Respiratorne infekcije – najčešći uzrok nekritičnoga propisivanja antibiotika

Autor: Vladimir Draženović, Andreja Barišin
Sažetak:

U jeku pandemije bolesti COVID-a 19 u Hrvatskoj u studenome i prosincu 2020. godine umire u jednome danu više osoba nego od gripe u godinu dana, pa je teško govoriti o nekim drugim respiratornim infekcijama, jer takav nastup nekoga virusa nije zabilježen više od sto godina. Karakteristično je za COVID-19 i gripu da su izvorno zoonoze, a ljudskim intervencijama dobile su priliku postati velikom ugrozom za čovjeka. Rezervoari SARS-CoV-a 2 su, koliko za sada znamo, šišmiši, a rezervoari gripe ptice i šišmiši. Ono što je važno za promišljanje u budućnosti jest činjenica da virus gripe ima znatno češće mutacije nego SARS-Cov 2, iako su oba RNK-virusi skloni razvijanju antigenskih promjena pa će tako i prevencija korona virusa cijepljenjem biti nešto jednostavnija nego kod virusa influence. Pri tomu ne treba zaboraviti prevenciju i cijepljenje protiv pneumokokne bolesti, čiji uzročnik najčešće radi komplikacije u virusnih infekcija i uzrokuje smrtne ishode pogotovo u skupina u povećanome riziku. Zbog njihove široke rasprostranjenosti i visoke učestalosti donosimo pregled svih relevantnih patogena koji uzrokuju respiratorne bolesti u čovjeka, a s obzirom na veliki interes o sastavu cjepiva protiv bolesti COVID-19, u poglavlju o cijepljenju donosimo osvrt na sastav cjepiva.

Ključne riječi:
COVID-19; gripa; prevencija; respiratorne infekcije; rezistencija i liječenje; sastav cjepiva

OGLAS


OGLASI