Prof. Izet Aganović: Novosti u internoj medicini u Hrvatskoj
Na 5. hrvatskom internističkom kongresu predstavljene su najnovije preporuke u dijagnostici i liječenju najčešćih internističkih bolesti, kao i način njihove primjene u svakodnevnom radu. Više o radu kongresa, izazovima interne medicine u budućnosti, šećernoj bolesti i inzulinskoj terapiji te novoj generaciji beta-blokatora rekao nam je u razgovoru za „Medix“ prof. Izet Aganović
OGLAS
|
MEDIX: Profesore Aganoviću, ovo je jedini kongres u Hrvatskoj koji okuplja interniste različitih specijalnosti. Koje biste teme ovogodišnjeg kongresa izdvojili kao najznačajnije i jeste li zadovoljni odazivom sudionika? PROF. AGANOVIĆ: Internisti se više koncentriraju na vlastite subspecijalizacije, zaboravljajući na važnost praćenja novosti iz ostalih područja koje pokriva naša struka. Zbog toga smo na kongresu odlučili predstaviti najnovije preporuke u dijagnostici i liječenju najčešćih internističkih bolesti, kao i način njihove primjene u svakodnevnom radu. Da su kolege shvatili važnost ovakvog skupa, pokazala je i stalno puna dvorana hotela Kvarner u kojoj su se održavala pozvana predavanja, a osim stručnog dijela kongresa, jednako je važan bio i socijalni program, koji tradicionalno potiče druženje i razmjenu iskustava između kolega različitih subspecijalnosti s područja cijele Hrvatske. I ove su godine u značajnom broju kongres posjetili liječnici obiteljske medicine, ključni za dobar interdisciplinarni pristup bez koga se ne mogu ostvariti željeni rezultati u liječenju i pravovremenoj dijagnostici internističkih bolesti. MEDIX: Ovom ste prigodom održali predavanje o izazovima interne medicine u budućnosti.PROF. AGANOVIĆ: Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima u dijagnostici i liječenju internističkih bolesti. Smatram da jednu od ključnih novosti koja će zasigurno u budućnosti sve više utjecati na naš terapijski pristup predstavlja biološko liječenje. Gastroenterološki simpozij održan na kongresu pokazao je njegovo značenje u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva; osim što ima vrlo važnu ulogu i u reumatologiji, biološko će liječenje vjerojatno pronaći svoje mjesto i u ostalim područjima medicine. MEDIX: Ima li u Hrvatskoj dovoljno mladih stručnjaka iz ovog područja?PROF. AGANOVIĆ: Na kongres sam doveo 150 mladih doktora koji cijelom događanju daju živost i dokazuju kako naša struka ima budućnost. Nadam se da će se i oni nas sjetiti jednom kada budemo u mirovini i omogućiti nam kotizaciju za jedan ovakav kongres. MEDIX: Jedna od tema zastupljenih na kongresu bila je i šećerna bolest. Što biste preporučili kolegama iz obiteljske medicine kako bi se lakše snašli u lepezi lijekova koja se koristi u liječenju ove vrlo česte bolesti?PROF. AGANOVIĆ: U liječenju šećerne bolesti možemo primjenjivati najskuplje lijekove, ali terapija neće imati učinka dok bolesnik u svojoj glavi ne dobije motiv za kontrolu tjelesne težine i samostalno upravljanje svojim tijelom. Vrlo je važno raditi na prevenciji dijabetesa, na povećanju fizičke aktivnosti i zdravog života naših pacijenata, a tek onda kao početi s medikamentnom terapijom. Svaki od lijekova koji se primjenjuju u liječenju dijabetesa ima i pozitivnu i negativnu stranu, a dostupne su smjernice kojima se može rukovoditi u pravilnom odabiru terapije. Treba napomenuti da 90% bolesnika može biti liječeno u ordinacijama obiteljske medicine. Svaki strah od aktivnog pristupa liječenju bolesnika s dijabetesom je suvišan, a uvijek se može konzultirati i subspecijalista dijabetologa. Inzulin također predstavlja bauk, iako je zapravo normalan hormon koji pacijentima daje snagu i omogućuje bolju kvalitetu života.MEDIX: Koliko traje inzulinska terapija? PROF. AGANOVIĆ: Inzulin se bolesniku daje dok mu je šećer visok. Nakon stabilizacije laboratorijskih vrijednosti se terapija inzulinom može prekinuti jer ni previše inzulina bolesniku ne čini dobro.MEDIX: Beta-blokatori u posljednje vrijeme imaju uži indikacijski raspon, posebno što se tiče liječenja hipertenzije. Što očekivati od novijih generacija ovih lijekova koje su predstavljene i na kongresu? PROF. AGANOVIĆ: Nova, odnosno treća generacija beta-blokatora nema toliko loše djelovanje na metabolizam masti i šećera, dok istovremeno pokazuje dobar antihipertenzivni učinak.Za naše je bolesnike vrlo važno da treća generacija ovih lijekova ima bolje djelovanje i na ostale aspekte života: ne uzrokuje impotenciju, ne utječe na disanje i djeluje na povećanje radne sposobnosti. MEDIX: Imate li neku poruku kao zaključak kongresa?PROF. AGANOVIĆ: Želio bih istaknuti značaj liječnika obiteljske medicine kao ključne karike u našem dijagnostičko- terapijskom lancu, te potrebu za još boljom interdisciplinarnom suradnjom kako bismo se zajedničkim snagama što više približili idealnom terapijskom pristupu u liječenju različitih internističkih bolesti. |
Hrvatska gotovo uopće ne zaostaje za svjetskim trendovima u dijagnostici i liječenju internističkih bolesti, a tome trebamo težiti i u budućnosti, naglasio je prof. Izet Aganović |
OGLASI
