MEDIX, God. 25 Br. 139/140  •  Razgovor  •  Ginekologija / Opstetricija HR ENG

Prof. dr. sc. Michael Stark i doc. dr. sc. Dragan Belci: Implementacija carskog reza po Starku

Lea Rukavina Kralj

Jedno od iznimno važnih pozvanih predavanja na VIII. hrvatskom kongresu ginekologa i opstetričara u Vodicama održao je prof. dr. sc. Michael Stark, koji je razvio tehniku izvođenja carskog reza nazvanu po bolnici „Misgav Ladach“ u Jeruzalemu, prezentiranu 1994. godine na FIGO svjetskom kongresu u Montrealu. U razgovoru za „Medix“ rekao je više o suradnji s doc. dr. sc. Draganom Belcijem, pročelnikom Službe za ginekologiju i opstetricju Opće bolnice u Puli. Doc. Belci, koji s prof. Starkom organizira radionice u različitim zemljama, također se rado odazvao pozivu na razgovor.


 

Tehniku carskog reza koja se u pulskoj bolnici primjenjuje dulje od deset godina, implementirao je prof. dr. sc. Michael Stark, predsjednik Nove europske kirurške akademije i dugogodišnji prijatelj pulske bolnice. Tehnika se sastoji od Joel-Cohenove laparotomije i poprečne istmične Kerrove histerotomije, ekstrakcije djeteta i sekundina te jednoredne ekstraendometrijske histerorafije i laparorafije (fascija i koža). Cilj je minimalno oštećenje tkiva i izbjegavanje nepotrebnih koraka s učinkom na bolji i brži postoperativni tijek uza smanjenje postoperativnih komplikacija. Znatno je skraćeno i vrijeme trajanja operacije, a znatan je učinak na ekonomski aspekt.

U pozvanom predavanju na VIII. hrvatskom kongresu ginekologa i opstetričara u Vodicama, prof. Stark detaljno je prikazao tehniku najvažnije operacije u opstetriciji. U razgovoru za „Medix“ rekao je više o suradnji s doc. dr. sc. Draganom Belcijem, pročelnikom Službe za ginekologiju i opstetricju Opće bolnice u Puli, s kojim kroz organizaciju „The New European Surgical Academy“ provodi edukaciju diljem svijeta, poglavito u nerazvijenim zemljama, i čini kvalitetnu medicinu dostupnom svima.

MEDIX: Prof. Stark, kako je došlo do nastanka operacijske tehnike carskog reza po Misgav Ladachu?

PROF. STARK: Kada sam prije mnogo godina počeo raditi kao ginekolog, shvatio sam da na mojem odjelu liječnici rade carski rez na različite načine. Odlučio sam provesti prospektivno istraživanje i usporediti pojedine korake pri operaciji te ishode, odnosno komplikacije zahvata, ovisno o načinu izvođenja. Kao rezultat nastala je jednostavna operacija koju nazivamo carski rez po Misgav Ladachu, bolnici u Jeruzalemu u kojoj sam tada radio i bio ravnatelj, iako je u Kini i Francuskoj često zovu i po mojem imenu, odnosno carskim rezom po Starku.

 

Pozvano predavanje na 8. hrvatskom kongresu ginekologa i opstetričara održao je i prof. Michael Stark, dugogodišnji ravnatelj bolnice „Misgav Ladach“ u Jeruzalemu, koji je osmislio jednu od revolucionarnih metoda izvođenja najprimjenjivanije operacije u opstetriciji, carskog reza

Bliski suradnik prof. Starka i predstavnik NESA akademije (engl. New European Surgical Academy) u Hrvatskoj doc. dr. sc. Dragan Belci, pročelnik je službe za ginekokologiju i opstetriciju Opće bolnice u Puli. Doc. Belci s prof. Starkom organizira radionice u brojnim zemljama u razvoju

Princip je, vjerujem, poznat svim ginekolozima; preporučila ga je u 90-im godinama Međunarodna federacija ginekologa i opstetričara (FIGO) i maksimalno je pojednostavljen: nastoji se što poštednije, uz što manje manipulacije, otvoriti abdomen i izvaditi dijete, što je zahvatom moguće izvesti za minutu. Za prihvaćenost zahvata velikim je dijelom zaslužno i Sveučilište u Uppsali, a kasnije je postupno prihvaćan diljem svijeta te se koristi u više od 100 zemalja diljem svijeta.

Sličan smo princip razvili i za izvođenje histerektomije, što je također odlično prihvaćeno u velikom broju zemalja, pa tako u Hrvatskoj taj zahvat izvode i liječnici u Puli.

MEDIX: Kako je došlo do suradnje s doc. Belcijem iz Pule?

PROF. STARK: Predsjednik sam organizacije NESA (engl. New European Surgical Academy), a doc. Belci je naš predstavnik u Hrvatskoj te zajedno organiziramo radionice u različitim zemljama. Do sada smo dvaput bili u Senegalu, a po jednom u Keniji i Ukrajini.

Načelo organizacije jest: svaka jednostavna tehnika nije optimalna, ali bi svaka optimalna tehnika trebala biti jednostavna. Vođeni tom mišlju, stručnjaci iz razvijenih zemalja donose svoje znanje i tehnike zemljama u razvoju, prilagođavajući se njihovoj ekonomskoj situaciju, uz istovremeno poštivanje svih važnih medicinskih načela.

 

Tehniku carskog reza koja se u pulskoj bolnici primjenjuje dulje od deset godina, implementirao je prof. dr. sc. Michael Stark, predsjednik Nove europske kirurške akademije i dugogodišnji prijatelj pulske bolnice – na slici zdesna: doc. dr. sc.  Dragan Belci, prof. dr. sc. Michael Stark i zamjenica urednika Medixa, Lea Rukavina Kralj, dr. med., spec. ginekologije i porodništva

Pula je također certificirani centar za izvođenje i edukaciju kirurške tehnike carskog reza po Misgav Ladachu. Preporučio bih svim ginekolozima koji žele ispravno raditi operaciju po Misgav Ladachu da dođu u Pulu. Standardizacija je iznimno važna u svemu, posebno u medicini. Bez standardizacije ne možemo ništa usporediti niti proučiti pa time ni naučiti.

MEDIX: Doc. Belci, koliko ginekologa u Hrvatskoj koristi metodu po Misgav Ladachu?

DOC. BELCI: Teško je reći s obzirom da dosta operatera kombinira različite vrste metoda, ali po mojoj slobodnoj procjeni oko 50%. U Puli radimo originalnu tehniku carskog reza po Misgav Ladachu jer je prof. Stark u dva navrata dolazio i provodio edukaciju, a i certificirani smo od NESA akademije kao centar za edukaciju u izvođenju te metode. U našoj bolnici provodimo još jedan projekt – vaginalna histerektomija u 10 koraka – kojim se ta operacija također maksimalno pojednostavljuje i predstavlja dobar izbor u siromašnim zemljama poput onih u dijelovima Afrike ili Indije, gdje laparoskopija nije dostupna i gdje se uvijek preferira operativni pristup kroz vaginu jer izaziva manje ožiljaka i postoperativnih komplikacija.

MEDIX: Koji su ciljevi NESA akademije?

DOC. BELCI: Cilj NESA akademije je prijenos tradicionalnog medicinskih znanja i vještina na zemlje u razvoju, koje nemaju sredstva za praćenje tehnološkog razvoja u razvijenim zemljama. Ključno je zdravstvene djelatnike u tim zemljama učiti kako medicinu provoditi na pravilan način, poštujući anatomske strukture, logiku i osnovne medicinske i kirurške principe. U medicini moramo uvijek biti samokritični, reevaluirati postupke i razmišljati zašto nešto radimo na određeni način jer je moguće da počnemo raditi nešto suvišno ili pod utjecajem industrije, što u konačnici ne dovodi do optimalnog ishoda u pacijenata.

MEDIX: Prof. Stark, iako se jedna od tehnika izvođenja carskog reza naziva upravo po vama, na kraju svog predavanja istaknuli ste kako nastojite smanjiti učestalost izvođenja carskog reza?

PROF. STARK: Smatram da je za izvođenje bilo koje operacije ključna prava indikacija. Jako me zabrinula spoznaja do koje sam došao analizirajući provođenje carskih rezova u jednoj bolnici, a ta je da se najveći broj zahvata obavljao uoči vikenda.

Imamo novi sistem, „Family oriented hospital“: bolnice dobivaju taj naziv ako zadovoljavaju 22 kriterija. Jedan od kriterija je da za svaki carski rez treba imati dokumentirano drugo mišljenje. Kada liječnik treba pismeno obrazložiti svoje mišljenje, dvaput će razmisliti što napisati, odnosno napraviti. Ta nam je stavka drastično smanjila broj carskih rezova koji su rađeni iz nemedicinskih razloga.

 

Zajednički cilj stručnjaka iz NESA-e je educirati  kolege iz zemalja u razvoju na način da se moderna  znanja i tehnike prilagode njihovoj ekonomskoj  situaciju, uz poštivanje svih važnih medicinskih  načela

Ne smijemo zaboraviti da carski rez može imati ozbiljne, čak fatalne komplikacije, od embolije i rupture maternice do prirasle ili predležeće posteljice. Postoji razlog zašto je prirodni porod najbolji način poroda. SZO je prije tri godine izdao preporuku o idealnom postotku carskih rezova u dovršenju poroda, pri čemu on iznosi 15%. Mislim da je to glupo jer je u nekim bolnicama to previše, a u drugima premalo. Ako se radi o sveučilišnoj bolnici s jedinicom intenzivnog liječenja gdje se usmjerava velik broj patoloških trudnoća, tada je i 40% sasvim prihvatljiv udio carskih rezova.

Jedan od primjera koji često koristim je sljedeći: ljudi doručkuju, ručaju i večeraju. Sve bi potrebne hranjive tvari i minerale mogli jednako unijeti u naše tijelo i infuzijom, uz manje vremena i novca, a ipak to ne radimo osim ako ne postoji ozbiljan zdravstveni problem. Zašto bi bilo drugačije s carskim rezom?