Prof. dr. sc. Stojan Polić: Prestanak disanja u snu i njegove komplikacije
Jedno od posebno zanimljivih predavanja održanih na ovogodišnjem internističkom kongresu u Opatiji, „Kardiovaskularne komplikacije prestanka disanja u snu“, održao je kardiolog prof. dr. Stojan Polić, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split Prof. dr. Polić za „Medix“ je pobliže objasnio važnost te česte, ali rijetko prepoznate bolesti, kao i patofiziologiju njezinog utjecaja na kardiovaskularno zdravlje bolesnika.
OGLAS
|
MEDIX: Vaše se predavanje na internističkom kongresu odnosilo na kardiovaskularne komplikacije prestanka disanja u snu. O kojim se komplikacijama radi i kako do njih dolazi? PROF. POLIĆ: Najčešće komplikacije prestanka disanja u snu (tzv. OSA, od engl. Obstructive Sleep Apnea) jesu rezistentna arterijska hipertenzija, paroksizmalna atrijska fibrilacija, noćna angina pektoris, akutni infarkt miokarda, tranzitorna ishemija mozga, cerebrovaskularni inzult, refraktorna kardijalna dekompenzacija, različiti poremećaji rada srca poput kompletnog atrioventrikulskog bloka, malignih aritmija, uključujući i ventrikulsku fibrilaciju s iznenadnom srčanom smrću! Nadalje, te osobe uslijed kronične neispavanosti često izazivaju prometne nezgode, pate od depresije, impotencije...MEDIX: Koliko je učestala pojava prestanka disanja u snu i u kojih se bolesnika javlja? PROF. POLIĆ: Riječ je o razmjerno čestoj bolesti. Ovisno o izvorima podataka, pogađa od pet pa do čak 20% pučanstva. Tih je bolesnika npr. više nego dijabetičara u općoj populaciji! Bolest nastaje kao posljedica miopatije ždrijelne muskulature u osoba koje tijekom sna hrču. Temeljni pokretač svih patoloških događanja u organizmu je prestanak disanja koji traje dulje od desetak sekundi. Prestanak disanja u snu može međutim trajati i nekoliko minuta! Tijekom apneje u organizmu se događaju brojne patofiziološke promjene, prvenstveno hipoksija, hiperkatekolinemija, inzulinska rezistencija, hiperkoagulabilnost, hiperleptinemija i naposljetku endotelna disfunkcija. Uslijed tih promjena javljaju se brojne kardiovaskularne komplikacije u temelju kojih stoji ubrzana ateroskleroza sa svim njenim posljedicama.MEDIX: Koji su klinički simptomi apneje u snu i što je ključno u dijagnostici tog stanja? PROF. POLIĆ: Simptomi su mahom nespecifični, npr. često noćno buđenje, dahtanje u snu, prekomjerna dnevna pospanost, osjećaj trajnog umora, lošeg raspoloženja, nemogućnost koncentracije, pamćenja, loš uspjeh u školi, česte prometne nezgode, impotencija itd. Temeljni dijagnostički ključ je klinička sumnja na tu opaku bolest, odnosno nužda da liječnik ponekad u bolesnika s navedenom simptomatologijom pomisli na tu bolest i uputi ga na polisomnografiju. Bolest je naime u knjigama potpuno zapostavljena! U klasičnim udžbenicima interne medicine nema ni riječi o toj teškoj bolesti! Navedena simptomatologija treba liječnika navesti na pomisao da se radi o prestanku disanja u snu, posebice u bolesnika s rezistentnom hipertenzijom (ako uzimaju tri i više antihipertenziva), u osoba s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja se javlja u snu (često se radi o tzv. izoliranoj atrijskoj fibrilaciji bez jasne organske bolesti srca), u osoba s noćnim napadajima anginoznih bolova ili s pojavnošću potpunog atrioventrikulskog bloka koji se registrira tijekom noći u 24-satnom EKG-u po Holteru, u osoba s refraktornim popuštanjem srca.MEDIX: Koliko je važno prepoznati bolesnike s prestankom disanja u snu? PROF. POLIĆ: Neobično je važno prepoznati navedene simptome, postaviti dijagnozu prestanka disanja u snu jer se u protivnom zdravlje bolesnika unatoč, na prvi pogled, dobrom medikamentnom liječenju hipertenzije, dekompenzacije srca ili npr. paroksizmalne fibrilacije atrija, nezaustavljivo pogoršava! Nažalost, vrlo je mali postotak bolesnika prepoznat, u SAD-u tek 5%, u nas možemo tek pretpostaviti… I koliko je vremena potrebno da se razviju simptomi bolesti možemo samo pretpostaviti. Možemo zamisliti kako se osjećamo nakon jedne neprospavane noći, a kako bismo se tek trebali osjećati ako godinama ne spavamo kako treba, ako je san isprekidan, ako se ustajemo umorniji nego prije polaska na počinak... Vjerujem da se simptomi umora, pospanosti, gubitka koncentracije javljaju već nakon nekoliko dana od početka bolesti, a kardiovaskularne komplikacije vjerojatno se javljaju s izvjesnim vremenskim odmakom od npr. nekoliko mjeseci trajanja bolesti.MEDIX: Koje su dostupne terapijske mogućnosti? PROF. POLIĆ: Zlatni dijagnostički standard je tzv. polisomnografija kojom se, nakon kliničke sumnje, postavlja konačna dijagnoza bolesti. Pretraga se izvodi u ustanovi specijaliziranoj za dijagnostiku i liječenje poremećaja sna, kojih je u nas, nažalost, samo dvije (u Splitu i Zagrebu). Te specijalizirane odjele trebalo bi organizirati i u drugim većim gradovima jer broj bolesnika, s boljim informiranjem liječnika, danomice raste. Sve simptome bolesnika vrlo učinkovito rješava uređaj koji kontinuirano pod povećanim tlakom odašilje zrak, preko maske, u dišne putove (tzv. CPAP od engl. Continuous Positive Airway Pressure) i otvara ih u trenutku njihovog zatvaranja. Primjenom tzv. CPAP na najbolji mogući način liječit ćemo u tih bolesnika arterijsku hipertenziju, popuštanje srca, spriječiti napadaje atrijske fibrilacije, pektoralne angine, srčanog ili moždanog udara ili prevenirati iznenadnu srčanu smrt. |
s Tijekom apneje u organizmu se događaju brojne patofiziološke promjene, prvenstveno hipoksija, hiperkatekolinemija, inzulinska rezistencija, hiperkoagulabilnost, hiperleptinemija i naposljetku endotelna disfunkcija. Uslijed tih promjena javljaju se brojne kardiovaskularne komplikacije u temelju kojih je ubrzana ateroskleroza sa svim njenim posljedicama, napominje prof. dr. sc. Stojan Polić |
OGLASI
