Kognicija i pamćenje nakon preboljele COVID-19 infekcije

OGLAS


Pandemija COVID-19 infekcije još je u svježem sjećanju, a znatan broj onih koji su bolest preboljeli javljali su somatske tegobe, ali i smetnje pamćenja, orijentacije, koncentracije itd. Iako su kognitivni simptomi nakon COVID-19 bolesti dobro su poznati, nejasno je postoje li objektivno mjerljivi kognitivni deficiti i koliko dugo oni traju. Časopis „The New England Journal of Medicine“ u izdanju od 29. veljače 2024. godine objavljuje rezultate istraživanja koje je proveo Adam Hampshire sa suradnicima.

U istraživanju u Engleskoj, 800.000 odraslih osoba bilo je pozvano dovršiti on-line procjenu kognitivnih funkcija. Globalni kognitivni rezultat procijenjen je kroz osam zadataka. Hipoteza je bila da će sudionici s perzistirajućim simptomima nakon pojave infekcije (koji traju ≥ 12 tjedana) imati objektivno mjerljive globalne kognitivne nedostatke i da će se kod takvih sudionika primijetiti poremećaji izvršnog funkcioniranja i pamćenja, posebno kod onih koji su prijavili nedavno loše pamćenje ili poteškoće s razmišljanjem ili koncentriranje („moždana magla“).

Od 141.583 sudionika koji su započeli on-line kognitivnu procjenu, istu je završilo njih 112.964. U analizi višestruke regresije, sudionici koji su se oporavili od COVID-a 19 kod kojih su simptomi nestali za manje od četiri tjedna ili najmanje 12 tjedana imali su slične male nedostatke u globalnoj kogniciji u usporedbi s onima u skupini bez COVIDA-a 19, koji nisu bili zaraženi sa SARS-CoV-2 ili su imali nepotvrđenu infekciju. Veći deficiti u usporedbi sa skupinom bez COVIDA-a 19 primijećeni su kod sudionika s neriješenim trajnim simptomima. Veći deficiti uočeni su kod sudionika koji su imali infekciju SARS-CoV-2 tijekom razdoblja u kojima je izvorni virus ili varijanta B.1.1.7 bila dominantna, nego kod onih zaraženih kasnijim varijantama te kod sudionika koji su bili hospitalizirani u odnosu na one koji nisu bili hospitalizirani. U usporedbi između skupine koja je imala neriješene trajne simptome i skupine bez preboljele bolesti COVID-19, zadaci pamćenja, rasuđivanja i izvršne funkcije bili su povezani s najvećim deficitima. Ti su zadaci slabo korelirali s nedavnim simptomima, uključujući slabo pamćenje i moždanu maglu. Nisu bili prijavljeni nikakvi neželjeni događaj.

Zaključuje se da su sudionici istraživanja s riješenim trajnim simptomima nakon COVID-a 19 imali objektivno izmjerenu kognitivnu funkciju sličnu onoj kod sudionika s kraćim simptomima, iako je kratkotrajna COVID-19 infekcija još uvijek bila povezana s malim kognitivnim deficitima nakon oporavka. Dugoročno zadržavanje kognitivnih nedostataka i sve kliničke implikacije ostaju neizvjesne.