Prof. Ronald Veltkamp: Novi trendovi i buduće strategije u liječenju kardiovaskularnih bolesti
U Rigi je od 21. do 22. siječnja 2011. održan Simpozij „Novi trendovi i buduće strategije u liječenju kardiovaskularnih bolesti“. Simpozij je održan pod pokroviteljstvom tvrtki Bayer HealthCare i Bayer Schering Pharma, a obuhvatio je dosadašnje i nove spoznaje o liječenju arterijskih i venskih bolesti, akutnog koronarnog sindroma i moždanog udara, te primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija. Predavanje „Prevencija moždanog udara kod atrijske fibrilacije - fokus na novim oralnim antikoagulantnim lijekovima“ održao je Ronald Veltkamp, profesor neurologije sa Sveučilišta u Heidelbergu i jedan od istraživača uključenih u velike studije novih antikoagulantnih lijekova.
OGLAS
|
MEDIX: Prof. Veltkamp, koja je terapija najučinkovitija u liječenju atrijske fibrilacije? PROF. VELTKAMP: Jasni dokazi o učinkovitosti u prevenciji moždanog udara postoje jedino za terapiju s učinkom oralne antikoagulacije. Nedavno provedena istraživanja za antiaritmike sekundarnom analizom također daju ohrabrujuće rezultate vezano za njihov utjecaj na prevenciju moždanog udara. Iako je u primarnoj analizi dronedaron pokazao redukciju u učestalosti moždanog udara, glavni cilj je bio proučiti utjecaj na redukciju kardiovaskularnog mortaliteta i stopu hospitalizacije, što se i pokazalo znatno nižim u skupini bolesnika koji su primali dronedaron.Još jedna mogućnost u strogo izabranoj skupini bolesnika je okluzija aurikule lijevog atrija. Smatra se da 90% tromba u atrijskoj fibrilaciji potječe od lijeve atrijske aurikule. Taj zahvat ima visoku učestalost komplikacija, dok mu učinkovitost nije potvrđena dovoljno velikim istraživanjem. MEDIX: Koju bi terapiju i koliko dugo trebali uzimati bolesnici s atrijskom fibrilacijom?PROF. VELTKAMP: Terapiju bi trebalo uzimati doživotno. U Njemačkoj terapiju uzima otprilike 60-70% bolesnika s indikacijom za istu. Desetak posto bolesnika ima kontraindikaciju za antikoagulantnu terapiju. Problem je i što liječnici dosta često oklijevaju pri propisivanju antikoagulantne terapije. Smjernice koje propisuju tko bi trebao uzimati antikoagulantnu terapiju nedavno je revidiralo Europsko kardiološko društvo. Bolesnicima za koje se smatra da imaju niski rizik razvoja moždanog udara preporučivalo se uzimati aspirin ili varfarin, a sada se procjenjuje da se gotovo 99% bolesnika s atrijskom fibrilacijom bez drugih rizičnih čimbenika poput dobi iznad 65 godina, hipertenzije, drugih srčanih bolesti, dijabetesa, prethodnog cerebralnog inzulta ili tranzitorne ishemičke atake kvalificira u tu skupinu.MEDIX: Kako djeluju novi antikoagulantni lijekovi i koje su im prednosti? PROF. VELTKAMP: Novi peroralni lijekovi su inhibitori centralnih faktora koagulacije trombina i faktora Xa. Najznačajnija spoznaja vezana uz nove lijekove je iznimno niska stopa intracerebralnog krvarenja, koji je u više od 90% slučajeva uzrok mortaliteta povezanog s oralnom antikoagulantnom terapijom. Biološki se ta pozitivna pojava još ne može objasniti, ali čini značajnu prednost novih terapijskih opcija. Još jedna prednost novih lijekova je što imaju pouzdani antikoagulacijski učinak, bez potrebe redovite laboratorijske kontrole koagulacije.Dosad objavljeni podaci iz RELY studije pokazuju da je direktni inhibitor trombina – dabigatran eteksilat – u dozi od 2x150 mg dnevno učinkovitiji u prevenciji moždanog udara i sistemske embolije od varfarina, uz niži rizik intrakranijalnog krvarenja i sličan rizik većih sistemskih krvarenja. Važno je još odgovarajućom procjenom koagulacije odabrati prave kandidate za terapiju, kao i raditi na hitnoj dijagnostici koagulacije i lijekovima koji bi se mogli primijeniti u slučaju ishemičkog ili hemoragijskog moždanog udara u bolesnika na novoj antikoagulantnoj terapiji.MEDIX: Jesu li novi lijekovi odobreni u Europi? PROF. VELTKAMP: Dabigatran je odobren u SAD-u od FDA, a rivaroksaban još nije odobren za upotrebu u prevenciji moždanog udara kod bolesnika s atrijskom fibrilacijom. |
Iako su istraživanja pokazala bolji učinak antikoagulacijske terapije antagonistima vitamina K u odnosu na placebo ili antiagregacijsku terapiju u prevenciji moždanog udara kod bolesnika s atrijskom fibrilacijom, ona još uvijek ima mnogo mana. Novi će antikoagulantni lijekovi napraviti korak naprijed, ističe prof. Veltkamp |
OGLASI
