Prof. Renata Cifkova: Usklađivanje smjernica i kliničke prakse u liječenju hipertenzije
U ime Europskog društva za hipertenziju (ESH), uz prof. Bojana Jelakovića, V. srednjoeuropskim kongresom o hipertenziji održanim potkraj listopada prošle godine u Zagrebu supredsjedala je predsjednica ESH odbora za edukaciju prof. dr. sc. Renata Cifkova iz Praga. Osim moderiranja tematskih sekcija, prof. Cifkova je na kongresu održala i zapaženo izlaganje u kojem se osvrnula na problem usuglašavanja usvojenih smjernica i svakodnevne kliničke prakse. Još jednom je naglasila kako pristup svakom bolesniku treba biti individualan, dok smjernice trebaju služiti samo kao preporuka liječenja.
OGLAS
|
Jedna od istaknutih osoba Europskog društva za hipertenziju je predsjednica ESH odbora za edukaciju, prof. Renata Cifkova s Odjela za preventivnu kardiologiju Instituta za kliničku i eksperimentalnu medicinu u Pragu. Prof. Cifkova je u razgovoru za „Medix“ ukazala na čimbenike koji su utjecali na smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta u Češkoj, ali i na aktualne izazove koji predstoje prevenciji i liječenju hipertenzije. MEDIX: Jedan od velikih problema u liječenju kroničnih bolesti, pa tako i hipertenzije, jest suradljivost bolesnika, koja prema rezultatima Svjetske zdravstvene organizacije u toj skupini bolesnika iznosi tek 50%. Na koji način poboljšati suradljivost te uskladiti aktualne smjernice prevencije i liječenja hipertenzije s kliničkom praksom? PROF. CIFKOVA: Suradljivost je u dugoročnom liječenju potpuno ostvarena ukoliko se odgovor bolesnika podudara s utvrđenim preporukama davatelja zdravstvene usluge. Provedena istraživanja pokazuju da su razlozi neuzimanja terapije najčešće zaboravljivost, izbjegavanje lijekova, odsutnost od kuće, problemi koji se javljaju zbog potrebe uzimanja lijeka u isto vrijeme ili više lijekova.Veća i kontinuirana zainteresiranost liječnika za pravilnu dozažu i kontinuitet uzimanja lijekova pozitivno djeluju na suradljivost bolesnika. Bolesnike je također potrebno redovito educirati te savjetovati o pravilnom uzimanju propisane terapije i nuspojavama lijeka. Dijagnostički i terapijski pristup svakom bolesniku trebaju biti individualni, a smjernice služiti samo kao preporuka, odnosno podsjetnik. Vrlo je važno koji su komorbiditeti prisutni kod pojedinog bolesnika, u kojoj je fazi bolesti, kakve su njegove fizičke, ali i psihičke karakteristike koje će utjecati na uspjeh primarne prevencije i suradljivost, te kako podnosi pojedine lijekove. MEDIX: Postoje li naznake razvoja nekih novih lijekova za liječenje hipertenzije?PROF. CIFKOVA: Na području hipertenzije trenutačno nema spoznaja koje bi omogućile razvoj novih vrsta lijekova za snižavanje krvnog tlaka. Postoje međutim naznake razvoja lijekova koji bi imali dodatne korisne učinke na nastanak ateroskleroze, tromboze i kronične upale, koja je u pozadini mnogih patoloških procesa. Jedan od takvih lijekova djeluje na principu stimuliranja receptora angiotenzina AT2, a nazvan je „Spoj 21“. Iako izravno ne snižava krvni tlak, smatra se da bi mogao dopunjavati djelovanje dosad poznatih lijekova koji djeluju na AT1 receptore angiotenzina, snižavajući krvni tlak. Primijećeno je, naime, da u mnogim slučajevima kod oštećenja tkiva, bilo da se radi o ishemičkom, traumatskom ili hipoksičnom oštećenju, postoji pojačana aktivacija AT2 receptora. Sukladno tome, pretpostavljeno je da je učinak aktivacije spomenutih receptora protektivan i regeneracijski prema oštećenom tkivu. Skupina stručnjaka iz Berlina provela je istraživanja na životinjskim modelima i ustanovila da „Spoj 21“ ima protuupalni učinak ekvivalentan djelovanju hidrokortizona, a pozitivno je djelovanje pokazala i kod neuronalne regeneracije nakon traumatske spinalne ozljede.MEDIX: Jedno od područja vašega užeg interesa je pojava hipertenzije u žena. Na što treba pripaziti kako bi se u pojedinoj dobnoj skupini žena smanjio rizik razvoja hipertenzije? PROF. CIFKOVA: Jedno od razdoblja u životu žene koje se povezivalo s promjenama u krvnom tlaku je menopauza. Iako su prethodna istraživanja imala različite rezultate, nove studije pokazuju da u homogenoj populaciji žena između 45 i 55 godina menopauza definirana prema razini FSH-a ili termina posljednje menstruacije nema značajni utjecaj na krvni tlak. Porast tlaka u menopauzi puno je češće uzrokovan porastom indeksa tjelesne mase nego gubitkom funkcije ovarija. Pokazalo se također da nisu točna mišljenja kako kombinirana terapija estrogenom i progesteronom u postmenopauzi ima protektivni kardiovaskularni učinak, niti bi trebala biti započinjana u tu svrhu. Pitanje protektivnog učinka estrogena od menopauze nadalje, još uvijek ostaje otvoreno.MEDIX: Ima li korištenje oralne hormonske kontracepcije utjecaj na krvni tlak? PROF. CIFKOVA: Poznato je da kod većine korisnica OHK blago povisuje krvni tlak, a teži oblik hipertenzije može potaknuti u oko 5% tih pacijentica. Važno je imati na umu da je incidencija hipertenzije to niža što je niža koncentracija esterogena i sintetičkih progesterona u OHK. Iako se ne zna točan mehanizam tog međudjelovanja, pretpostavlja se da su uključeni renin-angiotenzinski sustav i inzulinska rezistencija. Zbog toga je u pacijentica na peroralnoj hormonskoj terapiji važno kontrolirati krvni tlak svakih šest mjeseci, a u slučaju porasta terapiju prekinuti. U većine se pacijentica krvni tlak normalizira šest mjeseci nakon prestanka uzimanja oralne kontracepcije; u suprotnom treba uzeti u obzir liječenje hipertenzije. Još jedna od novih spoznaja odnosi se na hipertenziju u trudnoći, za koju se sada zna da značajno povećava kardiovaskularni rizik i vjerojatnost perzistiranja hipertenzije i nakon poroda. Te se pacijentice trebaju i nakon trudnoće redovito kontrolirati, barem jedanput godišnje.MEDIX: Postoji li razlika u terapeutskom učinku pojedinih lijekova između muškaraca i žena? PROF. CIFKOVA: Što se liječenja hipertenzije tiče, nema značajnijih razlika između žena i muškaraca. Zanimljivi su međutim rezultati VALUE istraživanja, prema kojima bolji učinak na sprječavanje srčanog zatajenja u žena ima amlodipin, a u muškaraca valsartan.MEDIX: Češka je jedna od rijetkih zemalja u kojoj se u posljednjih 20- tak godina značajno smanjila smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. PROF. CIFKOVA: Češka je nažalost jedna od država s visokom kardiovaskularnom smrtnošću, ali i jedna od nekoliko postkomunističkih zemalja koja bilježi pad iste od 1985. Do danas se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u oba spola smanjila za čak 40%. Jasno je da postoji uska povezanost s glavnim čimbenicima kardiovaskularnog rizika. Procjenjuje se da hipertenzija, dislipidemija, dijabetes i pušenje imaju 40% udjela među uzrocima kardiovaskularnih bolesti, pri čemu najveći utjecaj ima upravo hipertenzija.MEDIX: Koliko je značajan utjecaj pušenja na prevalenciju hipertenzije? PROF. CIFKOVA: Na našem je primjeru, osim promjena u prehrani, smanjenje prevalencije pušenja imalo važan pozitivan učinak na smanjenje prevalencije hipertenzije u muškaraca. Dok je 1985. godine u Češkoj pušilo 50% muškaraca, danas se taj broj smanjio na 34%. Kod žena nije primijećen pad u učestalosti pušenja, te puši oko 25% ženske populacije. Jedan od razloga što je pušenje još uvijek tako zastupljeno u populaciji zasigurno je i taj što u Češkoj još uvijek nije zabranjeno pušenje na javnim mjestima. Zabrana pušenja na javnim mjestima je vrlo učinkovita preventivna mjera, što se može vidjeti i na primjeru Irske. Tamo se već u prvoj godini nakon uvođenja zakona značajno smanjio broj pacijenata hospitaliziranih zbog akutnoga koronarnog sindroma.MEDIX: Čemu bi liječnici trebali pridavati više pozornosti kod liječenja hipertenzije? PROF. CIFKOVA: Trebali bi imati više pacijenata na kombiniranoj terapiji. Nije dobro što oko 40% bolesnika s hipertenzijom u terapiji još uvijek ima samo jedan lijek. Činjenica je da bi većina bolesnika, čak 80% njih, trebala biti na kombiniranoj terapiji. Ne smijemo zaboraviti i na redoviti probir pacijenata mjerenjem krvnog tlaka te redovitu kontrolu onih s hipertenzijom. Liječenje treba početi kada je indicirano. |
U Češkoj se od 1985. do 2007. godine kardiovaskularna smrtnost smanjila za 40%, a incidencija smrti od moždanog udara za čak 60%. Najvjerojatniji uzrok tim promjenama je bolja kontrola krvnog tlaka, naglašava prof. Renata Cifkova |
OGLASI
