Prof. dr. sc. Miroslav Ilić: Kirurgija metastatske bolesti jetre
Predavanje „Napredak u kirurgiji hepatocelularnog karcinoma jetre“ na tečaju IASGO-a održanom na Crvenom otoku u Rovinju održao je prof. dr. sc. Miroslav Ilić iz Instituta za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Prof. Ilić pritom je istaknuo važnost pravilne indikacije za kirurško liječenje kao i primjene neoadjuvantne terapije u liječenju metastatskoga kolorektalnog karcinoma.
OGLAS
|
MEDIX: Prof. Ilić, kako to da se kao abdominalni kirurg na Klinici za torakalnu kirurgiju bavite upravo problematikom metastatske bolesti jetre? PROF. ILIĆ: Prije osam godina iz Kliničkog centra Vojvodine prešao sam u Institut za plućne bolesti, kako bismo razvili područje ezofagealne kirurgije. Budući da je u posljednje vrijeme velik porast incidencije metastatske bolesti jetre, kao posljedice širenja kolorektalnog karcinoma, a s obzirom da sam po edukaciji hepatobilijarni kirurg, najveći dio moga posla se trenutačno odnosi na resekcije jetre, kako u sklopu liječenja metastatske bolesti tako i primarnih karcinoma. Uz to smo se u mojoj klinici prije četiri godine počeli baviti i barijatrijskom kirurgijom. Intenzivno surađujemo s onkolozima pa sam sretan što iza sebe imam najveću individualnu seriju metastatskih kolorektalnih karcinoma u Srbiji i vrlo dobre rezultate. Neki od tih mojih pacijenata žive već devet godina, nakon nekoliko resekcija na jetri ili plućima. U tretmanu smo vrlo agresivni, ali to se do sada pokazalo metodom koja daje dobre rezultate.MEDIX: Koje su indikacije za resekciju jetrenih metastaza kod tih bolesnika? PROF. ILIĆ: Pravilna procjena resektabilnosti bolesti je ključ uspjeha. Postoji naime metastatska bolest koja je potencijalno resektabilna, a takav je velik broj pacijenata. Bolest mora biti ograničena samo na jetru, ili samo na jetru i pluća, a proceduru se mora moći izvesti bez oštećenja jetrene i plućne funkcije. U toj procjeni vrlo je važno iskustvo kirurga.MEDIX: U kojoj je mjeri dob bolesnika ograničavajući čimbenik? PROF. ILIĆ: Pacijent mora biti zdravstveno sposoban za kirurško liječenje, odnosno njegov kardiovaskularni i respiratorni sustav moraju biti u dobrom stanju. To su međutim bolesnici koji su već prošli kroz jednu veliku operaciju kolorektalnog područja i vrlo se dobro nadziru. Posebnu važnost pridajemo dijagnostici pa se tako primjerice bolesniku nakon operacije rektuma, a prije primjene neoadjuvantne kemoterapije, ponavlja pregled zdjelice, abdomena i jetre magnetskom rezonancijom, te kolonoskopija ostatnog dijela kolona.U slučaju ograničenosti metastaza na jetru i pluća, obavlja se radikalni pristup liječenja metastatske bolesti, tj. kirurška resekcija metastaza. MEDIX: Koji je vremenski slijed izmjene kirurškog i kemoterapijskog liječenja?PROF. ILIĆ: Moguće je dati mnogo ciklusa preoperativne kemoterapije, ali stav je da je četiri ili šest ciklusa dovoljno kako bi metastaza ostala dovoljno velika kako bi ju se moglo pronaći u jetrenom ili plućnom parenhimu. Nakon operacije se može nastaviti s još četiri do šest ciklusa kemoterapije. Moram naglasiti da nema adekvatne procjene metastatske bolesti kolorektalnog karcinoma bez primjene PET-CT-a. Najveći broj metastaza koje se kasnije pojavljuju, a ne zna se njihovo porijeklo, potječe upravo iz lokalnog recidiva u zdjelici, koji nije primijećen drugim metodama. Zbog toga nam je vrlo važan PET-CT. Ukoliko je prije odstranjenja kolona primijećena suspektna metastatska bolest, tada je također uputno primijeniti PET-CT.MEDIX: U kojoj se mjeri mogu očekivati lažno negativni rezultati? PROF. ILIĆ: Lažno negativnih rezultata ima, obično kada je prisutna upala promatranog područja. Zbog toga se PET-CT radi barem mjesec dana nakon operacije. Kod bolesnika koji nisu dobivali terapiju citostaticima, može se odstraniti 75% tkiva jetre, a kod pacijenata koji su primali kemoterapiju, ne smije se odstraniti više od 60% jetrenog parenhima. Zato se ide na tissue sparing metode.MEDIX: Što se od kemoterapeutika koristi u terapiji? PROF. ILIĆ: Koriste se standardni protokoli s oksaliplatinom i irinotekanom te bevacizumab.MEDIX: U slučaju metastatske bolesti na jetri i plućima, što prije operirati? PROF. ILIĆ: Znanost još nije dala odgovor na pitanje je li bolje prvo operirati plućne ili jetrene metastaze. Ukoliko se izvede kompleksna operacija na jetri i dođe do postoperativnih komplikacija, operacija na plućima će biti odgođena i možda se nikad neće moći operirati plućne metastaze. Isto vrijedi i obrnuto. Ako su plućne metastaze manje, možda je bolje prvo operirati pluća jer će se bolesnik brzo oporaviti i moći će se pristupiti mnogo kompleksnijoj operaciji na jetri. Ako su međutim pluća zahvaćena u toj mjeri da će njihova resekcija izazvati veliki respiratorni deficit, radi se o inoperabilnoj bolesti.Kolorektalni karcinom i metastatska bolest su, uz pravilan tretman, tijekom posljednjih 10 godina u nekih bolesnika postali izlječiva bolesti. MEDIX: Ima li još nešto što biste htjeli napomenuti?PROF. ILIĆ: Jako mi je drago da sam u Hrvatskoj u ovo vrijeme ulaska u EU i nadam se da će Hrvatska odigrati bitnu ulogu u regiji kako bi njenim stopama išle i ostale zemlje iz okruženja, kako u zdravstvu, tako i u drugim područjima. Veliki je napredak Hrvatska napravila na polju transplantacijske kirurgije, na čemu iskreno čestitam i nadam se da ćemo i mi uskoro krenuti tim stopama. |
Prof. Miroslav Ilić radi kao abdominalni kirurg na Klinici za torakalnu kirurgiju Instituta za plućne bolesti Vojvodine, koji kao tercijarni zdravstveni centar pokriva dva milijuna stanovnika |
OGLASI
