Prof. Masafumi Fukagawa: Liječenje sekundarnog hiperparatireoidizma u dijalitičkih bolesnika

Autor: Lea Rukavina Kralj

Sekundarni hiperparatireoidizam jedna je od najčešćih komplikacija u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. Prevencija i liječenje, i pored novih spoznaja u patogenezi kao i novih lijekova, vezača fosfata, analoga vitamina D i kalcimimetika, još uvijek je velik stručni izazov za nefrologe. Prof. Masafumi Fukagawa u svom je predavanju ukazao na visoke standarde hemodijalize u Japanu te na ulogu suvremenog farmakološkog i kirurškog liječenja sekundarnog hiperparatireoidizma u dijalitičkih bolesnika.


 


MEDIX: Japan je poznat kao zemlja s velikim brojem bolesnika na hemodijalizi. U odnosnu na druge razvijene zemlje, relativno je mali broj transplantacija, posebno kadaveričnih transplantacija. Što je uzrok relativno malog broja transplantacija bubrega u Japanu?

PROF. FUKAGAWA: Razlog je dosta kompleksan, a povezan je prvenstveno s povijesnom i religijskom pozadinom ljudi u Japanu. Kao što se može vidjeti u japanskom filmu „Departures”, koji je dobio i Oskara, Japanci se prema tijelima mrtvih odnose vrlo pažljivo i s puno poštovanja prije nego što ih kremiraju.

MEDIX: Prema podacima iz Japanskog registra dijalitičkih bolesnika, smrtnost bolesnika na hemodijalizi u Japanu je manja nego u ostalim zemljama. Kao objašnjavate razliku? Je li to povezano s razlikom u pridruženim bolestima ili je možda posljedica većeg broja liječnika u centrima za dijalizu?

PROF. FUKAGAWA: Glavni razlog su vjerojatno ipak etničke razlike, koje su do nedavno uključivale i velike razlike u prehrani. Jedan od razloga mogla bi biti i intenzivnija skrb. U Japanu naime liječnik posjećuje bolesnika pri svakoj dijalizi. Održavaju se i timski sastanci u koje su uključene medicinske sestre, nutricionisti i klinički inženjeri, kada se sve u timu informira o promjenama u stanju dijalize i uvedenim lijekovima.

 

Dr. sc. Masafumi Fukagawa, dr. med., predstojnik Division of Nephrology, Endocrinology and Metabolism i profesor Tokai University School of Medicine u Japanu, uže se bavi poremećajem mineralnog metabolizma u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti, posebno sekundarnim hiperparatireoidizmom

 

MEDIX: Uže područje vašega stručnog i znanstvenog rada je poremećaj mineralnog metabolizma u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti, posebno sekundarni hiperparatireoidizam. Koliko su novi lijekovi, kalcimimetici i analozi vitamina D poboljšali liječenje sekundarnog hiperparatireoidizma?

PROF. FUKAGAWA: Nakon početka korištenja sinakalceta 2008. godine, razine paratireoidnog hormona (PTH) i broj kirurških paratireoidektomija značajno su se smanjili. Tome su značajno pridonijele i niže ciljne vrijednosti paratireoidnog hormona jer se u drugim zemljama uključenim u veliko istraživanje dijaliznog liječenja (engl. Dialysis Outcome and Practice Pattern Study, DOPPS), broj paratireoidektomija smanjio, dok su se vrijednosti PTH-a zapravo povećale.

MEDIX: Koji je značaj kirurškog liječenja sekundarnog hiperparatireoidizma? Koji oblik kirurškog liječenja preferirati, totalnu ili subtotalnu paratireoidektomiju?

PROF. FUKAGAWA: Neki bolesnici ne reagiraju na liječenje sinakalcetom i tada im je indicirana kirurška paratireoidektomija. S obzirom da su glavni razlozi za taj tip rezistencije upravo gastrointestinalni simptomi uzrokovani lijekom, radi se na razvoju novih kalcimimetika koji će imati manje gastrointestinalnih nuspojava.

Totalna paratireoidektomija s autotransplantacijom je najpopularnija metoda jer, dugoročno gledajući, može doći do relapsa hiperparatireoidizma.

MEDIX: Liječenje dijalitičkih bolesnika je i velik materijalni izazov za sve sustave zdravstva. U kolikoj su mjeri u vašoj zemlji zastupljeni generički lijekovi i biosimilari?

PROF. FUKAGAWA: Upotreba generičkih lijekova i biosimilara je u Japanu još uvijek vrlo mala. Razlog tome je univerzalno zdravstveno osiguranje koje pokriva sve građane Japana. U budućnosti će se situacija vjerojatno promijeniti jer vlada planira uvesti financijska ograničenja u korištenju lijekova koji stimuliraju eritropoezu (engl. Erythropoiesis stimulating agents, ESA), što se u svijetu naziva bundling, ali unatoč tome se upotreba ESA nije smanjila.

MEDIX: Koliko je nefrologija popularna među mladim liječnicima u Japanu i kako se provodi specijalizacija iz nefrologije?

PROF. FUKAGAWA: Za razliku od stanja u SAD-u, nefrologija je vrlo popularna među specijalizantima interne medicine u Japanu. Oni se prije pristupanja ispitu educiraju iz svih područja nefrologije, a nakon položenog ispita odabiru hoće li se dalje educirati iz patologije, završnog stadija zatajenja bubrega (engl. End stage renal disease, ESRD), elektrolita ili minerala.