MEDIX, God. 26 Br. 144/145  •  Novost  •  Kardiologija HR ENG

Sigurnost primjene niske doze edoksabana u vrlo starih bolesnika s fibrilacijom atrija

Primjena odgovarajućeg oralnog antikoagulacijskog liječenja u prevenciji moždanog udara u vrlo starih bolesnika s atrijalnom fibrilacijom izazovna je zbog mogućeg krvarenja, pa časopis „The New England Journal od Medicine“ u izdanju od 29. listopada 2020. (DOI: 10.1056 / NEJMoa2012883) objavljuje članak autora Kena Okumura i suradnika u kojem donose rezultate treće faze multicentričnog, randomiziranog, dvostruko slijepog, placebom kontroliranog istraživanja. Provedeno je u Japanu, a doza edoksabana od 15 mg jednom dnevno uspoređivana je s placebom u starijih bolesnika (≥ 80 godina) s nevalvularnim atrijskom fibrilacija koji nisu bili smatrani prikladnim kandidatima za oralnu antikoagulacijsku terapiju dozama odobrenim za prevenciju moždanog udara. Primarna krajnja točka djelotvornosti bila je kombinacija moždanog udara ili sistemske embolije, a primarna krajnja točka sigurnosti bila su velika krvarenja prema definiciji Međunarodnog društva za trombozu i hemostazu.

 

Primjena odgovarajućeg oralnog antikoagulacijskog liječenja u prevenciji moždanog udara u vrlo starih bolesnika s atrijalnom fibrilacijom izazovna je zbog mogućeg krvarenja

Ukupno 984 pacijenta randomizirano je u omjeru 1:1 za primanje dnevne doze od 15 mg edoksabana (492 pacijenta) ili placeba (492 pacijenta). Ukupno je 681 pacijent završio ispitivanje, a kod 303 ono je moralo biti prekinuto (158 se povuklo, 135 umrlo, a 10 je imalo druge razloge). Broj pacijenata koji su prekinuli ispitivanje bio je sličan u obje skupine. Iskazana kao godišnja, stopa moždanog udara ili sistemske embolije iznosila je 2,3% u skupini koja je primala edoksaban i 6,7% u skupini koja je primala placebo, dok je kao godišnja iskazana stopa velikog krvarenja iznosila 3,3% u skupini koja je primala edoksaban i 1,8% u skupini koja je primala placebo. Zabilježeno je znatno više slučajeva gastrointestinalnog krvarenja u skupini koja je primala edoksaban nego u skupini koja je primala placebo. Nije bilo značajne razlike u smrtnosti između skupina bez obzira na uzrok (9,9% u skupini koja je uzimala edoksaban i 10,2% u skupini koja je primala placebo).

Zaključeno je da je u vrlo starih japanskih bolesnika s nevalvularnom fibrilacijom atrija koji nisu bili prikladni kandidati za standardne doze oralnih antikoagulansa doza edoksabana od 15 mg jednom dnevno bila bolja od placeba u prevenciji moždanog udara ili sistemske embolije i nije rezultirala značajno većom učestalošću velikih krvarenja u odnosu na placebo.