznaje o nastanku, faktorima rizika i sprečavanju nesreća, s podacima za svijet i za Hrvatsku, dok su u drugom dijelu pitanja za raspravu s roditeljima i preporuke za svakodnevan individualan rad s djecom i njihovim roditeljima. Pitanja su grupirana prema vremenskim razdobljima, za razdoblje trudnoće, dob djeteta od rođenja do navršenog devetog mjeseca, od 10. do navršenog 18. mjeseca, od 19. mjeseca do navršene treće godine te od četvrte do navršene šeste godine života. Za svako je razdoblje posebno navedeno šest vodećih načina nastajanja nesreća u dječjoj dobi u odnosu na uzrok smrtnosti i potrebe za bolničkim liječenjem, od prometa preko padova, utapanja, opeklina i ugušenja do otrovanja, kao i pitanja i preporuke opće sigurnosti.
U uvodnom su dijelu priručnika podaci o demografskoj slici Hrvatske, detaljna razjašnjenja terminologije i Haddonova matrica, kao i podaci za Hrvatsku te faktori rizika za nastanak ozljede djeteta i mogućnosti prevencije nesreća. U drugom dijelu autorica iznosi opće preporuke za povećanje sigurnosti u domu te u okućnici, od dvorišta i vrta do voćnjaka i gospodarskih zgrada, a prema dobnim skupinama navodi oblike i mogućnosti prevencija nesreća. Između ostaloga, iznesene su spoznaje o specifičnoj ulozi ginekologa, pedijatara te patronažnih sestara u sprečavanju nesreća i povećanju sigurnosti trudnica i djece, kao i o značenju i ulozi obiteljskog liječnika.
Vrijedi napomenuti kako je između 1995. i 2008. godine u Hrvatskoj nasilnom smrću život izgubilo 2.553 djece, odnosno mladih do devetnaest godina. Devet najučestalijih uzroka smrti su nesreće u užem smislu (prometne nesreće s 1199 žrtava, 212 utapanja, 96 ugušenja, 67 otrovanja, 57 padova, 55 žrtava oružja i eksplozivnih naprava te 39 slučaja opeklina), samoubojstva s čak 431 slučajem te 91 ubojstvo.
Među faktorima rizika su fiziološki, poput rasta i težine djece u odnosu na odrasle, zbog čega su manje vidljiva, posebno u prometu, ili osjetljivija u raznim zamkama u domu i izvan njega, ali i nedostatak znanja i iskustva te veća znatiželja i radoznalost. Statistike govore o većoj mogućnosti nesreća kod dječaka, zbog psihičkih karakteristika, ali i načina odgoja. U razvijenim je zemljama sve više programa primarne prevencije nesreća koji imaju veliku ulogu u sustavima zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj su češće lokalne aktivnosti usmjerene na prevenciju nesreća, ali nedostaje sveobuhvatnost i koordiniranost na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Priručnik prof. dr. Aide Mujkić vrijedan je korak prema ostvarenju učinkovitih oblika prevencije i sprečavanja nesreća i edukacije roditelja, odgajatelja i zdravstvenih djelatnika o prepoznavanju rizika i oblicima njihove kontrole. Nastao je u sklopu istoimenoga znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH voditeljice prof. dr. Mujkić. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH suglasno je sa sadržajem priručnika i preporučuje ga svojim djelatnicima za uporabu u svakodnevnom radu.
