Prof. dr. sc. James Appleyard: Cilj medicine usmjerene osobi

Međunarodni koledž za medicinu usmjerenu prema osobi (International College of Person-Centered Medicine – ICPCM) vodeća je svjetska mreža pojedinaca te međunarodnih organizacija i institucija koja promovira medicinu usmjerenu prema osobi, odnosno medicinu osobe (biološki, psihološki, socijalni i duhovni aspekti), medicinu za osobu (za ispunjenje životnih planova i ciljeva te uvažavajući kontekst u kojem osoba živi), medicinu od osobe (uvažavanje zdravstvenog profesionalca kao osobe) te medicinu s osobom (uvažavajući model partnerstva između zdravstvenog profesionalca i bolesnika). Predsjednik ICPCM-a, prof. Appleyard, naglašava kako je od iznimne važnosti u svakodnevnom radu imati na umu da su se liječnici educirali kako bi bili u službi pacijenta/ bolesnika, kojem treba pružiti najbolju dostupnu zdravstvenu skrb, kako da se radi o njima samima.

MEDIX: Prof. Appleyard, koja je danas uloga medicine usmjerene prema osobi?

PROF. APPLEYARD: Važno je skrojiti medicinske usluge prema potrebama populacije. Kroz potrebe populacije posebna se pažnja usmjerava potrebama obitelji, a zatim i potrebama pojedinca. Drugi važan cilj koji medicina mora uvijek nastojati ostvariti jest održanje zdravlja kod zdravih pojedinaca, a ne samo liječenje bolesnih. Jedan od temeljnih zadataka medicinske znanosti je promocija zdravlja te očuvanje zdravlja putem preventivnih mjera koje će u konačnici dovesti do toga da ljudi žive ne samo dulje, nego i mnogo kvalitetnije. Bit pokreta medicine usmjerene prema osobi je da sve zdravstvene usluge, od prevencije bolesti, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, moraju biti usmjerene pojedincu.

Ovakvi kongresi, na kojima predavanja iznose stručnjaci i istraživači iz različitih specijalnosti, zapravo predstavljaju pristup kakav bi trebali imati prema svakom bolesniku, bez obzira kojem stručnjaku dolazi – pristup treba biti sveobuhvatan, multidisciplinaran i prvenstveno human.

MEDIX: Koje zemlje imaju najbolje organizirani zdravstveni sustav, odnosno gdje se najučinkovitije postiže cilj dugovječnosti uz visoku kvalitetu života?

PROF. APPLEYARD: Švedska je jedan od primjera iznimno dobre zdravstvene skrbi, zemlja gdje je postignuta visoka razina medicine usmjerene prema osobi. Očekivano trajanje života tamo se već pomiče u kasne osamdesete, čak i devedesete. Iako u tome svoju zaslugu zasigurno imaju i medicinske usluge, mnogo više tim ciljevima pridonose dobri uvjeti života, viši prihodi, bolji uvjeti rada, bolja socijalna interakcija i okoliš u kojem ljudi žive.

Postoje iznimni primjeri gdje je u relativno kratkom razdoblju očekivano trajanje života drastično skočilo, samo zbog povećanja prihoda populacije. Takva se situacija primjećuje u zemljama Srednjeg istoka, gdje je izvoz nafte zaslužan za povećanje prihoda, a time i uvjeta života stanovništva. S druge strane, u Indiji 400 milijuna ljudi živi u uvjetima bez struje i sanitarija, pa je za očekivati da, osim mnogo lošije kvalitete života, ni očekivani životni vijek nije velik; iznosi oko 60 godina.

MEDIX: Koji su vodeći ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije, koja u velikoj mjeri podupire pokrete medicine usmjerene prema osobi?

PROF. APPLEYARD: Svjetska zdravstvena organizacija objedinjava 194 zemlje svijeta. Ona postavlja standarde zdravstvenih sustava i pružanja zdravstvenih usluga, od primarne zdravstvene zaštite nadalje, uz prilagodbu stupnju razvijenosti pojedine zemlje. Iako neke zemlje ne mogu postići zadani standard, mogu poduzeti barem neke korake koji će poboljšati zdravstveno stanje populacije, a upravo je to cilj Svjetske zdravstvene organizacije.

Jedan od ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije je i opća dostupnost zdravstvenim uslugama, od prevencije i javnozdravstvenih mjera do visokosofisticirane medicine, ovisno o mogućnostima pojedine zemlje. U konceptu dobro organiziranih zdravstvenih usluga, veliki značaj ima primarna zdravstvena zaštita, koja je, osim za funkcioniranje sustava, važna i za svakog pacijenta kako bi znao koji je njegov liječnik kojem se može obratiti za bilo koji zdravstveni problem. Tek ako je zaista potrebno i liječnik primarne zdravstvene zaštite mu ne može pružiti odgovarajuću terapiju, pacijenta treba uputiti u sekundarnu ili tercijarnu ustanovu.

MEDIX: Koji su važni aspekti provođenja medicine usmjerene prema osobi u svakodnevnom radu?

PROF. APPLEYARD: Ako primjerice promatramo opću populaciju u Hrvatskoj, 40% populacije se može karakterizirati kao zdravo, na temelju definicije zdravlja kao kompletnog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Drugih 40% populacije se osjeća zdravo, ali ima barem jedan od rizičnih čimbenika za razvoj bolesti kao što su pretilost, hipertenzija, pušenje ili slično. Oko 10% populacije ima neki od poremećaja koji dovode do 25%-tne redukcije u svakodnevnom funkcioniranju, a tek manje od 10% populacije boluje od akutne bolesti.

Na medicinskom fakultetu nas uče da se suočavamo s bolešću, ali činjenica je da je većina populacije zdrava ili tek ugrožena rizičnim čimbenicima. Bit medicine usmjerene prema osobi je upravo u fokusiranju na očuvanje zdravlja. Svaka trudnica želi čuti kako iznijeti urednu trudnoću i roditi zdravo dijete, svaka majka želi znati što poduzeti da dijete ne bude bolesno, a svaki čovjek, bilo koje dobi, od svog liječnika želi čuti da je sve u redu s njegovim zdravljem, odnosno što učiniti da ne postane bolestan. To kao liječnici trebamo ne samo podržavati, već i poticati, osvještavati kod svojih pacijenata, ali i imati kao cilj u svakodnevnom radu. Veliku većinu rizičnih čimbenika se može držati pod kontrolom jednostavnim intervencijama kao što su male promjene u načinu života i životnim navikama.