MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Recenzija  •  Javno zdravstvo / Sportska medicina HR ENG

Marko Pećina, suradnici:
„Sportska medicina“


Izdavač: Medicinska naklada, Zagreb
Godina izdanja: 2019.
Format: 21 x 30 cm
Uvez: tvrdi 
Opseg: 406 stranica

 

U visokociviliziranom društvu sport i rekreacija opće su prisutni fenomeni, a njihov razvoj prati i sportska medicina. Sportska medicina nije predodređena za vrhunske sportaše, nego je u službi svakog pojedinca i zajednice, od dječje do poodmakle životne dobi. Upravo su zato spoznaje o dostignućima sportske medicine bitne za širok krug medicinara, zdravstvenih i sportskih djelatnika, kineziologa, trenera i, naravno, sportaša i rekreativaca. Važno je da svi koji se bave sportom i rekreacijom imaju dostupan izvor informacijama iz sportske medicine, i to od stručnjaka specijalista po pojedinim područjima.

U knjizi autora akademika Marka Pećine i suradnika „Sportska medicina“ prikazuje se cjelokupan opseg djelovanja sportske medicine, i to fiziologija, sportsko-medicinski pregledi, programiranje treninga, prehrana, doping, traumatologija, problematika povezana sa ženskim spolom i životnom dobi, sportska kardiologija, biomehanika, regenerativna medicina, posebnosti ozljeda i oštećenja u pojedinim sportovima. Posebna poglavlja obrađuju mogućnost zaštite od ozljeda, i to orofacijalnog područja, glave i mozga, a velika se pozornost posvećuje sindromima prenaprezanja lokomotornog sustava s obzirom na njihovu veliku i sve veću učestalost u sportaša i rekreativaca, ali i u općoj populaciji.

U knjizi je sudjelovalo 59 autora različitih specijalnosti, što je i odraz stanja sportske medicine, koja se koristi spoznajama iz različitih struka u znanstvenom i u svakodnevnom praktičnom radu. Interdisciplinarnost je upravo najveća vrijednost udžbenika. Knjiga je napisana na osnovi dugogodišnjeg iskustva glavnog autora i entuzijazma mlađih u zemlji i svijetu već afirmiranih suautora. Na 408 stranica, u 39 poglavlja, u knjizi je 412 slika i crteža (većina u boji), 55 tablica i 380 literaturnih podatka.

Najbolju obavijest o knjizi čitatelj će dobiti navedemo li odlomke tekstova recenzenata knjige.

Prvi recenzent prof. dr. sc. Boris Labar navodi: Logički slijed i postupnost izlaganja čine rukopis lako razumljivim, a čemu pridonose i brojni crteži, slike, dijagrami i tablice. Rukopis je nastojao obuhvatiti što više sadržaja iz područja medicine sporta u skladu sa svim dostignućima suvremene medicine. Udžbenik je namijenjen širokom krugu liječnika, kineziologa, fizioterapeuta, trenera, sportaša i rekreativaca, ali koristit će i širokom krugu građanstva jer sport i rekreacija su svakodnevica današnjeg civiliziranog društva.

Recenzent prof. dr. sc. Nebojša Popović, među ostalim, kaže: Rukopis „Sportska medicina“ primjer je kako se suradnjom stručnjaka s različitih područja medicine može sistematski i kvalitetno obraditi tako složena tema kao što je sportska medicina, ili kako je glavni autor naziva „medicina sporta“. U tom sveobuhvatnom i značajnom djelu obrađene su najnovije spoznaje iz preventivnog, fiziološkog i kurativnog dijela suvremene sportske medicine, a opseg rukopisa u cijelosti je usklađen sa značenjem koji sportska medicina ima u životu suvremenog čovjeka. S obzirom na aktualnost tematike i potencijalno širok krug korisnika, mišljenja sam da će knjiga doživjeti i daljnja izdanja, a u skladu s brzim promjenama koje se događaju u medicini općenito, pa tako i u medicini sporta.

Prof. dr. sc. Domagoj Delimar napisao je: Udžbenik je suvremeno nastavno štivo koje ukazuje na bogatstvo znanja i iskustva koje autori žele podijeliti sa svim liječnicima, napose specijalizantima i specijalistima medicine rada i sporta, fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedije, traumatologije, kineziologije, ali i studentima poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija medicine i kineziologije. Glavni autor i pisci pojedinih tematskih poglavlja su nastojali omogućiti što potpunije usvajanje suvremenih spoznaja u okviru određene problematike.

Akademik Marko Pećina rođen je 1940. Bio je pročelnik Katedre za ortopediju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1986. do 2006. godine i šef odjela u Klinici za ortopediju KBC-a na Šalati, prodekan za znanost Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 2000. do 2006. i predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva HLZ-a od 1997. do 2005. godine. Završio je poslijediplomski studij iz eksperimentalne biologije na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a specijalizaciju iz ortopedije na Klinici za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se na mnogim inozemnim klinikama u Europi i SAD-u. Uže područje djelovanja su mu skoliologija, gonologija, sportska traumatologija i regenerativna ortopedija. Objavio je više od 800 stručnih i znanstvenih radova i tridesetak knjiga. Član je suradnik od 1990. godine, a redoviti član HAZU od 2004. godine. Tajnik je Razreda za medicinske znanosti HAZU od 2010. do 2018. godine. Glavni urednik časopisa International Orhopaedics bio je od 2009. do 2015. godine. Član je Uređivačkog kolegija Medixa za područje ortopedije od 1997. godine. Umirovljen je 2005., a professor emeritus postaje 2006. godine.