Prof. Krzysztof Narkiewicz: Pretilost i hipertenzija
Predavanje „Pretilost i hipertenzija“ na II. hrvatskom i V. srednjoeuropskom kongresu o hipertenziji održao je prof. dr. sc. Krzysztof Narkiewicz, predsjednik Europskog društva za hipertenziju, iz Gdanjska u Poljskoj. Osim najnovijih spoznaja o poveznicama pretilosti i hipertenzije, prof. Narkiewicz tom je prilikom nazočnima približio i aktualne te buduće projekte za prevenciju hipertenzije na razini Europe
OGLAS
|
Posljednji Srednjoeuropski kongres o hipertenziji održan je upravo Zagrebu, što ukazuje na vodeći položaj Hrvatskog društva za hipertenziju u ovom dijelu Europe. Pozvana predavanja o povezanosti hipertenzije i pretilosti te međudjelovanju pojedinih antihipertenzivnih lijekova održao je predsjednik Europskog društva za hipertenziju (ESH) prof. Narkiewicz, koji je, uz niz drugih čelnika Europskog društva za hipertenziju, bio nazočan kongresu. MEDIX: Poznato je da u čak 40% slučajeva bolesnici uz hipertenziju boluju i od pretilosti. Postoje li nove spoznaje o povezanosti ta dva entiteta? PROF. NARKIEWICZ: Nova epidemiološka istraživanja ne donose ohrabrujuće rezultate. U Europi problem prevalencije pretilosti sve više počinje sličiti onom u SAD-u. Osim što je sve više pretilih osoba, također postoji i sve više bolesnika s hipertenzijom koji imaju niz metaboličkih poremećaja. Procjenjuje se da oko 90% naših bolesnika s hipertenzijom također ima visceralnu pretilost, dok je vrlo mali postotak bolesnika normalne tjelesne težine.Druga loša vijest uključuje rastuću prevalenciju debljine u djece i adolescenata. Zbog toga sve više dolazi do nastanka esencijalne hipertenzije u tinejdžera. Posebnu pozornost treba posvetiti abdominalnoj pretilosti kod djece s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM) i prekomjernim trbušnim opsegom koji neovisno o ITM-u povećava incidenciju hipertenzije za čak više od dvaput. MEDIX: Koja je idealna terapija za pretile bolesnike s hipertenzijom?PROF. NARKIEWICZ: Svakog dana saznajemo više o optimalnom načinu liječenja hipertenzije u tih bolesnika. Lijekovi koji blokiraju sustav renin-angiotenzin mogu spriječiti nastanak komplikacija i razvoj dijabetesa. Postoje i prilično čvrsti dokazi da promjene stila života značajno smanjuju rizik razvoja metaboličkog sindroma i svih komplikacija vezanih uz pretilost. Za bolesnike koji su ekstremno pretili, s indeksom tjelesne mase višim od pedeset kilograma po metru četvornom, postoje operativni zahvati kojima se može smanjiti težina, ali i kardiovaskularni rizik, te na taj način produljiti život. Najvažnija mjera koju možemo poduzeti u borbi protiv hipertenzije i pretilosti je naravno primarna prevencija. Europsko društvo za hipertenziju se zbog toga primarno pokušava fokusirati na prevenciju. Prošle smo godine objavili poseban dokument kojim se definira pristup i liječenje hipertenzije u djece i adolescenata. Najvažnija stavka u prevenciji hipertenzije u toj dobnoj skupini je prevencija pretilosti.MEDIX: Postoji li razlika u etiologiji i prevalenciji hipertenzije između istočne i zapadne Europe? PROF. NARKIEWICZ: Vjerojatno postoje manje razlike, ali prevalencija hipertenzije je podjednaka u zapadnoj i središnjoj Europi, a novija istraživanja pokazuju da je svijest o važnosti primarne prevencije slična u svim europskim zemljama. Činjenica je da i u zapadnoj Europi postoje razlike između sjevernih i južnih zemalja; prevalencija koronarne bolesti je prilično niska u južnim dijelovima Europe.MEDIX: Hoće li javnozdravstvene akcije poput smanjenja soli u namirnicama, što je provedeno u Velikoj Britaniji, značajnije utjecati na smanjenje prevalencije hipertenzije? PROF. NARKIEWICZ: Siguran sam kako će se pokazati da akcija dugoročno daje odlične rezultate, naročito na području smanjenja incidencije moždanog udara. Posebno će profitirati pretile osobe, koje su osjetljivije na povećani unos soli. Negativni učinci su kod njih, osim djelovanja soli na povišenje krvnog tlaka, vezani i uz povećanu količinu slatkih pića koje konzumiraju kad su žedni, a poznato je da se od soli žeđa.MEDIX: Uže područje vašeg interesa obuhvaća i opstruktivnu apneju u snu kao mogući uzrok rezistentne hipertenzije. Kod kojih se osoba najčešće pojavljuje? PROF. NARKIEWICZ: Mnogi pretili bolesnici s hipertenzijom pate i od opstruktivne apneje u snu. To može uzrokovati nastanak rezistentne hipertenzije, koja se ne može regulirati uzimanjem lijekova. Bolesnici s opstruktivnim apnejama prolaze ponavljajuća razdoblja prekida dovoda zraka tijekom sna, koja mogu trajati i do minutu. Ona rezultiraju sniženjem razine kisika u arterijskoj krvi uz prateće povišenje ugljičnog dioksida. Hipoksija i hiperkapnija putem kemorefleksivnosti dovode do povišenja aktivnosti simpatičkoga živčanog sustava. Povećani venski dotok krvi u srce rezultira povišenjem srčanog izgona te raspodjelom krvi u perifernu vaskulaturu s već prisutnom vazokonstrikcijom, u kojoj tada dolazi do povišenja krvnog tlaka čak do 250/130 mmHg. Opisane epizode apeneje u snu mogu dovesti do iniciranja i progresije hipertenzije, srčanog zatajenja, srčanog infarkta ili moždanog udara.MEDIX: Što bi liječnici trebali imati na umu u svezi s međudjelovanjem različitih antihipertenzivnih lijekova? PROF. NARKIEWICZ: Poznato je da bi pretili bolesnici trebali izbjegavati uzimanje diuretika i betablokatora jer oni mogu još više poremetiti metaboličke funkcije organizma. Kod njih treba preferirati lijekove koji blokiraju reninangitenzinski sustav i antagoniste kalcija. Nekima će biti potrebna i primjena novijih beta-blokatora ili niskodozažnih diuretika, uz pažljivo doziranje. Najvažnija je, međutim, promjena životnog stila i navika.MEDIX: Što se još može napraviti na području primarne prevencije? PROF. NARKIEWICZ: Pacijentima treba objasniti da je farmakološko liječenje ponekad jedina terapijska opcija te da ju treba provoditi redovito i kontinuirano. S druge strane, ponekad su za regulaciju hipertenzije dovoljne i minimalne promjene u životnom stilu poput redovitog hodanja ili dijetalne prehrane.MEDIX: Smatrate li da bi ovakve kongrese trebalo češće organizirati i koje biste teme izdvojili kao najvažnije? PROF. NARKIEWICZ: Posebno je važno ići na godišnje sastanke društva na kojima se raspravlja o najvažnijim temama iz ovog područja. Tom se prilikom na jednome mjestu skupi i do 8000 stručnjaka koji se bave hipertenzijom te se nađe vremena za razmjenu ideja i raspravlja o rezultatima aktualnih istraživanja. Moja je misija kao predsjednika Europskog društva za hipertenziju doprinijeti boljem statusu zemalja središnje Europe u smislu kvalitete provođenih istraživanja. Hrvatska je jako dobar primjer zemlje koja je u posljednje tri ili četiri godine napravila značajan iskorak u organizaciji takvih aktivnosti i isticanju na europskoj razini. Ovaj je kongres također primjer odlično organiziranog skupa, a Hrvatska će preuzeti i organizaciju ljetne škole koja će u tjedan dana okupiti mlade stručnjake iz 38 različitih zemalja kako bi se dodatno educirali, razmjenjivali iskustva i stvarali zajedničke projekte. To je budućnost naše struke.MEDIX: Postoje li projekti koji se provode na razini cijele Europe? PROF. NARKIEWICZ: Postoji jedan veliki projekt kojim se proučava utjecaj okolišnih čimbenika poput prehrane ili nedostatne fizičke aktivnosti te genetskih čimbenika na nastanak hipertenzije. U projekt je uključeno dvadesetak zemalja, a prve ćemo rezultate imati iduće godine. |
Predsjednik ESH-a, prof. Narkiewicz, naglašava kako je najvažnija mjera u borbi protiv hipertenzije i pretilosti upravo primarna prevencija |
OGLASI
