Autoimuni poremećaji povezani s kirurškom remisijom Cushingove bolesti

OGLAS


Časopis „Annals of Internal Medicine“ u izdanju od 20. veljače 2024. donosi rezultate originalnog istraživanja koje su provele Dennis Delasi Nyanyo, Masaaki Mikamoto i Francesca Galbiati. Opće je poznato kako glukokortikoidi suzbijaju upalu. Također, nakon remisije Cushingove bolesti, može se pojaviti autoimuna bolest. Međutim, razvoj autoimune bolesti u tom kontekstu do sada nije dovoljno dobro opisan.

Cilj istraživanja bio je utvrditi sljedeće: 1) incidenciju autoimune bolesti u bolesnika s Cushingovom bolesti nakon kirurške remisije u usporedbi s bolesnicima s nefunkcionalnim adenomima hipofize;
2) kliničku prezentaciju i čimbenike rizika za razvoj autoimune bolesti u Cushingovoj bolesti nakon remisije.

Istraživanje je bilo dizajnirano kao retrospektivna podudarna kohortna analiza te provedeno u centru za liječenje bolesti hipofize u sveučilišnom medicinskom centru. Uključeni su bolesnici s Cushingovom bolesti s kirurškom remisijom i kirurški liječenim nefunkcionalnim adenomima hipofize.

Mjerena je kumulativna učestalost novonastalih autoimunih bolesti tri godine nakon operacije. Procjena hiperkortizolemije uključivala je razine kortizola u slini u kasnim noćnim satima, omjer slobodnog kortizola u 24-satnom urinu (vrijednost slobodnog kortizola u urinu podijeljena s gornjom granicom normalnog raspona za analizu) i testove supresije deksametazonom.

Rezultati su pokazali da je kumulativna incidencija novonastale autoimune bolesti tri godine nakon operacije bila veća u bolesnika s Cushingovom bolesti (10,4%) nego u onih s nefunkcionalnim adenomima hipofize (1,6%). Bolesnici s Cushingovom bolesti pokazali su veću prevalenciju postoperativne insuficijencije nadbubrežne žlijezde (93,8 prema 16,5%) i niže postoperativne najniže razine kortizola u serumu (63,8 prema 282,3 nmol/L) od bolesnika s nefunkcionalnim adenomima hipofize. U usporedbi s pacijentima s Cushingovom bolesti bez autoimune bolesti, oni koji su razvili autoimunu bolest imali su niži prijeoperacijski 24-satni omjer slobodnog kortizola u 24-satnom urinu (2,7 prema 6,3) i veću prevalenciju autoimune bolesti u obiteljskoj anamnezi (41,2 prema 20,9%).

Zaključuje se da bolesnici koji postižu kiruršku remisiju Cushingove bolesti imaju veću incidenciju autoimunih bolesti od pacijenata iste dobi i spola s nefunkcionalnim adenomima hipofize, pri čemu je obiteljska povijest autoimunih bolesti potencijalni faktor rizika, a adrenalna insuficijencija može biti okidač. Ograničenje istraživanja je što je mali uzorak bolesnika s autoimunom bolešću ograničio identifikaciju neovisnih čimbenika rizika.